Beč

Beč je glavni grad i ujedno jedna od saveznih država Austrije. Beč je 10. najveći grad Evropske unije, daleko najveći grad Austrije i njeno političko, ekonomsko i kulturno središte.

Leži na Dunavu u najistočnijem dijelu Austrije, nedaleko od granice sa Slovačkom, Mađarskom i Češkom. Istorija Beča počinje prije oko četiri milenijuma, čime se područje grada svrstava među najstarije ljudske naseobine na svijetu, na raskršću putnih pravaca sjever-jug, povezujući Baltik sa Jadranom, i zapad-istok, povezujući zapadnu Evropu sa Balkanom i dalje Azijom. Bio je sjedište imperatora Svetog rimskog carstva, glavni grad Austrijskog carstva, te Austrougarske monarhije kada je i dostigao svoj vrhunac krajem XIX vijeka i sa oko dva miliona stanovnika predstavljao četvrti grad po veličini na svijetu (poslije Londona, Pariza i Njujorka), kulturno središte, luku, industrijski i trgovački centar.

Beč je oduvijek predstavljao raskrsnicu puteva između zapada i istoka, pravcem Dunava između centralne i jugoistočne Evrope, i na ruti najstarije evropske trase između juga i sjevera, na Putu ćilibara. Ovakav položaj grada pogodovao je prvenstveno razvoju trgovine i putne infrastrukture, a potom i ne manje značajnim kulturnim uticajima i prilivu stanovništva iz raznih regiona Evrope.

Grad nosi i epitet muzičke prestonice svijeta u kojoj su živjeli i stvarali kompozitori kao što su Mocart i Betoven i jednog od najznačajnijih kulturnih centara starog kontinenta.

Na osnovu studije konsultantske firme za ljudske resurse Mercer o kvalitetu života u svjetskim metropolama Beč je 2015. proglašen najboljim gradom za život na svijetu.

Period baroka i klasicizma

XVIII vijek bio je zlatno doba za građevinarstvo i izgradnju, period uspona i procvata Beča. Došlo je do potpune rekonstrukcije građevina i gradskih cjelina u stilu baroka (Vienna gloriosa), te su tako izgrađeni mnogobrojni dvorci i palate za plemiće od kojih su najpoznatije palata Šenbrun (Schloss Schönbrunn), Lihtenštajn (Liechtenstein), Švarcenberg (Schwarzenberg) kao i Belvedere (Schloss Belvedere), raskošna palata sagrađena za austrijskog princa Eugena Savojskog.

Sa procvatom grada i gradskog života, Beč je ubrzo postao i jedan od najvažnijih kulturnih centara Evrope, najviše na polju klasične muzike čiji su najznačajniji predstavnici Jozef Hajdn, Volfgang Amadeus Mocart, Ludvig van Betoven i Franc Šubert.

Od 1804. godine Beč je glavni grad novouspostavljenog Austrijskog carstva (1804—1864), da bi u njemu 1806. godine bilo proglašeno ukidanje Svetog rismog cartsva. Nakon pada Napoleona, u Beču je 1814/1815. održan čuveni Bečki kongres kojim je uspostavljena nova politička mapa Evrope.

Kultura

Umjetnost i kultura imaju dugu tradiciju u Beču. Posebnu vrijednost i međunardni značaj ima kulturno stvaralaštvo na polju muzike čiji su utemeljitelji bili svjetski poznati kompozitori i muzičari. U svjetskim razmjerama poznati su Bečki valcer, Hor bečkih dječaka, tradicionalne muzičke manifestacije kao što je Novogodšnji koncert bečke filharmonije, bečki balovi, kao i mnogobrojna kulturna zdanja poput Opere i mnogobrojnih gradskih pozorišta, galerija i muzeja. Beč je poznat i na polju literarnog stvaralaštva, alternativnih formi kulturnog izražavanja, boemstvu, tradicionalnoj kuhinji i mnogobrojnim kafeima.

Važni pravci, tj. kulturni krugovi i institucije u gradu bili su Bečka škola muzike (prva), Druga bečka škola muzike, Bečki krug filozofa, Bečka literarna grupa, Bečka škola fantastičnog realizma u slikarstvu i Austrijska škola ekonomista.

Beč važi za svjetski glavni grad muzike jer su u njemu radili i vijekovima stvarali kompozitori koji su dali presudan pečat svjetskoj muzičkoj sceni, prije svega na polju klasične muzike. Najpoznatiji predstavnici iz grupe bečkih klasičara (1780—1827) su Jozef Hajdn, Volfgang Amadeus Mocart, Ludvig van Betoven, Franc Šubert, Franc List, Johanes Brams, Johan Štraus (mlađi), Johan Štraus (stariji), Gustav Maler kao i članovi Druge bečke škole početkom XX vijeka Arnold Šenberg, Anton Vebern, Alban Berg i Ernst Krenek.

Orkestar Bečke filharmonije, kome prilaze i članovi ansambla Državne opere, proglašen je 2006. godine najboljim evropskim orkestarskim sastavom po mišljenju međunarodnih muzičkih stručnjaka.

Od 2001. godine kulturno-istorijsko jezgro Beča je na listi centara kulturne baštine od posebnog značaja i pod zaštitom Uneska.

Muzeji

Istorijski najznačajniji muzejski eksponati danas se čuvaju u zdanju Hofburga. Među najznačajnijima su riznica Habsburške dinastije, dio čitave kolekcije sabranih eksponata od prvorazrednog značaja među kojima se ističe kruna Svetog rimskog carstva i carska kruna Austrijskog carstva. Ovdje se nalazi i Sisi-muzej, posvećen austrijskoj carici Elizabeti i Nacionalna biblioteka Austrije.

Čuvena Albertina pripada takođe dvorskom kompleksu Hofburga. Ovaj muzej obuhvata impozantnu zbirku grafika sa oko 65 hiljada crteža i više od milion grafika što je čini najvećom na svijetu. U novom dijelu kompleksa Hofburga nalazi se Efeski muzej koji predstvalja deo Muzeja istorije umjetnosti, kolekcija starih muzičkih instrumenata kao i zbirka dvorskih lovačkih trofeja.

Bečki Kvart muzeja predstavlja jedan od najvećih kulturnih, muzejskih kompleksa na svijetu. On obuhvata Muzej moderne umjetnosti (MUMOK), Leopoldov muzej u kome se nalazi impozantna zbirka djela Egona Šilea pored kolekcija djela iz doba Bečkog secesionizma, moderne i austrijskog ekspresionizma (Gustav Klimt, Oskar Kokoška i drugi), Galerija umjetnosti, Arhitektonski muzej, Kvart plesa i igara, Atelje 21 i Dječji muzej Zoom.

Dubrovnik

Ragusa, kako glasi latinski naziv ovog grada, smješten je na obali Jadrankog mora i uživa zaštitu svjetske organizacije UNESCO od 1979. godine. Upravni je centar Dubrovačko – neretvanske županije i jedan od najznamenitijih turističkih centara Jugoistočne Evrope.  Glavni tok njegove duge povijesti proteže se uz mnoge srednjovjekovne trgovačke puteve od Amerike do Indije kao i kroz borbe protiv Mletačke republike Venecije. 
Opasan je srednjovjekovnim kamenim zidinama koje po svom krajnje autentičnom izgledu i pozicioniranosti predstavljaju jedinstvenu turističku atrakciju diljem svijeta.  Prvo mjesto na koje će vas uputiti kada stignete u ovaj, jedan od najljepših mediteranskih gradova, svakako je Stradun, omiljeno šetalište kako Dubrovčana tako i njegovih turista. Obuhvaća veliki broj znamenitih zdanja kao što su Velika Onofrijeva česma, Samostan Svete Klare, Crkva Svetog Spasa, Franjevačka crkva, Samostan Male braće, Rodna kuća Iva Vojnovića, Palača „Sponza“, Zvonara „Luža“, Gradski zvonik, Mala Onofrijeva česma, Orlandov stup, Zgrada glavne straže i Crkva Svetog Vlaha.  Stradun je centar zbivanja tokom dvije izuzetne manifestacije ovog grada  - svečane procesije za vrijeme proslave Feste Svetog Vlaha kao i dočeka Nove godine koji se proglašava među deset najboljih odabira u svijetu svake godine. 
U povjesnim jezgrima unutar grada nalaze se brojne konobe i restorani u kojima je izuzetna ponuda skoro pa svih vrsta mediteranskih specijaliteta, dok se u obližnjim suvenirnicama mogu kupiti tipični dubrovački suveniri – gulozece, filigranski nakit, brončanog Svetog Vlaha ili konavoski vez. Nezobilazna je svakako i  posjeta Dubrovačkim muzejima koji oslikavaju život kneževa u doba slavne Dubrovačke Republike, njenu flotu kao i trag trgovačkih puteva koji su ovom gradu kroz vjekove donosili slavu. Maestralna djela njegovih znamenitih spisatelja imali su neprocjenjiv značaj za južnoslovensku književnost, a ovaj grad je bio i centar razvoja  hrvatskog jezika. 
Osim što je oduvijek bio jedan od najvažnijih centara kulture i obrazovanja na Jadranu, takođe je poznat po svojoj visokokvalitetnoj turističkoj ponudi, koju jedinstvenim čini kongresni turizam u okviru kojeg bilježi izuzetne rezultate.
Zbog svog izuzetnog zemljopisnog položaja, Dubrovnik je povezan gotovo svim vrstama saobraćaja sa regionom i svijetom. Na udaljenosti od oko dvadeset dva kilometra od grada nalazi se Zračna luka Dubrovnik zahvaljujući kojoj se sve više kotira na listi „city break“ destinacija, dok je njegova luka, peta po veličini na području Mediterana, centralna cruise destinacija u Hrvatskoj.
Uz pogodnu klimu, spomeničko blago i prestižne kulturne manifestacije, Dubrovnik je idealna destinacija za odmor, u kojoj svaka generacija može pronaći svoj idealan kutak.


MANIFESTACIJE I FESTIVALI

Međunarodni Film Festival u Dubrovniku,  Libertas Film Festival - srpanj, Linđo – folklorni ansambl, Glazbeni festival „Julian Rachlin i prijatelji“


KULTURNI ŽIVOT

Kazališta – „Marin Držić“, 
Muzeji – Sinagoga, Muzej Pravoslavne crkve, Muzej Domovinskog rata, Spomen soba poginulim braniteljima, Arheološki muzej, Virtualni muzej grada Dubrovnika, Muzej ikona SPCO-e, Memorijalna kuća Ronalda Brown-a, Riznica katedrale, Muzej Dominikanaca, Dom Marina Držića, Muzej franjevačkog samostana, Pomorski muzej, Etnografski muzej „Rupe“, Kulturno povijesni muzej, Franjevačka apoteka, Prirodoslovni muzej Dubrovnik, Muzej samostana sestara Sigurate, Kula Gornji ugao,   
Galerije – Umjetnička galerija „Beograd“, „Artur“, „Artea“, „In art“, „Muratti“, „Sebastian art“, „Sesame“
Bioskop – „Cine Star“, „Sloboda“, Dvorana „Visia“, „Jadran“, „Lapad“


NOĆNI ŽIVOT

Klubovi
Latino club „Fuego“, East West beach club, Night club „Capitano“, Culture club „Revelin“


SMJEŠTAJ

Hoteli
„Berkeley“, „Božica“, „Dubrovnik palace“, „Dubrvnik sun gardens“, „Excelsior“, „Grand hotel Park“, „Grand villa Argentina“, „Hilton Imperial Dubrovnik“, „Adria“, „Adriatic“, „Aquarius“, „Ariston“, „Bellevue“, „Dubrovnik“, „Ivka“, „Kazbek“, „Lero“, „Neptun“, „Zagreb“, „Komodor“
 

Hosteli
„Coccon“, „Dubrovnik“, „LoveCroatia“, „Osmi kontinent“, „Petra Marina“, „Youth“


ŠOPING - TC „Sub city“, „Maria Concept Store“, „Outlet Maria“, „Boutique Croatia“


Važni telefoni
Međunarodni pozivni broj za Hrvatsku: +385
Hitna pomoć: 194
Vatrogasci: 193
Policija: 192
Opće informacije: 981
Pomoć na cesti: 987
Informacije lokalnih telefonskih brojeva: 988
Informacije međunarodnih telefonskih brojeva: 902
Vremenska prognoza i stanje na cestama 060 520 520
Hrvatski autoklub (HAK): +385 1 4640 800
Nacionalna središnjica za spašavanje i traganje: 9155
Hrvatski Anđeli - turističke informacije na hrvatskom, engleskom, njemačkom i taliajnskom jeziku, dostupne od 23.03.-15.10. Tel: 062 999 999 (+385 62 999 999)