Autobus od BIJELO POLJE do WIESBADEN prolazi između ostalog i kroz gradove BERANE, HEIDELBERG, HEILBRONN, ROŽAJE, WORMS (ovisno od rute linije). Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 1936 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 01 dan07 sati i 55 min.
S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prijelaza moguća su i duža zadržavanja u tijeku turističke sezone. Obavezno ponesite identifikacijska dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prilikom prijelaza granice.
Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisno od prijevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje BIJELO POLJE - WIESBADEN postoji za sljedeće dane:
subota
Autobuski prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od BIJELO POLJE do WIESBADEN su:Drum.
Bijelo Polje
Bijelo Polje se nalazi u udolini koju presijeca planinska rijeka Lim. Nekada je to zaista bilo polje, s proljeća prekriveno cvjetovima bijele rade, cvijeta koji je i polju i tamošnjem naselju odredio ime – Bijelo Polje. To je i značenje turske riječi Akovo za naseljeno mjesto, nekada poznatu stanicu Dubrovačkih karavana, koje se zvalo Nikolj–pazar.
Od svih gradova na sjeveru Crne Gore, Bijelo Polje ima najpovoljniji geografski položaj. Nalazi se na raskrižju važnih putova: na pruzi Beograd–Bar, na magistrali koja od Beograda vodi prema moru, dobre su veze Bijelog Polja i prema Pljevljima i Žabljaku, uz kanjon Tare, prema Beranama, Plavu i Rožajama i dalje Ibarskom magistralom prema Srbiji.
Sudeći po arheološkim nalazima na samom području grada, moguće je govoriti o postojanju jedne rimske naseobine na obali Lima, u neposrednoj blizini današnjeg centra Bijelog Polja. U naselju Pruška pronađen je bakarni rimski novčić cara Probusa iz druge polovice 2. stoljeća. Na lokalitetu latinskog groblja postojale su nadgrobne ploče iz vremena 2. do 3. stoljeća n. e. Negdje pred Drugi svjetski rat, otkriven je na ovom lokalitetu žrtvenik sa natpisom od čvrstog bijelog kamena, podignut rimskom božanstvu Herkulu. Ovaj žrtvenik se danas čuva u crkvi Svetog Nikole u Nikoljcu. Vjerojatno je na području Bijelog Polja u doba Rimljana postojao grad (Municipijum) sa određenom samoupravom.
U općini Bijelo Polje,zbog raseljavanja, danas živi 15.883 žitelja, po popisu iz 2003 godine.
Wiesbaden
Visbaden (njem. Wiesbaden) je glavni grad njemačke savezne države Hesen, i poslije Frankfurta na Majni drugi po veličini grad u državi. Grad je jedna od najstarijih toplica u Europi sa 26 izvora vrele i jednim izvorom hladne mineralne vode.
Ovaj grad je najveći u regiji Rajngau. Leži na desnoj obali rijeke Rajne. Sa gradom na drugoj obali Rajne, Majncom, Visbaden čini zajedničku urbanu cjelinu. Površina grada je 204 km². Sjeverno je šumska zona (27,4% površine).
Visbaden je sa sjevera zaštićen planinom Taunus i zato ima jednu od najtoplijih klima u Njemačkoj. Središnja godišnja temperatura je 9,5 °C.
Visbaden je postao prijestolnica vojvodstva Nasau 1815. Najveći dio centra grada je izgrađen u periodu od 1850. do Prvog svjetskog rata. U ovo doba u Visbaden su dolazili mnogi bogataši koji su investirali u izgradnju. Među poznatim gostima Visbadena iz ovog doba su: Johan Gete, Fjodor Dostojevski, Rihard Vagner i Johanes Brams. U ovom gradu je umro i njemački putopisac Bernhard Švarc
Visbaden je bio relativno pošteđen od bombardovanja u Drugom svjetskom ratu. Tada je uništeno oko 30% grada. Arhitektura Visbadena je sačuvala stilsko jedinstvo i sastoji se iz građevina u stilu klasicizma, povjesnosti i jugendstila. Glavnim gradskim trgom, Dvorskim trgom (Schlossplatz), dominiraju palača vojvoda od Nasaua iz 1840. i nova gradska vijećnica.