Autobus od BIJELO POLJE do BAČKA TOPOLA prolazi između ostalog i kroz gradove UŽICE, NOVI SAD, PRIJEPOLJE, KULA, BEOGRAD, ČAČAK, GORNJI MILANOVAC, POŽEGA (zavisno od rute linije). Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 548 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 10 sati i 45 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje BIJELO POLJE - BAČKA TOPOLA postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
četvrtak
subota

Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od BIJELO POLJE do BAČKA TOPOLA :BOŽUR.

Bijelo Polje

Bijelo Polje se nalazi u dolini koju presijeca planinska rijeka Lim. Nekada je to zaista bilo polje, s proljeća prekriveno cvjetovima bijele rade, cvijeta koji je i polju i tamošnjem naselju odredio ime – Bijelo Polje. To je i značenje turske riječi  Akovo za varoš, nekada poznatu stanicu Dubrovačkih karavana, koja se zvala Nikolj–pazar.

Od svih gradova na sjeveru Crne Gore, Bijelo Polje ima najpovoljniji geografski položaj. Nalazi se na raskrsnici važnih puteva: na pruzi Beograd–Bar, na magistrali koja od Beograda vodi prema moru, dobre su veze Bijelog Polja i prema Pljevljima i Žabljaku, uz kanjon Tare, prema Beranama, Plavu i Rožajama i dalje Ibarskom magistralom prema Srbiji.

Sudeći po arheološkim nalazima na samom području grada, moguće je govoriti o postojanju jedne rimske naseobine na obali Lima, u neposrednoj blizini današnjeg centra Bijelog Polja. U naselju Pruška pronađen je bakarni rimski novčić cara Probusa iz druge  polovine 2. vijeka. Na lokalitetu latinskog groblja postojale su nadgrobne ploče iz vremena 2. do 3. vijeka n. e. Negdje pred Drugi svjetski rat, otkriven je na ovom lokalitetu žrtvenik sa natpisom od čvrstog bijelog kamena, podignut rimskom božanstvu Herkulu. Ovaj žrtvenik se danas čuva u crkvi Svetog Nikole u Nikoljcu. Vjerovatno je na području Bijelog Polja u doba Rimljana postojao grad (Municipijum) sa određenom samoupravom.

U opštini Bijelo Polje,zbog raseljavanja, danas  živi  15883 stanovnika, po popisu iz 2003 godine.

Bačka Topola

Bačka Topola je gradsko naselje u Sjevernobačkom okrugu. Na sjeveru se graniči sa Suboticom, na sjeveroistoku sa opštinom Senta, na istoku sa opšinom Ada, na jugoistoku je opština Bečej, na jugu opština Mali Iđoš, jugozapadu opština Kula I na zapadu opština Sombor.

Turističko – geografski položaj opštine je izuzetno povoljan jer tu prolazi međunarodni put u pravcu sjever – jug, autoput Koridor 10, međunarodna željeznička magistrala Budimpešta – Beograd kao I savremeni regionalni putevi.
Teritorija opštine je naseljena od praistorije, o čemu svjedoče i arheološke iskopine. U kasnijem periodu na ovim područjima su živeli Sarmati i Avari, a od IX vijeka Mađari. Prilikom iskopavanja, nađeni su ostaci naselja i groblja ovih naroda. U srednjem vijeku, na mjestu današnje Bačke Topole, postojala je crkva pod nazivom Pustatemplom.

U istoriji naselja 1750-a godina predstavlja prekretnicu. Te godine, 15-og septembra, grof Antun Grašalković zadužuje slobodnjaka, Ferenca Čizovskog za naseljavanje bačkotopolske pustare. Pal Krai je za zasluge u borbama protiv francuskih snaga 1800. godine kao nagradu dobio Bačku Topolu. Porodica Krai počinje da razvija naselje, i već 1806. godine dobija status varošice kao središta ovog kraja sa pravom održavanja tri vašara godišnje. Početkom 1849. godine, Bačka Topola je opljačkana i grad je djelimično izgoreo. Nakon Mađarske revolucije, život se polako obnavljao.

U drugoj polovini XIX vijeka, grad se razvija i započinje industrijalizacija.

Razvoj je tokom Prvog svjetskog rata donekle usporen i djelimično preusmjeren. Nakon Drugog svjetskog rata razvoj Bačke Topole je doživio korjenite promjene i krenuo novim pravcima. Počinje obimna izgradnja i snažna industrijalizacija, mijenja se i izgled i ambijent grada. Danas, opština Bačka Topola spada u srednje razvijene opštine Srbije.