Autobus od BIJELJINA do KOLAŠIN ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 386 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 08 sati i 05 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje BIJELJINA - KOLAŠIN postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja

Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od BIJELJINA do KOLAŠIN :Neobas d.o.o. - Banja Luka.

Bijeljina

Bijeljina je grad i središte istoimene opštine u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske. Površina opštine je 734 km², a ukupni broj stanovnika iznosi otprilike 114.663. Grad je istorijsko središte Semberije i jedan od najbogatijih gradova Bosne i Hercegovine. Kao plodan ravničarski grad čini jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom. Bijeljina je prepoznatljiva po prostranom centralnom trgu, čiju ljepotu uvećava prijatan ambijent Gradskog parka.

Vlada Republike Srpske je u maju 2012. godine donijela odluku o promjeni statusa opštine Bijeljina kojom je Bijeljina dobila status grada.1992.godine.

Na prostoru opštine Bijeljina za sada najstariji potvrđeni tragovi života ljudi potiču iz mlađeg kamenog doba (5000 - 3000 godina p.n.e.). Takođe su zabilježeni ostaci iz perioda neolita, bronzanog i gvozdenog doba i antičkog perioda. Istraživani su lokaliteti Gradac i Poljoprivredno dobro u Batkoviću, Glavičicama, Kućerine u Dvorovima, Selo u Kojčinovcu, Brodić u Triješnici, a iz antičkog perioda istražena je rimska vila na lokalitetu Prekaja u Brodcu, a u Velikoj Obarskoj je pronađena olovna pločica kultne namjene sa predstavom 'Podunavskih konjanika'.

Najpoznatiji starosrpski i staroslovenski lokalitet kod nas je istražen sa obje strane Bistrika između sela Batković i Ostojićevo i sastojao se od 4 lokaliteta u trajanju između VII i XII veka. Posebno je značajno da je na lokalitetu Čelopek istražen veći kompleks radionica metalurškog naselja gdje su naši preci u VIII vijeku topili gvožđe i proizvodili gvozdene alatke, o čemu jasno svjedoči nalaz gusano - grafitnog lonca koji se čuva u bijeljinskom Muzeju. U ovo vrijeme naselje na Bistriku, verovatnog naziva Bistrica, bilo je bez sumnje centar župe koja je obuhvatila cijelu ravnicu prije nego što je nastala Bijeljina.

Prvo spominjanje imena Bijeljina gubi se u dalekoj prošlosti. U “Ljetopisu popa Dukljanina”spominje se jedna pobjeda zahumskog kneza Bele - Pavlimira protiv Mađara “u ravnici Belina”'. Danas se u nauci smatra da je prvi siguran pomen naselja Bijeljine onaj od 3. marta 1446. kada je ovde opljačkan jedan dubrovački trgovac od strane ljudi Iločkog bana.

Bijeljina je kao rijetko koji grad samo u poslednjih 500 godina čak 2 puta mijenjao kompletno stanovništvo. Prvi put je to bilo sa dolaskom Turaka 1520. godine, a drugi put sa dolaskom Austrijanaca 1716. godine. Po popisu Zvorničkog sandžaka 1533. godine u opustelom Bijeljinskom kraju spominju se samo 4 sela: Četvrtkovište, Mirkovci (Dašnica), Grm (Galac) i Čukojevići (Modran) sa ukupno 55 kuća. Na sledećem popisu iz 1548. popisano je 17 sela sa 772 kuće, od kojih 554 pravoslavnih i 218 muslimanskih. Iz ovog vremena je i najstarija građevina u Bijeljinskoj opštini, a to je duhovni centar Srba ovog kraja - Manastir Tavna, nemanjićka zadužbina.

Kolašin

Kolašin je gradsko naselje u Crnoj Gori.

Porijeklo i značenje riječi Kolašin nije poznato. Jedna hipoteza ga povezuje sa vojvodom po imenu Kolašin koji je osnovao naselje. Druga hipoteza kaže da možda je Kolašin iz Sultanove uredbe bio isti Kolašin koji je pronađen u usmenoj tradiciji i naselje vojvoda Kolašin.

Nalazi se u graničnoj području subtropske i blage klimatske zone. Ovakav tip klime se ogleda relativno suvim i sa nešto kraćim ljetima. U dolini rijeke Morače osjeća se uticaj Mediterana, a klimatske osobine ovog područja uglavnom su uslovljene nadmorskom visinom i prisustvom visokih planina koje izoluju struje sa juga.

Kolašin je jedan od centara crnogorskog planinskog turizma. On ima prednost jer je lako dostupan cestom i željeznicom. Kolašin se nalazi u podnožju planine Bjelasice i Sinjajevine, koji nude odlične uslove za skijanje. Zbog visine Kolašina (954 m), grad se smatra vazdušnom banjom.

Nacionalni park Biogradska Gora nalazi se u blizini grada i smatra se vrhunskom turističkom atrakcijom. Razvoj Kolašina kao turističke destinacije podstaknut je otvaranjem Bianca Resort & Spa, luksuznog odmarališta u centru grada.  Biogradska gora je pod strogom zaštitom države dugo vremena i pored tri druga nacionalna parka u Crnoj Gori, nudi niz događaja koji vas mogu još bolje upoznati sa istorijom i prirodom ove oblasti, kao i animirati vas tokom boravka u njoj.

Centralni dio cijelog nacionalnog parka je fantastično Biogradsko jezero, koje ima površinu od oko 23.000 m2 i nalazi se na visini od 1094 metara. Oko njega se nalaze pješačke staze, odakle možete da obiđete taj prekrasni dio Biogradske gore.