Autobus od SARAJEVO do NIKŠIĆ prolazi između ostalog i kroz gradove FOČA (zavisno od rute linije).Prvi autobus kreće u 05:00, dok posljednji polazak možete uhvatiti u 20:00. Dužina puta je oko 245 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 06 sati i 12 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika. Na linijama saobraćaju autobusi visoke i srednje turističke klase dok na kraćim relacijama neki prevoznici organizuju putovanje turističkim kombijima ili malim autobusima.
Red vožnje SARAJEVO - NIKŠIĆ postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja

Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od SARAJEVO do NIKŠIĆ :BOŽUR, BALKAN EKSPRES, Globtour Međugorje, Glušica, Sons Sarajevo.

Sarajevo

Sarajevo ima dvije autobuske stanice: glavnu autobusku stanicu i stanicu u istočnom dijelu grada, u naselju Lukavica.

Glavna autobusa stanica Sarajevo je smještena u blizini centra grada, nedaleko od glavnog željezničkog kolodvora. Ova stanica je polazište većine autobusa koji voze prema ostatku Bosne i Hercegovine, te prema međunarodnim poput Hrvatske, Slovenije i zapadne Evrope. Za autobuse koji prometuju prema destinacijama u Srbiji i Crnoj Gori i gradovima u Republici Srpskoj polazna stanica Lukavica.

Glavna autobuska stanica u Sarajevu je velika i prostrana. Ima više od 10 perona. Unutar stanice nalaze se kafići i mali restorani, a ispred stanice imaju prodavnice i ćevabdžinica koja je najprometnije mjesto u tom dijelu grada, jer se može za relativno malo novca dobro najesti. Unutar i ispred stanice se nalaze kiosci. Stanica posjeduje i WC. Stanična usluga naplaćuje se 1 KM. U neposrednoj blizini stanice nalazi se glavna Željeznička stanica.

Adresa: Put života 2, 71000, Sarajevo

Telefon: +387 33 21 31 00

 

Autobuska stanica Lukavica je smještena u istočnom djelu Sarajeva, stoga ukoliko se nalazite u centru preporučamo vožnju taksijem ili trolejbusom br.103 ili 107 kojim idete do stanice Dobrinja. Autobuska stanica Lukavica od stanice Dobrinja je udaljena 2 minute pješke. Imajte na umu da vožnja trolejbusom traje dosta dugo i da znaju biti velike gužve. Stoga ukoliko putujete sa prtljagom razmislite o tome da uzmete taxi, koji je relativno jeftin u Sarajevu. Stanica posjeduje natkrivene perone, caffe bar, restoran, prodavnicu i čekaonicu. Izlaz na perone je kontrolisan i nije moguć bez vozne karte. Autobuska stanica Istočno Sarajevo radi svaki dan od 05h do 22h.

Adresa: Srpskih vladara 2, 71123, Istočno Sarajevo

Telefon: +38757317377

 

Nikšić

Nikšić je gradsko naselje u opštini Nikšić u Crnoj Gori, drugi je grad po veličini u Crnoj Gori. Površina opštine je 2065km², što Nikšić čini teritorijalno najvećom opštinom u Croj Gori i u bivšoj Jugoslaviji.

Klima opštine Nikšić ima karakter prelaza od mediteranske ka planinskoj i kontinentalnoj klimi. Osnovne karakteristike: Srednja temperatura vazduha u mjesecu januaru iznosi 1,3 °C, a u julu 21,1 °C. Srednja vrijednost relativne vlažnosti je 68,6%. Nikšić ima godišnje 2.245 sunčanih sati. LJeta su topla sa malo padavina, a zime kišovite. Snijeg prosječno pada 19 dana, a zadržava se 29 dana godišnje u Nikšićkom polju, dok se na planinama i površima u okolini zadržava i do šest mjeseci. Dominantni vjetrovi su sjeverni (24,4%) i južni (21,7%).

Nikšić je osnovan u četvrtom vijeku od strane Gota. Prvo ime Nikšića je bilo Anderva, pa Anagastum, a kasnije se zvao Onogošt. Ostaci starog grada, danas predstavljaju kulturni i istorijski spomenik.

Nikšić je prvi grad u Crnoj Gori koji je imao sopstveni urbanistički plan. Dobio ga je zahvaljujući inženjeru Josipu Sladeu, koji je plan napravio po naredbi crnogorskog kralja Nikole prvog, koji je smatrao Nikšić svojom i crnogorskom budućom prestonicom. Iako se to nije ostvarilo, Sladeov plan i danas predstavlja jedno od najsavršenijih i najorginalnijih urbanističkih rješenja.

Iako sa svim predispozicijama da postane jedan od najrazvijenijih gradova u regionu Nikšić odaje utisak grada koji nije dovoljno razvio svoje potencijale. Nedovršeni projekti, investicije koje nisu urodile plodom, kao i promjena u značaju pojedinih regiona u državi učinile su svoje. Duh „ratnika i pjesnika“, specifičnost kulture, ljudi, ideja, na sreću i danas istrajavaju, a oni koji su jednom čitali Vitomira Nikolića, slušali Miladina Šobića ili prošetali korzom teško napuštaju Nikšić, ili mu se često vrate. Mladi svoj prostor traže organizovanjem u različite organizacije civilnog i političkog tipa. Život grada je skocentrisan u starom djelu gradu, gdje su brojna mjesta za izlazak.

Industrijski centar Crne Gore svakako je Nikšić, iako nakon tranzicionog perioda devedesetih godina prošlog vijeka i stalnih kriza u sektoru proizvodnje i prodaje industrijskih proizvoda njegova privredna moć nije toliko jaka kao nekada. Najznačajnije državne, ali i privatne firme su stacionirane u ovom gradu. Najstariji industrijski kolektiv u Crnoj Gori, nikšićka Pivara „Trebjesa“, osnovana 1895. godine je godinama najuspješnije crnogorsko preduzeće, a upošljava oko 300 ljudi. Sjedište državne Elektroprivrede je u Nikšiću, kao i 80% vodno energetskog potencijala Crne Gore. NJen značajan segment je prva crnogorska hidroelektrana Perućica na Glavi Zete kod Nikšića. Jedina Željezara u Crnoj Gori, kao i jedini Rudnici Boksita, crvenog i bijelog, su u Nikšiću, s tim što su rezerve crvenog „zlata“ najveće u Evropi.

Pričati o crnogorskim kulturnim dostignućima i poslenicima bilo bi potpuno besmisleno a da se Nikšić i Nikšićani ne stave na sami vrh kulturne ljestvice. Najbolji dokaz za to je da je samo nikšićka gimnazija iznjedrila čak 30 akademika različitih akademija zemlje, okruženja i svijeta. U prilog tome stoji da je prvo pozorište u Crnoj Gori osnovano u Nikšiću. Nikšićko pozorište gaji stogodišnju tradiciju i pored cetinjskog Zetskog doma najstariji je teatar u Crnoj Gori. Tradicija „Nikšićkog pozorišta“ traje i danas zahvaljujući sopstvenoj produkciji.