Zagreb

Zagreb predstavlja glavni grad Republike Hrvatske, ujedno i njeno ekonomsko, naučno i kulturno središte. Prostire se na obalama Save, u podnožju planine Medvednice.

Kako biste na pravi način doživjeli čar ovog, po mnogo čemu jedinstvenog grada, najprije se treba uputiti ka jednoj od najdužih i najstarijih zagrebačkih ulica – Ilici koja se proteže sve do glavnog gradskog trga - Trga bana Jelačića. Na trgu je podignut konjanik bana po kojem je i dobio ime, dok je desno od pomenutog spomenika najpoznatija zagrebačka fontana Manduševac. Čuvena je po tome sto je dobila ime po djevojci Mandi koja je, po predanju, sa tog mjesta „grabila“ vodu usled čega je Zagreb dobio ime.  

U ovom opsegu nalazi se i središte političkog života Hrvata - Trg Svetog Marka gdje se nalaze Hrvatski Sabor, Ustavni sud i Banski dvori, tj. sjedište Vlade Republike Hrvatske. Trg je značajan i po istoimenoj Crkvi Svetog Marka koja datira iz XIII vijeka, jedinstvena po svom čuvenom krovu na kojem su prikazani grbovi Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije kao i grb grada Zagreba.

Sa trga se možete uputiti ka četvrti koja obuhvata glavno kulturno i istorijsko jezgro grada - Gornji grad i Kapitol. Unutar ove četvrti nalazi se i najpoznatije zagrebačko groblje Mirogoj kao i niz parkova – Prekrižje, Zelengaj, Tuškanac, Orlovac i Remetski kamenjak.

Gradec, ili današnji Gornji grad kroz istoriju je bio kraljevski grad opasan zidinama, od kojih su danas očuvana samo Kamenita vrata. Ona su pretvorena u kapelicu u kojoj se čuva slika Bogorodice. Nadomak Gradeca nalazi se čuvena pijaca „Dolac“ koja predstavlja jednu od glavnih turističkih atrakcija Zagreba.

Kapitol je glavno crkveno sjedište, tkzv. „biskupski grad“, na kojem se nalazi grandiozna zagrebačka Katedrala, odnosno Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja predstavlja najvišu građevinu u gradu.

Ono što je posebno interesantno kada je u pitanju arhitektonsko nasleđe Zagreba jeste urbanistička cjelina koja se sastoji od niza trgova – perivoja u Donjem gradu u Zagrebu – tkzv. „Zelena potkova“. Sačinjava je Botanički vrt i sedam trgova - Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg dr. Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladmira Mažuranića i Trg maršala Tita, dok se unutar okvira "Zelene potkove" nalaze još dva trga – Trg Petra Svačića (Snačića) i Trg Petra Preradovića.

Sa Kapitola se nanovo možete uputiti ka samom središtu grada ka Bogovićevoj ulici koju obilježava čuvena Zlatna kugla. Ona će vas uputiti ka Trgu Petra Preradovića u Zagrebu, poznatijeg kao „Cvjetni trg“, po mnogobrojnim kioscima sa cvijećem koji su tu tradicijski smješteni. Ovaj trg je jedno od omiljenih sastajališta u gradu kao i najfrekventnija lokacija za mnogobrojne društvene akcije.

Bogato arhitektonsko nasleđe ovog grada naročito se ogledava u zdanjima koja se prostiru širom i u okolini Trga Maršala Tita koji važi za jedan od najljepših gradskih trgova. Najznačajnije arhitektonsko zdanje u ovom dijelu svakako je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koja datira iz XIX vijeka. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se fontana „Zdenac života“, zgrada Zagrebačkog sveučilišta i Muzej za umjetnost i obrt.

U blizini se nalazi Trg kralja Tomislava koji je s jedne strane okružen zdanjem Umjetničkog paviljona, a sa druge strane zdanjem Glavnog kolodvora. Odatle se prostire zgrada Hrvatskog državnog arhiva, Botanički vrt i kultni hotel „Esplanade“ koji je bio smještaj za putnike čuvenog „Orient Expressa“.

Za ljubitelje prirode, središte grada ima i svoju zelenu oazu - Trg Nikole Šubića Zrinskog odnosno Zrinjevac. Tu su smještena sjedišta važnih institucija:  Vrhovni sud Republike Hrvatske, Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Županijski sud u Zagrebu. Po mišljenju mnogih ovo je najljepši park u središtu grada. Takođe, na maloj udaljenosti od centra nalazi se najveći park u Jugoistočnoj Evropi – Maksimir.

Zahvaljujući svojim kulturno – zabavnim sadržajima i izvrsnoj gastrnomskoj ponudi Zagreb je grad koji zadovoljava kriterijume svakog posjetioca ponaosob. Najživlja ulica u gradu je Tkalčićeva ulica, jedno od središta noćnog života. Duž nje se nalaze mnogobrojni kafe barovi, restorani i butici. Takođe, za ljubitelje šopinga najbolji izbor je zona duž Ilice, Bogovićeve i Petrićeve u čijim se suvenirnicama mogu kupiti glavna obilježja Zagreba poput liciderskog srca ili kravate.

Adresa autobusnog kolodvora:

 

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o Podružnica Autobusni kolodvor Zagreb

Avenija Marina Držića 4 10000 Zagreb

Tel:   +385 1 6008 600 ; Fax:  +385 1 6008 616 
 

Roterdam

Roterdam je najinteresantniji grad u Holandiji sa fantastičnom i inovativnom arhitekturom i trećom po velićini lukom na svijetu, poslije Šangaja i Singapura. Nalazi se na zapadu Holandije na ušću rijeke Rajne u Sjeverno More. Cijelom svojom površinom grad leži dva metra ispod nivoa mora.

Grad je 1328. godine osnovao grof Viliam III, kao naselje koje se širilo oko brane na rijeci Rot. Otuda i naziv grada - „dam“ što znači brana i „Rotte“ rijeka koja danas nije ništa veća od kanala.

Luka, u okviru koje se nalazi najveća rafinerija nafte na svijetu – Pernis, je sve do 2004. godine nosila titulu najprometnije luke. Danas tu titulu ima šangajska luka. Svakako je najveća luka u Evropi. Godišnje se ukrca i preveze više od 300 miliona razne robe. 

Centar Roterdama je potpuno uništen u bombarovanju 1940. godine. Jedini sačuvani spomenik predratne arhitekture je „Bijela Kuća“. Podsjetnik na stradanje grada je skulptura „Razrušeni grad“ koju je skulptor Zakpin poklonio Roterdamu 1958. godine. Naredni period je period velikih inovacija i obnove grada. Uskoro grad dobija jednu modernu crtu, drugačiju od svega do tada viđenog. Danas je Roterdam grad oblakodera karakterističnog stila. U Roterdamu se razvija jedna potpuno nova struja u arhetekturi prije svega ekserimentalnog karaktera. Roterdam predstavlja glavni centar za mlade i ambiciozne arhitekte. Ovo je grad koji ima najviše arhitektonskih biroa u Evropi, koji su poznati po primjeni najnovijih građevinskih tehnologija i eksperimentisanju sa različitim vrstama arhitekture, inovacijama u osvjetljenju, 3D štampanju kao i robotskim konstrukcijama.

Roterdam je nešto novo i nešto drugačije u odnosu na ostale holandske gradove. Nedostatak istorijskog konteksta i namjera da se Roterdam predstavi kao grad budućnosti stvorili su pogodno tlo za nove stilove gradnje. Upavo činjenica da je grad zbrisan u bombardovanju i da se ništa ne može upropastiti dalo je mogućnost eksperimentisanja. Poniri ovakvog razmišljanja su robna kuća Marcel Breuer De Bijenkorf sagrađena još davne 1957. godine kao i „Cube Houses“ arhitekte Piet Bloma izgrađene 1977. godine.  Zbog velikog broja solitera, Roterdam često zovu i Menhetn na rijeci Maas, koja protiče kraj ovog novoizgrađenog dijela grada. Jedan od poznatijih solitera je svakako Euromast, koji se uzdiže visoko iznag grada sa svojih 186 m a na njemu se nalazi rotirajući vidikovac sa prekrasnim pogledom na cijeli grad. Noviji projekti su i montažne stepenice izrađene povodom 75 godina od obnavljanja grada. Postavljene su ispred zgrade Grot Handelsgebouv i vode direktno do krova zgrade koji pruža spektakularan pogled. 180 stepenica vodi do krova a samo prvog dana 8.000 ljudi se popelo kako bi uživali u panoraskom pogledu na grad. Strogoću metala i stakla ublažava veliki broj zelenih površina. Roterdam je grad sa najvećim brojem parkova u Holandiji.

Osim solitera fantastičnih i nadasve mašovitih linija i fasada inovativnost arhitekti i umjetnika koji rade u Roterdamu se ogleda i u obliku pješačke zone, koja ujedno predstavlja i najstariju šoping zonu u Holandiji. Ona je smještena ispod nivoa ulice i zbog oblika dobila je nadimak slivnik. To nije jedini projekat koji je dobio nadimak. Veliki broj skuptura koje možete vidjeti u centru grada imaju svoje nadimke dok originalni nazivi padaju u zaborav. Najintrigantnija je svakako statua Deda Mraza koja se nalazi u samom centru grada.

Dobra organizovanost grada ogleda se u razvijenom riječnom taksi prevozu koji u mnogome olakšava komunikaciju između različitih djelova grada i najlakši je način za turistički obilazak, bilo da se koristi javni riječni prevoz ili unajmi brod za individualni obilazak.

Za dobru ponudu grada svakako se brinu i tri gradonačelnika grada. Osim glavnog gradonačelnika ovaj grad ima i gradonačelnika zaduženog za kulturno – zabavni program i ponudu grada u večernjim satima, dok je treći gradonačelnik zadužen za potrebe mladih koji čine veliki procenat stanovništva s obzirom na to da se u gradu nalazi jedan od najpoznatijih evropskih univerziteta – Erazmus, nazvan po najznamenitijem građaninu Roterdama i jednom od najvećih svetskih humanista .

Roterdam se od ostalih holadskih gradova izdvaja i po multikuturalnosti. Stanovništvo ovog grada čini 160 različitih nacionalnosti. Godine 2001. je proglašen za evropsku predstonicu kulture. 2015. godine list „New York Times” proglasio je Roterdam gradom koji svakako treba posetiti, a odmah zatim se našao i na Lonely Planet-ovoj listi „must see“ u 2016. godini.

Iako su amsterdamski crveni fenjeri najpoznatiji na svijetu, manje poznata činjenica je da i Roterdam ima svoje crvene fenjere koji zaslužuju da budu poznati. Crvena svijetla postavljena su u zemlju i prožimaju Roterdam ocrtavajući na taj način linuju gdje su padale bombe 1940. godine. Sve unutar zone je potpuno uništeno u bombardovanju a van nje je sačuvano. Ukupno ih je 400 i čine liniju dugačku 12 km.
I pored svih zanimljivosti i pogodnosti stanovnici Roterdama ne ostaju u ovom gradu dugo jer ne mogu da izdrže u njegovom „iskrivljenom svijetu“. Kažu da je opasan za osjećaj ravnoteže, ali ono što Roterdam jeste je pravi grad za istraživanje. Na sat vremena vožnje od Amsterdama i Brisela i svega 2,5 sata vožnje od Pariza idealan je za kratak bijeg u bajkoviti svijet budućnosti.