Red vožnje LINZ do ZAGREB

Autobus od LINZ do ZAGREB ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 464 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 06 sati i 40 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prijelaza moguća su i duža zadržavanja u tijeku turističke sezone. Obavezno ponesite identifikacijska dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prilikom prijelaza granice.
Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisno od prijevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje LINZ - ZAGREB postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
petak

Autobuski prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od LINZ do ZAGREB su:Croatia Bus Zagreb za promet i turizam d.o.o.

Linz je grad na sjeveru Austrije od 191 767 stanovnika , treći po veličini austrijski grad i glavni grad savezne države Gornje Austrije.

Linz leži na sjeveru središnje Austrije, udaljen svega 30 km od granice sa Češkom, 160 km zapadno od Beča, duž obje obale Dunava. Rasprostranjen po dolini Linzer Becken okruženoj gorama, tako da se danas spojio sa okolnim gradovima (Amstetten, Wels i Steyr) i formirao malu metropolu.

Linz se razvio iz rimske vojničke utvrde - Lentia, koja je u srednjem vijeku postala važno trgovačko središte. Pod imenom Linz se prvi put spominje 799. godine kad se Bavarska proširila na jug i zauzela taj prostor. Do 13. vijeka Linz je poprimio sve vanjske karakteristike grada, ali još nije imao status grada. Taj status dobio je tek u 15. vijeku kad je u njemu stolovao car Svetog Rimskog Carstva - Fridrik III., tad je postao poznat po svojim sajmovima.

Početkom 17. vijeka u Linzu je jedno vrijeme predavao matematiku poznati astronom Johannes Kepler, po njemu se danas zove lokalni Univerzitet Johanna Keplera osnovan 1966. U isto to vrijeme proširio se protestantizam po gradu i okolici, zbog tog su došli isusovci da provedu protureformaciju. U sklopu nje su u 17. vijeku izgrađene brojne barokne građevine. Od 1785. Linz je postao sjedište rimokatoličke biskupije.  Za vrijeme Rata za austrijsko nasljeđe grad su 1741. okupirale bavarske i francuske trupe, 1800. je grad poharao požar. Pored Linza zbila se 1809. bitka kod Ebelsberga između austrijskih i napoleonskih snaga u Ratu Pete koalicije.

Prva evropska željeznička pruga (izvan Engleske) koju su još vukli konji, izgrađena je između Linza i Budweisa - 1832. U tom razdoblju procvjetala je plovidba Dunavom, tako da je Linz postao velika luka za brojnu industrijsku robu iz Češke koja se željeznicom dovozila do Linza, a dalje prevozila brodovima po Dunavu širom monarhije. Veliki skok u razvoju grada bila je izgradnja pruga 1861. do Beča i Salzburga. Linz od 1880. ima tramvaj koji vuku konji, koji se 1897. elektrificira. Od sredine 19. vijeka počinje razvoj industrije i to metaloprerađivačke i tekstilne.

Adolf Hitler proveo je dio djetinjstva i mladost u Linzu, tu je pohađao gimnaziju zajedno sa Ludwigom Wittgensteinom a ljubomora na njegov lagodni život, navodno je presudno uticala na njegove kasnije stavove o židovima. U Linzu su još 1934. su u hotelu Schiff nacisti pokušali pobunu protiv austrijske vlasti. Nakon Anschlussa Austrije u Treći Reich u Linzu je 1938. počela izgradnja čeličane i drugih pogona teške industrije kao filijala paradržavnog dioničkog društva "Hermann Göring" iz Berlina. Taj veliki kompleks otpočeo je sa proizvodnjom ratnog materijala 1941. i stalno se dograđivao uz hiljade stranih radnika, od kojih su neki sami dobrovoljno došli, ali i uz veliki broj prisilno regrutiranih radnika i zatvorenika koncentracijskih logora su korišteni za izgradnju postrojenja za proizvodnju i naoružanje. Pred kraj Drugog svjetskog rata upravo su ti pogoni bili meta teških savezničkih bombardiranja, - tako da su ti pogoni nakon rata dugo obnavljani.

Linz je jedan od najvećih austrijskih industrijskih centara, poznat po svojoj velikoj čeličani koncerna Voestalpine, koja je izgrađena u vrijeme Trećeg Reicha. Pored Voestalpine u Linzu djeluju brojni drugi manji pogoni koji proizvode strojeve, električnu opremu, tekstil, staklo, namještaj, pića, obuću, gumu i duhanske proizvode. Sa brojnim trgovačkim centrima i velikim veleprodajnim objektima, Linz je centar trgovine tog dijela Austrije. 

Autobusni kolodvor Zagreb (pogledajte kratak opis grada Zagreba) predstavlja najveći, najprometniji i najmodernije opremljeni kolodvor u Hrvatskoj, povezujući Glavni grad kako sa ostalim djelovima Hrvatske tako i sa većinom ostalih europskih metropola. Lociran je uz Aveniju Marina Držića, u blizini središnjeg trga i velikih prometnica i sadrži nekoliko parkirališta.Osnovan je 1961. godine, dok je postojeća kolodvorska zgrada izgrađena 1987. godine.

Kolodvor nudi putnicima i ostalim korisnicima velik broj usluga kao i mnogobrojna mjesta za odmor, kupovinu i zabavu.

Prostor unutar  kolodvora obiluje različitim sadržajima koji su neophodni kako bi putovanje bilo što ugodnije:

• nekoliko manjih  kioska, suvenirnica i prodavaonica (Tobacco shop, Tisak Media, Kraš, Konzum itd.),
• pekara “ Dubravica”,
• dežurna ljekarna “Farmacia”
• Hrvatska poštanska banka i bankomati
• Hrvatska pošta
• Hrvatska lutrija
• klubovi “Admiral” i “Automat” (00-24) klub
• aparati s raznim grickalicama, toplim i hladnim napitcima kao iod skora sa voćem 

Na prvom katu nalazi se Turistički informativni centar gdje su dostupne sve potrebne informacije o gradu kao  i razni promotivni materijali.  Radno vrijeme centra je od 09-21 čas, dok vikendom i praznikom od 10-17 časova.
 

Osim informacija o redu vožnje sa Zagrebačkog kolodvora, Informativna služba Autobusnog kolodvora pruža i informacije o polascima i dolascima autobusa iz ostalih gradova Hrvatske i Europe. Osim unutar same kolodvorske zgrade, kupovina putne karte može se ostvariti i putem interneta ili se naručiti telefonskim putem, nakon čega se po zahtjevu dostavlja na kućnu adresu. Usluga telefonske rezervacije karte iznosi 12kn sa PDV-om.

U zgradi autobusnog kolodvora također se nalazi zahod i garderoba. Garderoba je smještena kod dolaznog perona br. 106 i njeno radno vrijeme je od 00-24 časa. Unutar njenih prostorija nalazi se Cargo servis za prijem i otpremu pošiljki.

Pohrana i čuvanje prtljage iznosi 5,00 kn po satu i po komadu za prvih četiri sata, dok 2,50 kn za svaki sljedeći sat. Za vangabaritnu i osjetljivu prtljagu ( putne torbe teže od 40 kg, radio i TV aparati, bicikli itd.) iznosi 10,00 kn po satu i komadu.

Putnicima je dostupno čak pet tramvajskih linija dnevnog prijevoza koje povezuju Autobusni kolodvor s gotovo svim dijelovima grada.:

Također, u blizini kolodvora dostupan je i tramvajski saobraćaj, zahvaljujući kojem se do Glavnog željezničkog kolodvora može stići za pet, dok do Trga Bana Jelačića za deset minuta.

Zračnu luku Zagreb sa zagrebačkim autobusnim kolodvorom povezuju autobusi Pleso prijevoza čiji su uredi i stajališta locirani u prizemlju zgrade  Autobusnog kolodvora Zagreb, kod parkirališta za automobile.

Informacije i rezervacije autobusnih karata za pozive iz Hrvatske : 060 313 333

Informacije i rezervacije autobusnih karata za pozive iz Hrvatske: +385 1 6112 789

Email : promet@akz.hr 

Adresa autobusnog kolodvora:

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o Podružnica Autobusni kolodvor Zagreb

Avenija Marina Držića 4 10000 Zagreb

Tel:   +385 1 6008 600 ; Fax:  +385 1 6008 616