Red vožnje PODGORICA do ISTANBUL
Pogledaj red vožnjeO stanici PODGORICA
AUTOBUSKA STANICA PODGORICi
Autobuska stanica Podgorica predstavlja najznačajniji autobuski terminal u Crnoj Gori i jedno od glavnih saobraćajnih čvorišta države. Nalazi se na Trgu Golootočkih žrtava, na približno 900 metara udaljenosti od centra glavnog grada.Sa preko 300 polazaka dnevno, oko 100 prevoznika i više od milion korisnika usluga godišnje, autobuska stanica ima izuzetno važnu ulogu u domaćem i međunarodnom putničkom saobraćaju.Sa stanice saobraćaju autobuske linije prema Nikšiću, Cetinju, Budvi, Baru, Kotoru, Herceg Novom, Bijelom Polju, Beranama i drugim gradovima Crne Gore, kao i međunarodne linije prema Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Albaniji i drugim destinacijama, zavisno od prevoznika i sezone.Autobuska stanica nalazi se neposredno pored Željezničke stanice Podgorica, što putnicima omogućava jednostavno presijedanje između autobuskog i željezničkog prevoza.
Kontakt informacije
- Adresa: Trg Golootočkih žrtava 1, 81000 Podgorica, Crna Gora
- Telefon: +382 (0)20 620 430
- E-mail: autobuskastanica@intours.me
- Radno vrijeme: 00:00–24:00
Sadržaji i usluge autobuske stanice
- Šalteri za prodaju autobuskih karata
- Informacije o polascima, dolascima i redovima vožnje
- Čekaonica za putnike
- Garderoba za čuvanje prtljaga
- Ugostiteljski objekti i prodavnice
- Toaleti i bankomati
- Parking prostor
- Pristup taksi i gradskom autobuskom prevozu
- Neposredna povezanost sa Željezničkom stanicom Podgorica
Informacije i čuvanje prtljaga
Informativna služba:
- Radno vrijeme: 00:00–24:00
- Telefon: +382 (0)20 620 430
Garderoba:
- Radno vrijeme: 06:00–22:00
- Cijena čuvanja prtljaga po komadu za svaki započeti sat: 1,00 €
- Dnevna usluga čuvanja prtljaga po komadu: 4,00 €
Pristup autobuskim peronima
Pristup autobuskim peronima je kontrolisan. Putnici mogu pristupiti peronima uz kupljenu autobusku kartu ili posebnu peronsku kartu.
Cijena peronske karte: 1,00 €.
Kako stići do centra grada
Autobuska stanica nalazi se na približno 900 metara od užeg centra Podgorice.
Do centra grada moguće je stići:
- Pješke: približno 15–20 minuta.
- Taksijem: približno 5–10 minuta, zavisno od saobraćaja.
- Gradskim autobusom: korišćenjem odgovarajućih linija gradskog prevoza.
Zahvaljujući povoljnom položaju, putnici mogu jednostavno pristupiti brojnim gradskim sadržajima, ugostiteljskim objektima, trgovinama i turističkim znamenitostima.
O Podgorici
Podgorica se nalazi u centralnom dijelu Crne Gore, u prostranoj Zetskoj ravnici, na obalama rijeka Morače i Ribnice. Okružena je brdima, plodnim ravnicama i prirodnim predjelima koji predstavljaju važan dio njenog identiteta.Grad je poznat po spoju savremene arhitekture, istorijskih spomenika, zelenih površina, mostova i kulturnih institucija. Podgorica predstavlja pogodno polazište za posjetu Skadarskom jezeru, crnogorskom primorju i planinskim područjima.
Područje današnje Podgorice bilo je naseljeno još u praistorijskom i antičkom periodu. U blizini grada nalaze se ostaci rimskog grada Dokleje, jednog od najznačajnijih antičkih lokaliteta u Crnoj Gori.U srednjem vijeku naselje se razvijalo pod imenom Ribnica, dok se naziv Podgorica u istorijskim izvorima pominje u XIV vijeku.Tokom osmanskog perioda grad je bio značajno vojno, trgovačko i administrativno središte. Iz tog vremena potiču Sahat-kula, stare ulice i pojedini objekti u Staroj varoši.Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine, Podgorica je ušla u sastav Knjaževine Crne Gore.Tokom Drugog svjetskog rata grad je pretrpio velika razaranja. U poslijeratnom periodu obnovljen je i razvijen u moderan urbani centar.Od 1946. do 1992. godine nosio je naziv Titograd, a zatim mu je vraćeno istorijsko ime Podgorica.Danas je Podgorica glavni grad nezavisne Crne Gore i njeno najveće administrativno i privredno središte.
ZNAMENITOSTI I TURISTIČKE ATRAKCIJE
Stara varoš i Sahat-kula
Stara varoš predstavlja istorijsko jezgro Podgorice i jedan od najznačajnijih ostataka osmanskog perioda. U ovom dijelu grada nalaze se uske ulice, stare kuće, džamije i prepoznatljiva Sahat-kula.Sahat-kula je jedan od najpoznatijih simbola stare Podgorice i svjedoči o nekadašnjem urbanom razvoju grada.
Kako stići od autobuske stanice: Pješke približno 10–15 minuta ili kratkom vožnjom taksijem.
Saborni hram Hristovog Vaskrsenja
Saborni hram Hristovog Vaskrsenja jedan je od najznačajnijih vjerskih objekata u Podgorici.Hram se ističe monumentalnom arhitekturom, bogatim unutrašnjim ukrasima, freskama i mozaicima.Predstavlja važno duhovno i kulturno središte grada.
Kako stići od autobuske stanice: Taksijem približno 10 minuta ili pješke oko 30–40 minuta.
Sastavci i Skaline
Sastavci predstavljaju mjesto gdje se rijeka Ribnica uliva u Moraču.U blizini se nalazi stari kameni most na Ribnici, poznat i kao Most na Sastavcima.Ovo područje je jedno od najživopisnijih mjesta u Podgorici, pogodno za šetnju, fotografisanje i upoznavanje istorijskog dijela grada.
Kako stići od autobuske stanice: Pješke približno 15–20 minuta.
Antička Dokleja
Dokleja, poznata i kao Duklja, predstavlja ostatke značajnog rimskog grada koji se nalazio nedaleko od današnje Podgorice.Na arheološkom lokalitetu mogu se vidjeti ostaci antičkih građevina, ulica, hramova i drugih objekata.Predstavlja važnu destinaciju za ljubitelje istorije i arheologije.
Kako stići od autobuske stanice: Automobilom ili taksijem, približno 15–20 minuta.
Vodopadi Nijagara na Cijevni
Vodopadi Nijagara nalaze se na rijeci Cijevni, nedaleko od Podgorice.Predstavljaju popularno izletište, poznato po kaskadnim vodopadima, stijenama i prirodnom ambijentu.Najatraktivniji su u periodima kada rijeka ima dovoljno vode, dok tokom sušnih ljetnjih mjeseci vodopadi mogu oslabiti ili presušiti.
Kako stići od autobuske stanice: Automobilom ili taksijem, približno 15–25 minuta.
RESTORANI I TRADICIONALNA KUHINJA
Podgorica nudi raznovrsnu gastronomsku ponudu koja objedinjuje tradicionalnu crnogorsku, mediteransku i savremenu međunarodnu kuhinju.
Među poznatim specijalitetima izdvajaju se:
- Podgorički popeci
- Ćevapi i jela sa roštilja
- Jagnjetina i teletina ispod sača
- Kačamak i cicvara
- Njeguški pršut i domaći sirevi
- Riblji specijaliteti sa Skadarskog jezera
- Priganice sa medom i sirom
Posebno su popularni restorani tradicionalne kuhinje, vinski podrumi, kafei u centru grada i ugostiteljski objekti uz rijeku Moraču.
NAJZNAČAJNIJE MANIFESTACIJE
Podgorica tokom godine organizuje brojne kulturne, muzičke, sportske i turističke manifestacije.
Među poznatijim izdvajaju se:
- Podgoričko kulturno ljeto – koncerti, pozorišne predstave, izložbe i kulturni programi.
- DEUS – Decembarska umjetnička scena – kulturni programi tokom decembra.
- Podgorički maraton – sportska manifestacija koja okuplja trkače.
- Festivali vina i gastronomije – promocija crnogorskih vina i tradicionalnih proizvoda.
- Novogodišnji bazari i praznični programi – muzički i zabavni sadržaji u centru grada.
SMJEŠTAJ
Podgorica raspolaže širokom ponudom hotela, apartmana, hostela i privatnog smještaja.
Među poznatim hotelima nalaze se:
- Hilton Podgorica Crna Gora
- Hotel Podgorica
- Hotel Ziya
- Hotel Aurel
- Hotel Hemera
- Hotel Ramada Podgorica
Smještaj je dostupan u centru grada, u blizini autobuske i željezničke stanice, kao i u mirnijim stambenim naseljima.
KUPOVINA I LOKALNI PROIZVODI
Podgorica je jedan od glavnih trgovačkih centara Crne Gore.
U gradu se nalaze brojni tržni centri, supermarketi, butici, suvenirnice i tradicionalne prodavnice.
Poznata mjesta za kupovinu:
- BIG Fashion Podgorica
- Mall of Montenegro
- Ulica slobode i okolne pješačke zone
- Gradske pijace
Tradicionalni proizvodi:
- Crnogorska vina
- Domaći sirevi i pršut
- Maslinovo ulje
- Med i proizvodi od meda
- Tradicionalni slatkiši
- Ručno izrađeni suveniri
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
HITNE SLUŽBE
- Hitna medicinska pomoć: 124
- Vatrogasna i spasilačka služba: 123
- Policija: 122
- Jedinstveni evropski broj za hitne slučajeve: 112
TURISTIČKE I SAOBRAĆAJNE INFORMACIJE
Turistička organizacija Podgorice
- Adresa: Ulica slobode 47, 81000 Podgorica, Crna Gora
- Telefon: +382 20 667 535
- Dodatni telefon: +382 20 667 536
- E-mail: info@podgorica.travel
- Internet stranica: https://podgorica.travel
Druga kancelarija Turističke organizacije
- Adresa: Ulica slobode 30, Podgorica
- Telefon: +382 20 673 679
Željeznički saobraćaj
- Informacije o vozovima i redovima vožnje dostupne su putem Željezničkog prevoza Crne Gore. Internet stranica: https://www.zpcg.me
Aerodrom Podgorica
- Informacije o avio-saobraćaju dostupne su na internet stranici Aerodroma Crne Gore. Internet stranica: https://montenegroairports.com
ZDRAVSTVENE I JAVNE SLUŽBE
Klinički centar Crne Gore
- Za hitne medicinske intervencije: 124
Glavni grad Podgorica
- Internet stranica: https://podgorica.me
Pošta Crne Gore
- Internet stranica: https://www.postacg.me
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore
- Informativni centar: 080 001 300
- Internet stranica: https://www.montenegro.travel
O destinaciji ISTANBUL
Istanbul (tur.İstanbul) (Konstantinopolj i Carigrad) je grad u Turskoj, u vilajetu Istanbul. Grad je smešten na Bosforskom moreuzu i nekadašnja je prestonica tri velika carstva: Rimskog (330—395), Vizantijskog (395—1453) i Osmanskog (1453—1923). Nakon osnivanja savremene Turske Republike, prestonica se seli u Ankaru (Angora), a grad od 1930. dobija svoje zvanično ime Istanbul. Istanbul je najveći grad u Turskoj i njeno je kulturno i privredno sedište, a ujedno i jedini grad na svetu koji se prostire na dva kontinenta. Prema podacima iz 2011. Istanbul ima 11,25 miliona stanovnika čime je to drugi grad u Evropi, posle Moskve. U Istanbulu zivi oko 20% stanovništva Turske a samo 28% stanovnika grada su starosedeoci. Broj stranaca u Istanbulu je relativno mali, oko 43 hiljade (2007.).
Najstarije ime, Vizantion, Istanbulu su dodelili grčki kolonisti iz Megare. Položaj Vizantiona motivisao je Konstantina Velikog na utemeljenje Novog Rima, tj. Konstantinopolja. Po legendi, proročanski san pokazao mu je položaj grada i 330. god osniva grad pod imenom Novi Rim. Kada je Konstantin Veliki grad učinio istočnom prestonicom carstva, grad se nazivao Drugi Rim a od 5. veka koristi se i naziv Novi Rim. Naziv Istanbul se prvi put pominje u 10. veku u jermenskim i arapskim pa onda turskim izvorima. Ime dolazi od grčkog izraza „εἰς τὴν Πόλιν“ ili „στην Πόλη“, što znači „u gradu“. U istočnim i južno slovenskim jezicima se koristio i još se koristi naziv Carigrad. Ovaj naziv je spoj slovenskih reči „car“ i „grad“, što dolazi od grčkog izraza Βασιλέως Πόλις (lat: Basileus Polis), što znači „grad cara“ (ili kralja).
Neolitski predmeti, koji su otkriveni početkom 21.veka, nagoveštavaju da je poluostrvo na kom se nalazi Istanbul bilo naseljeno čak od 7.veka p.n.e. То рано насеље, trajalo je skoro hiljadu godina.
Najranije poznato naselje po imenu Semistra na mestu Istanbula su podigla tračka plemena oko 1000. godine p.n.e. Uz tračku luku Ligos, ova dva naselja su bila jedina dva naselja sa evropske strane Istanbula, dok su je gradić Halkidon sa azijske strane osnovan oko 680. godine p.n.e.
Konstantinopolj je postao i ostao prestonica Istočnog rimskog carstva ili Vizantijskog carstva, sve do njegovog pada 1453. godine.
Povoljan položaj grada između Evrope i Azije bio je veoma važan za razvoj trgovine i kulture. Carigrad je, kao glavni grad Vizantije, bio najveći grad u Evropi. Nikada u svojoj istoriji car i podanici Istočnog rimskog carstva nisu sebe nazivali Vizantijci, niti su ikada svoju državu nazivali Vizantija. Oni su bili Romeji tokom cele svoje istorije.
Zahvaljujući dobroj poziciji na raskršću glavnih kopnenih i morskih puteva, kao i činjenici da je bio prestonica najznačajnije države u to doba, Carigrad se vrlo brzo razvija i uskoro postaje najveći i najbogatiji grad ondašnjeg sveta.
Padom Rima i Zapadnog rimskog carstva, grad je postao jedini glavni grad onoga što danas istoričari zovu Vizantija ili Vizantijsko carstvo. Ovo carstvo je imalo grčku kulturu te je postalo centar pravoslavlja, nakon odvajanja od rimske Crkve. U ovom se carstvu nalazilo mnoštvo crkvi, uključujući Aja Sofiju (Svetu Sofiju), najveću svetsku crkvu. Grad je još uvek sedište carigradskog patrijarha, duhovnog vođe prevoslavne Crkve.
Osmansko carstvo – Nakon blokade i opsade duge 53 dana, 29.maja 1453. godine, sultan Mehmed II Osvajač ušao je u Carigrad kroz veliku rupu u Teodosijevim zidovima koju je napravio njegov top. Carigrad je 1453. godine postao treća prestonica osmanskog carstva. U odbrani grada poginuo je i poslednji vizantijski car Konstantin Dragaš.
Carigrad kao prestonica turske imperije, doživljava veliku promenu iz Vizantijskog u Otomanski grad.
Za vreme vladavine Sulejmana država doživljava veliki umetnički i arhitektonski razvoj.
Danas je Istanbul sedište istoimene oblasti, dok je deo grada, poznat kao Fanar, sedište Carigradske patrijaršije.
Turska kuhinja spada u kategoriju jedne od najboljih kuhinja u celom svetu jer se njeni recepti filtriraju u sve kuhinje širom Evrope, Azije, Bliskog Istoka i Afrike.
Klima Istanbula je umereno-kontinentalna.
Šta posetiti u Istanbulu:
Istanbul je grad u kome se susreću mnoge civilizacije i čiji tragovi su vidljivi širom grada od kojih navodimo najzačajnije:
1) Тopkapi dvor – palata je nakadašnja rezidencija Otomanskog carstva pretvorena u muzej i predivnu izložbu islamske umetnosti sa raskošnim baštama oivičenim detaljno ručno oslikanim pločicama. U riznici se nalazi drugi najveći dijamant na svetu.
2) Crkva sv. Sofije (Aja Sofija) - Aja Sofija nalazi se preko puta Topkapi palate i ovo je prvobitno preobrađena crkva u džamiju, da bi kasnije džamija bila pretvorena u muzej koji čuva mnogobrojne stare mozaike.
3) Sultan Ahmetova ili Plava džamija - Jedna od 3 najveće džamije u Turskoj i jedina pored one u Meki sa 6 minareta, impozantna i spolja i iznutra. Jedno od arhitektonskih/istorijskih svetskih čuda. Džamija je dobila ime „plava“ jer je unutrašnjost oblepljena desetinama hiljada tzv. iznik pločicama, koje se odlikuju kobaltno-plavom bojom.
4) Sulejmanova džamija - Visoko na brdu Starog grada uzdiže se Sulejmanova džamija, jedno od najprepoznatljivijih mesta u Istanbulu. Sagradio ju je Sulejman Veličanstveni. Građena je u periodu 1549-1575 godine. Okružena je baštom u kojoj se nalazi groblje i gde počiva sultan Sulejman i njegova žena Haseki Hurem sultanija, na zapadu poznata i kao Rokselana.
5) Hipodrom - arena ukrašena prikazima trka kočija bila je centar Vizantijskog carstva. Moguće je videti ostatke tri velika spomenika: Teodosijev obelisk, bronzane Serpentinske stubove i Konstantinove stubove. Zid u obliku kvadrata koji ih okružuje zapravo je muzej pod vedrim nebom.
6) Cisterna Bazilika - Rimski podzemni rezervoar za vodu nalazi se preko puta Aja Sofije. Ovaj ogromni podzemni hol, nalik na palatu, poduprt sa 336 stubova raspoređenih u 12 redova, nekada je služio kao bunar iz kog se vodom snabdevao centar grada još od doba Vizantije. Izgradnju je započeo Konstantin Veliki, a završio ju je car Justinijan u šestom veku. Stubovi su izrezbareni a najpoznatiji su tzv. Meduzini stubovi u severozapadnom delu, u koje je uklesana glava Meduze.
7) Galata kula i galata most – sa kule se moze videti ceo Istanbul. Napravili su ga Đenovljani 1348. godine jer su na tom mestu imali svoju koloniju koja se zvala Galata.
8) Dolmabahče palata - sagradio ju je sultan Abdulmedžid I 1854. godine kako bi u nju izmestio rezidenciju iz palate Topkapi. Vrtovi su puni fontana i cvetnih bokora, dok je unutrašnjost čista sjaj i raskoš turskog renesansnog stila. Enterijer je mešavina rokokoa, baroka, neoklasičnog i otomanskog stila, sa gigantskim kristalnim lusterima, pozlaćenim predmetima, nameštajem u francuskom stilu i predivnim freskama na plafonima. U palati je svoje zadnje dane života proveo Mustafa Kemal Ataturk, tvorac Turske Republike.
9) Bejlerbeji palata (Beylerbeyi Palace) - nalazi se na azijskoj strani Bosfora, nešto severnije od Dolmabahče palate, tačno ispod prvog mosta koji je povezao Aziju i Evropu. Mala je, ali je divan primer osmanske arhitekture.
10) Muzej mozaika - Nadomak palate Topkapi nalazi se muzej mozaika u kojem je izloženo mnogo eksponata ne samo iz Turske, već i sa Bliskog istoka, koji nas vodi kroz dugačku i bogatu istoriju ovog regiona. Sastoji se iz tri dela: Muzej drevnog orijenta, glavni Arheološki muzej i Popločani paviljon Mehmeda Osvajača, u kom se nalazi ogromna kolekcija keramičkih eksponata.
11) Prinčevska ostrva – su arhipelag od devet ostrva koja se nalaze na krajnjem severoistoku Mramornog mora, nedaleko od Istanbula. Bila su poznata turistička destinacija još u vizantijsko doba, kada su često korišćena za slanje u egzil pretendenata na carski presto, po čemu su i dobila ime. Udaljeni su od Istanbula od 19 km do 28 km i sa kojim su povezana stalnim brodskim linijama koje funkcionišu u okviru gradskog prevoza. Na ostrvima je zabranjena upotroba motornih vozila, a osnovni vid prevoza su konjske zaprege. Na ostrvima se nalazi nekoliko pravoslavnih manastira, akademija turske ratne mornarice i zatvorena grčka pravoslavna škola.
12) Egipatski bazar na Misirli čaršiji – tzv. Pijaca začina i slatkiša. Većina novca kojim je finansirana gradnja ove pijace došla je od poreza koji je otomanska vlada naplaćivala na egipatske proizvode i zato „Misir čaršija“ na turskom zapravo znači „egipatska pijaca“.
13) Kapali čaršija - velika natkrivena pijaca je zapravo prvi tržni centar na svetu; zauzima čitavu gradsku četvrt, okružena je debelim zidovima i nalazi se između Nuruosmanlijske i Bajazitove džamije.
14) Trg Taksim i ulica Istiklal - trg Taksim je jezgro modernog evropskog dela grada. Na jugozapadnom delu trga nalazi se Spomenik Nezavisnosti, gde počinje prostrana avenija Istiklal koja preseca celu Beyoglu četvrt i vodi do srednjovekovne đenoveške četvrti. Istiklar je tri kilometra duga pešačka zona, prepuna prestižnih butika, restorana, bioskopa, umetničkih galerija, kafića i klubova sa uživo muzikom. Avenija je okružena građevinama jedinstvene otomanske arhitekture 19 veka: evropski konzulati, katoličke i pravoslavne crkve, sinagoge, bila je i mesto okupljanja otomanskih i evropskih umernika i intelektualaca. Ulica je 1923.godine pri proglašenju Republike dobila svoje današnje ime koje znači „nezavisnost“.