Red vožnje ALEKSINAC do HERCEG NOVI
Pogledaj red vožnjeO stanici ALEKSINAC
Aleksinac je grad u Srbiji i sjedište opštine u Nišavskom okrugu. Prema popisu iz 2022. ima oko 14 590 stanovnika. Aleksinac se nalazi na 30 kilometara od Niša, prema sjeveru, na autoputu prema Beogradu, ali je manje poznato da je on na raskrsnici još 2 magistralna puta, od kojih jedan vodi iz sjeveroistočne Srbije i Sokobanje preko Aleksinca u Toplicu; drugi put vodi iz Istočne Srbije preko Aleksinca, a dalje prema Kruševcu i Zapadnoj Srbiji.
Počev od XVI vijeka imamo podatke o Aleksincu i većini okolnih naselja. Najstariji podaci nalaze se u defteru za Kruševački sandžak, broj 55 pisanog 1516. godine. Iz njega zaključujemo da su skoro sva sadašnja naselja na toj teritoriji, kao i sam Aleksinac, srednjevijekovnog porijekla.
U prošlosti, za razvoj Aleksinačkog kraja bilo je od velikog značaja što je kroz njega prolazio Carigradski drum, od kog se odvajao drum za Sokobanju i Knjaževac. Carigradskim drumom se prenosila roba iz Turske u Srednju Evropu, pa ga je zbog toga Knez Miloš temeljno popravljao i održavao.
Danas poljoprivredno zemljište zauzima čak 64% gradske teritorije, a oko 60%, domaćinstava se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Sa tim procentom Aleksinački kraj se ubraja u izradio razvijen poljoprivredni kraj. Najveći broj industrijskih preduzeća je zbog duboke finansijske krize zatvoren. Neka preduzeća su privatizovana, a neka čekaju na rekonstrukciju. Industrija je skoncentrisana u samom gradu i u Aleksinačkom Rudniku.
Priodne ljepote Aleksinca ogledaju se u izuzetnoj raznolikosti pejzaža gde se smjenjuju pitome doline, guste šume, prostrani pašnjaci i visoki stenoviti vrhovi, tako da područije ove opštine ima sve uslove za razvoj seoskog turizma.
U gradu postoji Centar za kulturu i umjetnost, amatersko pozorište, Muzička škola, Zavičajni muzej i bogato opremljena narodna biblioteka. Aleksinac je uvijek bio gostoljubiv i otvoren grad. Sa parkom Brđanka, na kome se nalazi spomenik ruskim dobrovoljcima izginulim u ratu 1876. godine i Ruskom crkvom u selu Gornji Adrovac, podignutom na mjestu pogibije pukovnika Rajevskog, ruskog dobrovoljca, koji je i poginuo u borbi protiv Turaka 20. avgusta 1876. godine, zatim sa jezerom Bovan, sa dva srednjovjekovna manastira, u Lipovcu i u selu Praskovču, Aleksinac predstavlja značajnu turističku destinaciju u ovom dijelu Srbije. Seoski turizam se njeguje u selima Radevcu, Lipovcu i Gornjem Adrovcu u kojima su izgrađeni i adaptirani smještajni objekti koji turistima pružaju potpuni komfor. U ovim selima turisti mogu da se upoznaju sa tradicionalnim i skoro zaboravljenim zanimanjima i zanatima, pripremanjem tradicionalnih jela...Po podacima Organizacije za turizam i sport opštine Aleksinac, turisti koji posećuju grad najviše interesovanja pokazuju za obilazak istorijskih spomenika, crkava i manastira, takozvani vjerski turizam.
Kafići
Caffe Restart, Home, Babylon, Plan B, New pressing, Baron.
Restorani
Tiha noć, Zlatno ćoše plus, Iskra, Oaza, Morava
Manifestacije
Al rok fest, takmičenje harmonikaša Memorijal „Sanja Pavlović”, Smotra horova, orkestra i kamernih ansambala opštine Aleksinac
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
Vila Vlasta, Aleksinac Centar-Vojislav Eror, Aleksinac Centar, Seosko turističko domaćinstvo Stojković, Bovanski Vidikovac
Šoping
MODA shopping centar, Robna kuća Đorđević, Balextra Aleksinac
Važni telefoni
Dom zdravlja 018 804-167
Apoteka 018 804-015
Dobrovoljno vatrogasno društvo 018 804-239
Hitna pomoć 018 804-366
O destinaciji HERCEG NOVI
Herceg Novi, grad sa specifičnom mikroklimom i više od 200 sunčanih dana godišnje, postaje jedna od najposjećenijih turističkih destinacija Crne Gore.
Smješten na ulazu u jedan od najljepših svjetskih zaliva Boku Kotorsku i podno planine Orjen Herceg Novi turistima nudi bogato spomeničko nasljeđe, manastire i crkve, brojna utvrđenja poput Španjole, Kanli Kule, Sat Kule i nadaleko poznata stepeništa, po kojima je i dobio nadimak „Grad od skalina“.
Prvo ime Herceg Novog je bilo Sveti Stefan, kada je i osnovan 1382. godine u sastavu Kraljevine Bosne za vrijeme vladavine kralja Tvrtka Prvog Kotromaniću. Tvrtkova želja je bila da Kraljevina Bosna dobije sopstvenu luku kako bi bila trgovinski nezavisan od Dubrovnika. Dubrovčani su stoga blokirali grad i primorali Tvrtka da prizna njihov monopol nad trgovinom soli. Poslije Tvrtkove smrti, vojvoda Sandalj Hranić Kosača je zadobio naselje.
Svoje današnje ime, Herceg Novi, dobio je u vrijeme vladavine Sandaljevog sestrića, hercega od Svetoga Save Stefana Vukčića Kosače, kada je doživio i najveći procvat i razvoj. Turci ga osvajaju 1482. godine i vladaju njime dva vijeka, sve do 1687. godine.
Nakon toga na njegovom tlu smjenjuju se razni narodi i civilizacije, ostavljajući duboke tragove na istoriju, kulturu i ukupan razvoj ovoga kraja. Nakon Turaka grad osvajaju Mlečani, koji vladaju sve do propasti Mletačke republike 1797. godine. Od tada dolazi do čestih promjena uprave u Herceg Novom.
Herceg Novi je poznat po izrazito bogatom kulturnom programu koji u ljetnjim mjesecima obuhvata prije svega tradicionalni filmski i muzički festival. Naravno, manifestacije se značajnim djelom organizuju i ostalih mjeseci, što doprinosi da grad „živi“ tokom čitave godine.
Noćni provod
„Casa Igalo“, „La bamba“, „People's“, Shisha bar „Krug“, Beach club „Rafaello“, „Tondo“
Restorani
„La terrazza“, „Papagaj“, „Tri lipe“, „Portofino“, „Amber“, „Verige 65“, „Joy restaurant“, „Gradska kafana“, „Pic nic“, „Mimoza“, „Stara kuća“, „Barbarella“, Perla Square Portonovi
Konobe
Konoba „Krušo“, „Feral“, „Kantula“, „Škver“, „Old Hercegovina“, „Gušti“ Vrbanj
Najznačajnije manifestacije
"Praznik Mimoze", "Hercegnovski zimski salon", "Hercegnovski filmski festival", "HAPS" - Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti, "Dani muzike", "Trg od knjige", "Guitar Art summer fest", Operski festival “Operosa”
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
„Iberostar Waves Herceg Novi“, „Hotel Perla“, „Wellness & Spa Hotel ACD“, „Carine Hotel Kumbor Superior“, „Lazure Hotel & Marina“, „Portonovi Resort“, „Forte Rose“, „Garni Vila Margot“, „One&Only Portonovi“
Šoping
HDL „Novi Mall“, Merkato mall, Gradska pijaca Herceg Novi, Butiko shopping centar, Idea, Voli
Važni telefoni
Pozivni broj za Herceg-Novi (0)31
Policija 122, Centar bezbijednosti +382 31 322 222
Vatrogasci 123, Služba zaštite +382 31 348 014
Hitna pomoć 124
Tačno vrijeme 125
Predaja telegrama telefonom 126
Služba sportskih rezultata 19811
Obavještenja o telefonskim brojevima 1181
Zdravstvo
Mediteranski centar - "Dr Simo Milošević"
Institut za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
Igalo, Sava Ilića 5, tel. 658 111
Dom zdravlja "dr Stevo Mrđen", www.domzdravljahercegnovi.com
Herceg-Novi, Nikole Ljubibratića 1, tel. 343 111, 343 024
Ambulanta Topla, Mića Vavića 5, tel. 321 430
Ambulanta Igalo, Norveška 8, tel. 331 333
Ambulanta Bijela, Bijela b.b., tel. 671 708
Privatna zdravstvena ustanova Opšta bolnica Meljine www.bolnica-meljine.me
(nekadašnja Vojna bolnica), Braće Grakalića 94-100
tel. 640 988, faks 348 543
Veterinarske stanice
Herceg-Novi, Zemunska 129, tel. 348 314
Igalo, Sutorina, tel. 688 216
Kultura
Arhiv grada
trg Hercega Stjepana 1, tel. 322 655
JUK Gradska biblioteka i čitaonica
trg Hercega Stjepana, tel, 321 900, 324 229
JU "Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković"
Muzej tel. 323 779
Galerija tel. 324 051
JUK "Hercegfest"
tel. 322 320, 322 098
Mediji
Radio Herceg-Novi, tel. 350 765, 350 768
Radio More, tel.350 666
Radio Delfin, tel. 344 244
Radio Jadran, tel. 335 005
Pošte
Herceg-Novi, tel, 353 305
Igalo, tel. 331 747
Meljine, tel. 348 053
Zelenika, tel. 678 549
Kumbor i Đenovići, tel. 678 007
Baošići, tel. 674 175
Bijela, tel. 671 550
Putovanja
AMS Crne Gore +382 21 234 999
Autobuska stanica Herceg-Novi, tel, 321 225
Granični prelaz Debeli Brijeg, tel. 354 000
Granični prelaz Sitnica, tel. 67 284 894
Taksi stanice
Taksi "More", tel. 19730
Taksi stanica Herceg-Novi, tel. 327 016
Opština Herceg-Novi
trg Maršala Tita 2, tel.centrala 321 052, 321 564
Turistička organizacija Herceg-Novi
Jova Dabovića 10, tel.br. 350 820