Red vožnje BIJELJINA do LJUBLJANA
Pogledaj red vožnjeO relaciji
Autobus od BIJELJINA do LJUBLJANA prolazi između ostalog i kroz gradove BRČKO (zavisno od rute linije). Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 475 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 06 sati i 57 min.
S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje BIJELJINA - LJUBLJANA postoji za sljedeće dane:
utorak
četvrtak
nedjelja
Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od BIJELJINA do LJUBLJANA :Drinatrans AD.
O stanici BIJELJINA
AUTOBUSKA STANICA BIJELJINA
Autobuska stanica Bijeljina predstavlja značajno saobraćajno čvorište sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine, omogućavajući putnicima dolazak u grad i nastavak putovanja prema brojnim destinacijama u zemlji i regionu.Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju u ravnici Semberije, Bijeljina je dobro drumski povezana sa drugim gradovima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kao i sa susjednom Srbijom. Blizina graničnih prelaza, rijeka Save i Drine i turističkih lokaliteta čini grad važnim polazištem za poslovna i turistička putovanja.
Kontakt informacije:
- Adresa: Meše Selimovića, 76300 Bijeljina, Bosna i Hercegovina
- Telefon: +387 55 206 134
Saobraćajne mogućnosti:
- Međugradske i regionalne autobuske linije
- Međunarodne autobuske linije, u zavisnosti od reda vožnje
- Taksi usluge i privatni transferi
- Povezanost sa drugim naseljima Semberije
- Drumske veze sa Brčkim, Zvornikom, Tuzlom, Banjom Lukom i Beogradom
- Mogućnost nastavka putovanja prema turističkim destinacijama u okolini Bijeljine
Kako stići do centra grada:
Autobuska stanica nalazi se u Ulici Meše Selimovića, u gradskom području Bijeljine. Do centralnog gradskog trga, trgovina, ugostiteljskih objekata i najvažnijih znamenitosti putnici mogu stići pješice ili taksijem, u zavisnosti od željene destinacije.
Ukratko o BIJELJINI
Bijeljina je grad i središte istoimene opštine u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske. Površina opštine je 734 km², a ukupni broj stanovnika iznosi otprilike 114.663. Grad je istorijsko središte Semberije i jedan od najbogatijih gradova Bosne i Hercegovine. Kao plodan ravničarski grad čini jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom. Bijeljina je prepoznatljiva po prostranom centralnom trgu, čiju ljepotu uvećava prijatan ambijent Gradskog parka.
Vlada Republike Srpske je u maju 2012. godine donijela odluku o promjeni statusa opštine Bijeljina kojom je Bijeljina dobila status grada.1992.godine.
Na prostoru opštine Bijeljina za sada najstariji potvrđeni tragovi života ljudi potiču iz mlađeg kamenog doba (5000 - 3000 godina p.n.e.). Takođe su zabilježeni ostaci iz perioda neolita, bronzanog i gvozdenog doba i antičkog perioda. Istraživani su lokaliteti Gradac i Poljoprivredno dobro u Batkoviću, Glavičicama, Kućerine u Dvorovima, Selo u Kojčinovcu, Brodić u Triješnici, a iz antičkog perioda istražena je rimska vila na lokalitetu Prekaja u Brodcu, a u Velikoj Obarskoj je pronađena olovna pločica kultne namjene sa predstavom 'Podunavskih konjanika'.
Najpoznatiji starosrpski i staroslovenski lokalitet kod nas je istražen sa obje strane Bistrika između sela Batković i Ostojićevo i sastojao se od 4 lokaliteta u trajanju između VII i XII veka. Posebno je značajno da je na lokalitetu Čelopek istražen veći kompleks radionica metalurškog naselja gdje su naši preci u VIII vijeku topili gvožđe i proizvodili gvozdene alatke, o čemu jasno svjedoči nalaz gusano - grafitnog lonca koji se čuva u bijeljinskom Muzeju. U ovo vrijeme naselje na Bistriku, verovatnog naziva Bistrica, bilo je bez sumnje centar župe koja je obuhvatila cijelu ravnicu prije nego što je nastala Bijeljina.
Prvo spominjanje imena Bijeljina gubi se u dalekoj prošlosti. U “Ljetopisu popa Dukljanina”spominje se jedna pobjeda zahumskog kneza Bele - Pavlimira protiv Mađara “u ravnici Belina”'. Danas se u nauci smatra da je prvi siguran pomen naselja Bijeljine onaj od 3. marta 1446. kada je ovde opljačkan jedan dubrovački trgovac od strane ljudi Iločkog bana.
Bijeljina je kao rijetko koji grad samo u poslednjih 500 godina čak 2 puta mijenjao kompletno stanovništvo. Prvi put je to bilo sa dolaskom Turaka 1520. godine, a drugi put sa dolaskom Austrijanaca 1716. godine. Po popisu Zvorničkog sandžaka 1533. godine u opustelom Bijeljinskom kraju spominju se samo 4 sela: Četvrtkovište, Mirkovci (Dašnica), Grm (Galac) i Čukojevići (Modran) sa ukupno 55 kuća. Na sledećem popisu iz 1548. popisano je 17 sela sa 772 kuće, od kojih 554 pravoslavnih i 218 muslimanskih. Iz ovog vremena je i najstarija građevina u Bijeljinskoj opštini, a to je duhovni centar Srba ovog kraja - Manastir Tavna, nemanjićka zadužbina.
O destinaciji LJUBLJANA
Autobuska stanica Ljubljana nalazi se na adresi Trg Osvobodilne fronte 4, 1000 Ljubljana, Slovenia, neposredno ispred glavne željezničke stanice. Predstavlja glavno čvorište za domaće i međunarodne autobuske linije, a u neposrednoj blizini dostupne su i željezničke veze. Do starog gradskog jezgra, Prešernovog trga i Tromostovja može se stići pješice za približno 10–15 minuta, dok se do Ljubljanskog zamka može nastaviti pješice ili uspinjačom iz centra. Gradski autobusi omogućavaju povezivanje sa drugim djelovima Ljubljane.
Ljubljana je glavni grad Slovenije i poznata je po uređenom starom gradskom jezgru, zelenim površinama i prijatnoj atmosferi. Rijeka Ljubljanica protiče kroz centar grada, gdje se nalaze brojni mostovi, kafići i restorani. Među najpoznatijim znamenitostima izdvajaju se Prešernov trg, Tromostovje, Ljubljanski zamak, Zmajski most i centralna pijaca. Grad je popularna destinacija za kraće gradske odmore, a zahvaljujući dobroj autobuskoj i željezničkoj povezanosti predstavlja i važno polazište za istraživanje Slovenije i susjednih zemalja.