Red vožnje BIJELJINA do NOVI SAD
Pogledaj red vožnjeO relaciji
Autobus od BIJELJINA do NOVI SAD prolazi između ostalog i kroz gradove RUMA, IRIG, SREMSKA MITROVICA (zavisno od rute linije).Prvi autobus kreće u 12:42, dok posljednji polazak možete uhvatiti u 20:40. Dužina puta je oko 118 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 02 sata i 46 min.
S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Na linijama saobraćaju autobusi visoke i srednje turističke klase dok na kraćim relacijama neki prevoznici organizuju putovanje turističkim kombijima ili malim autobusima.
Red vožnje BIJELJINA - NOVI SAD postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od BIJELJINA do NOVI SAD :Tourist Company Laktaši, Bosnaekspres Doboj.
O stanici BIJELJINA
AUTOBUSKA STANICA BIJELJINA
Autobuska stanica Bijeljina predstavlja značajno saobraćajno čvorište sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine, omogućavajući putnicima dolazak u grad i nastavak putovanja prema brojnim destinacijama u zemlji i regionu.Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju u ravnici Semberije, Bijeljina je dobro drumski povezana sa drugim gradovima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kao i sa susjednom Srbijom. Blizina graničnih prelaza, rijeka Save i Drine i turističkih lokaliteta čini grad važnim polazištem za poslovna i turistička putovanja.
Kontakt informacije:
- Adresa: Meše Selimovića, 76300 Bijeljina, Bosna i Hercegovina
- Telefon: +387 55 206 134
Saobraćajne mogućnosti:
- Međugradske i regionalne autobuske linije
- Međunarodne autobuske linije, u zavisnosti od reda vožnje
- Taksi usluge i privatni transferi
- Povezanost sa drugim naseljima Semberije
- Drumske veze sa Brčkim, Zvornikom, Tuzlom, Banjom Lukom i Beogradom
- Mogućnost nastavka putovanja prema turističkim destinacijama u okolini Bijeljine
Kako stići do centra grada:
Autobuska stanica nalazi se u Ulici Meše Selimovića, u gradskom području Bijeljine. Do centralnog gradskog trga, trgovina, ugostiteljskih objekata i najvažnijih znamenitosti putnici mogu stići pješice ili taksijem, u zavisnosti od željene destinacije.
Ukratko o BIJELJINI
Bijeljina je grad i središte istoimene opštine u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske. Površina opštine je 734 km², a ukupni broj stanovnika iznosi otprilike 114.663. Grad je istorijsko središte Semberije i jedan od najbogatijih gradova Bosne i Hercegovine. Kao plodan ravničarski grad čini jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom. Bijeljina je prepoznatljiva po prostranom centralnom trgu, čiju ljepotu uvećava prijatan ambijent Gradskog parka.
Vlada Republike Srpske je u maju 2012. godine donijela odluku o promjeni statusa opštine Bijeljina kojom je Bijeljina dobila status grada.1992.godine.
Na prostoru opštine Bijeljina za sada najstariji potvrđeni tragovi života ljudi potiču iz mlađeg kamenog doba (5000 - 3000 godina p.n.e.). Takođe su zabilježeni ostaci iz perioda neolita, bronzanog i gvozdenog doba i antičkog perioda. Istraživani su lokaliteti Gradac i Poljoprivredno dobro u Batkoviću, Glavičicama, Kućerine u Dvorovima, Selo u Kojčinovcu, Brodić u Triješnici, a iz antičkog perioda istražena je rimska vila na lokalitetu Prekaja u Brodcu, a u Velikoj Obarskoj je pronađena olovna pločica kultne namjene sa predstavom 'Podunavskih konjanika'.
Najpoznatiji starosrpski i staroslovenski lokalitet kod nas je istražen sa obje strane Bistrika između sela Batković i Ostojićevo i sastojao se od 4 lokaliteta u trajanju između VII i XII veka. Posebno je značajno da je na lokalitetu Čelopek istražen veći kompleks radionica metalurškog naselja gdje su naši preci u VIII vijeku topili gvožđe i proizvodili gvozdene alatke, o čemu jasno svjedoči nalaz gusano - grafitnog lonca koji se čuva u bijeljinskom Muzeju. U ovo vrijeme naselje na Bistriku, verovatnog naziva Bistrica, bilo je bez sumnje centar župe koja je obuhvatila cijelu ravnicu prije nego što je nastala Bijeljina.
Prvo spominjanje imena Bijeljina gubi se u dalekoj prošlosti. U “Ljetopisu popa Dukljanina”spominje se jedna pobjeda zahumskog kneza Bele - Pavlimira protiv Mađara “u ravnici Belina”'. Danas se u nauci smatra da je prvi siguran pomen naselja Bijeljine onaj od 3. marta 1446. kada je ovde opljačkan jedan dubrovački trgovac od strane ljudi Iločkog bana.
Bijeljina je kao rijetko koji grad samo u poslednjih 500 godina čak 2 puta mijenjao kompletno stanovništvo. Prvi put je to bilo sa dolaskom Turaka 1520. godine, a drugi put sa dolaskom Austrijanaca 1716. godine. Po popisu Zvorničkog sandžaka 1533. godine u opustelom Bijeljinskom kraju spominju se samo 4 sela: Četvrtkovište, Mirkovci (Dašnica), Grm (Galac) i Čukojevići (Modran) sa ukupno 55 kuća. Na sledećem popisu iz 1548. popisano je 17 sela sa 772 kuće, od kojih 554 pravoslavnih i 218 muslimanskih. Iz ovog vremena je i najstarija građevina u Bijeljinskoj opštini, a to je duhovni centar Srba ovog kraja - Manastir Tavna, nemanjićka zadužbina.
O destinaciji NOVI SAD
AUTOBUSKA STANICA NOVI SAD
Autobuska stanica Novi Sad predstavlja jedno od najvažnijih saobraćajnih čvorišta Vojvodine i sjeverne Srbije. Zahvaljujući razvijenoj mreži međugradskih, regionalnih i međunarodnih autobusnih linija, Novi Sad je povezan sa Beogradom, Suboticom, Somborom, Zrenjaninom i brojnim drugim gradovima Srbije i inostranstva.
Kontakt informacije:
- Adresa: Bulevar Jaše Tomića 6, 21000 Novi Sad, Srbija
- Telefon: +381 21 444 022
- Dodatni telefon: +381 21 444 856
Saobraćajne mogućnosti:
- Međugradske i regionalne autobuske linije
- Međunarodni autobuski prevoz
- Gradski i prigradski autobuski saobraćaj
- Taksi prevoz i privatni transferi
- Saobraćajne veze sa Beogradom, Suboticom, Somborom, Zrenjaninom i drugim gradovima
- Povezanost sa željezničkom stanicom i gradskim javnim prevozom
Autobuska stanica nalazi se na Bulevaru Jaše Tomića, približno dva kilometra od centra grada, u neposrednoj blizini željezničke stanice. Putnicima su dostupni ugostiteljski objekti, prodavnice, taksi prevoz i linije gradskog saobraćaja.
O NOVOM SADU
Novi Sad je drugi najveći grad Srbije i administrativno, kulturno, obrazovno i privredno središte Autonomne Pokrajine Vojvodine. Smješten je na obalama rijeke Dunav, u južnom dijelu Panonske nizije, nasuprot obroncima Fruške gore.Zahvaljujući svom geografskom položaju, Novi Sad predstavlja važno saobraćajno i trgovačko središte koje povezuje centralnu Evropu sa Balkanom. Grad je poznat po širokim bulevarima, zelenim površinama, kulturnoj raznovrsnosti i opuštenoj atmosferi.
Naselje je nastalo krajem XVII vijeka, a 1748. godine dobilo je status slobodnog kraljevskog grada i ime Novi Sad. Tokom XVIII i XIX vijeka grad se razvio u značajno središte srpske kulture, književnosti i obrazovanja, zbog čega je stekao nadimak „Srpska Atina“.U Novom Sadu se nalazi Matica srpska, jedna od najznačajnijih srpskih kulturnih i naučnih institucija, osnovana 1826. godine u Pešti, a preseljena u Novi Sad 1864. godine.Grad je tokom istorije bio mjesto susreta različitih naroda, jezika, religija i kulturnih tradicija. Njegovo bogato nasljeđe ogleda se u arhitekturi, muzejima, vjerskim objektima i tradicionalnoj vojvođanskoj kuhinji.
Novi Sad je 2022. godine nosio titulu Evropske prijestonice kulture, čime je dodatno učvrstio svoj položaj na evropskoj kulturnoj mapi.
TURISTIČKE ZNAMENITOSTI
Novi Sad nudi veliki broj kulturno-istorijskih znamenitosti, muzeja, galerija i arhitektonskih spomenika.
Najpoznatije znamenitosti:
- Petrovaradinska tvrđava – Jedan od najznačajnijih istorijskih i vojnih kompleksa na Dunavu, poznat po monumentalnim bedemima, podzemnim galerijama i panoramskom pogledu na Novi Sad.
- Sat na Petrovaradinskoj tvrđavi – Prepoznatljivi simbol grada, poznat po neobičnom rasporedu kazaljki, pri čemu velika kazaljka pokazuje sate.
- Trg slobode – Centralni gradski trg na kome se nalaze Gradska kuća, spomenik Svetozaru Miletiću i Crkva Imena Marijinog.
- Crkva Imena Marijinog – Monumentalna rimokatolička crkva u neogotičkom stilu, jedan od najpoznatijih simbola Novog Sada.
- Zmaj Jovina ulica – Popularna pješačka ulica sa brojnim prodavnicama, restoranima, kafićima i istorijskim zgradama.
- Dunavska ulica – Jedna od najstarijih i najljepših ulica grada, koja povezuje centar sa Dunavskim parkom.
- Saborna crkva Svetog Georgija – Značajan pravoslavni hram u istorijskom jezgru Novog Sada.
- Muzej Vojvodine – Muzej sa bogatim arheološkim, istorijskim i etnografskim zbirkama.
- Galerija Matice srpske – Jedna od najvažnijih umjetničkih institucija Srbije.
-
Novosadska sinagoga – Monumentalna građevina sa početka XX vijeka, značajna za kulturno i arhitektonsko nasljeđe grada.
PRIRODA I REKREACIJA
Novi Sad je poznat po zelenim površinama, uređenim šetalištima i blizini Nacionalnog parka Fruška gora.
Rijeka Dunav predstavlja važan dio svakodnevnog života grada i pruža brojne mogućnosti za odmor, sport i rekreaciju.
Popularna mjesta za odmor i rekreaciju:
- Dunavski park
- Štrand – gradska plaža na Dunavu
- Limanski park
- Kamenički park
- Kej žrtava racije i šetališta uz Dunav
- Ribarsko ostrvo
- Fruška gora
- Sremski Karlovci
- Ledinačko jezero i okolni predjeli
Posjetioci mogu uživati u šetnjama, biciklizmu, izletima brodom, planinarenju i obilascima fruškogorskih manastira.
NOĆNI PROVOD
Novi Sad je poznat po živahnom noćnom životu, studentskoj atmosferi i velikom izboru kafića, pabova i klubova.
Poznata mjesta i zone noćnog provoda:
- Laze Telečkog – ulica poznata po barovima i klubovima
- Zmaj Jovina ulica
- Dunavska ulica
- Centar grada i okolne pješačke zone
- Petrovaradinska tvrđava tokom festivalskih događaja
- Lokali i restorani uz Dunav
RESTORANI
Novi Sad je poznat po tradicionalnoj vojvođanskoj kuhinji, koja objedinjuje srpske, mađarske, slovačke i srednjoevropske gastronomske uticaje.
Posebno su popularni riblja čorba, paprikaš, gulaš, perkelt, domaće supe, štrudle, rezanci sa makom i razni specijaliteti od mesa.
Poznati restorani:
- „Lazin salaš“
- „Maša“
- „Pivnica Gusan“
- „Project 72“
- „Fish & Zelenish“
- „Veliki“
KAFANE I SALAŠI
Tradicionalni vojvođanski salaši predstavljaju važan dio gastronomske i turističke ponude Novog Sada i njegove okoline.
Poznata mjesta:
- „Lazin salaš“
- „Salaš 137“
- „Čarda Aqua Doria“
- Tradicionalne čarde uz Dunav
- Etno-restorani i salaši u okolini grada
NAJZNAČAJNIJE MANIFESTACIJE
Novi Sad je jedan od najvažnijih festivalskih centara Srbije.
Poznate manifestacije:
- EXIT festival – Međunarodni muzički festival tradicionalno povezan sa Petrovaradinskom tvrđavom.
- Sterijino pozorje – Jedna od najznačajnijih pozorišnih manifestacija u Srbiji.
- Zmajeve dečje igre – Kulturna manifestacija posvećena dječjoj književnosti i stvaralaštvu.
- Novosadski sajam – Sajamske manifestacije iz oblasti poljoprivrede, privrede i drugih djelatnosti.
- Festival uličnih svirača – Manifestacija ulične umjetnosti, muzike i performansa.
- Novosadski džez festival – Muzička manifestacija posvećena džez muzici.
- Tamburica Fest – Festival tamburaške muzike.
- Novogodišnji i božićni programi u centru grada.
SMJEŠTAJ
Novi Sad raspolaže brojnim hotelima, hostelima, apartmanima i privatnim smještajnim objektima.
Poznati hoteli i smještajni objekti:
- Hotel „Sheraton Novi Sad“
- Hotel „Pupin“
- Hotel „Leopold I“
- Hotel „Prezident“
- Hotel „Novi Sad“
- Hotel „Park“
- Hotel „Vojvodina“
- Hotel „Centar“
ŠOPING
Novi Sad je jedan od najvažnijih trgovinskih centara Vojvodine, sa modernim tržnim centrima, prodavnicama, buticima i tradicionalnim pijacama.
Popularna mjesta za kupovinu:
- Promenada Novi Sad
- BIG Shopping Center Novi Sad
- Zmaj Jovina ulica
- Dunavska ulica
- Tržni centar „Pariski magazin“
- Riblja pijaca
- Futoška pijaca
Posjetioci mogu kupiti tradicionalne vojvođanske proizvode, domaće vino, med, suhomesnate specijalitete, rukotvorine i suvenire.
VAŽNI TELEFONI
- Autobuska stanica Novi Sad: +381 21 444 022
- Dodatni broj autobuske stanice: +381 21 444 856
- Gradski i prigradski red vožnje: +381 21 527 399
- Rezervacije međunarodnih autobuskih karata: +381 63 538 193
- Policija: 192
- Hitna pomoć: 194
- Vatrogasna služba: 193