Red vožnje

BIJELJINA

SARAJEVO

BIJELJINA → SARAJEVO
SARAJEVO → BIJELJINA

Red vožnje BIJELJINA do SARAJEVO

Pogledaj red vožnje

O relaciji

Autobus od BIJELJINA do SARAJEVO ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 176 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 06 sati i 15 min.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika. Na linijama saobraćaju autobusi visoke i srednje turističke klase dok na kraćim relacijama neki prevoznici organizuju putovanje turističkim kombijima ili malim autobusima.
Red vožnje BIJELJINA - SARAJEVO postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja

Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od BIJELJINA do SARAJEVO :Centrotrans Sarajevo.

O stanici BIJELJINA

AUTOBUSKA STANICA BIJELJINA

Autobuska stanica Bijeljina predstavlja značajno saobraćajno čvorište sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine, omogućavajući putnicima dolazak u grad i nastavak putovanja prema brojnim destinacijama u zemlji i regionu.Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju u ravnici Semberije, Bijeljina je dobro drumski povezana sa drugim gradovima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kao i sa susjednom Srbijom. Blizina graničnih prelaza, rijeka Save i Drine i turističkih lokaliteta čini grad važnim polazištem za poslovna i turistička putovanja.

Kontakt informacije:

  • Adresa: Meše Selimovića, 76300 Bijeljina, Bosna i Hercegovina
  • Telefon: +387 55 206 134

Saobraćajne mogućnosti:

  • Međugradske i regionalne autobuske linije
  • Međunarodne autobuske linije, u zavisnosti od reda vožnje
  • Taksi usluge i privatni transferi
  • Povezanost sa drugim naseljima Semberije
  • Drumske veze sa Brčkim, Zvornikom, Tuzlom, Banjom Lukom i Beogradom
  • Mogućnost nastavka putovanja prema turističkim destinacijama u okolini Bijeljine

Kako stići do centra grada:

Autobuska stanica nalazi se u Ulici Meše Selimovića, u gradskom području Bijeljine. Do centralnog gradskog trga, trgovina, ugostiteljskih objekata i najvažnijih znamenitosti putnici mogu stići pješice ili taksijem, u zavisnosti od željene destinacije.

Ukratko o BIJELJINI

Bijeljina je grad i središte istoimene opštine u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske. Površina opštine je 734 km², a ukupni broj stanovnika iznosi otprilike 114.663. Grad je istorijsko središte Semberije i jedan od najbogatijih gradova Bosne i Hercegovine. Kao plodan ravničarski grad čini jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom. Bijeljina je prepoznatljiva po prostranom centralnom trgu, čiju ljepotu uvećava prijatan ambijent Gradskog parka.

Vlada Republike Srpske je u maju 2012. godine donijela odluku o promjeni statusa opštine Bijeljina kojom je Bijeljina dobila status grada.1992.godine.

Na prostoru opštine Bijeljina za sada najstariji potvrđeni tragovi života ljudi potiču iz mlađeg kamenog doba (5000 - 3000 godina p.n.e.). Takođe su zabilježeni ostaci iz perioda neolita, bronzanog i gvozdenog doba i antičkog perioda. Istraživani su lokaliteti Gradac i Poljoprivredno dobro u Batkoviću, Glavičicama, Kućerine u Dvorovima, Selo u Kojčinovcu, Brodić u Triješnici, a iz antičkog perioda istražena je rimska vila na lokalitetu Prekaja u Brodcu, a u Velikoj Obarskoj je pronađena olovna pločica kultne namjene sa predstavom 'Podunavskih konjanika'.

Najpoznatiji starosrpski i staroslovenski lokalitet kod nas je istražen sa obje strane Bistrika između sela Batković i Ostojićevo i sastojao se od 4 lokaliteta u trajanju između VII i XII veka. Posebno je značajno da je na lokalitetu Čelopek istražen veći kompleks radionica metalurškog naselja gdje su naši preci u VIII vijeku topili gvožđe i proizvodili gvozdene alatke, o čemu jasno svjedoči nalaz gusano - grafitnog lonca koji se čuva u bijeljinskom Muzeju. U ovo vrijeme naselje na Bistriku, verovatnog naziva Bistrica, bilo je bez sumnje centar župe koja je obuhvatila cijelu ravnicu prije nego što je nastala Bijeljina.

Prvo spominjanje imena Bijeljina gubi se u dalekoj prošlosti. U “Ljetopisu popa Dukljanina”spominje se jedna pobjeda zahumskog kneza Bele - Pavlimira protiv Mađara “u ravnici Belina”'. Danas se u nauci smatra da je prvi siguran pomen naselja Bijeljine onaj od 3. marta 1446. kada je ovde opljačkan jedan dubrovački trgovac od strane ljudi Iločkog bana.

Bijeljina je kao rijetko koji grad samo u poslednjih 500 godina čak 2 puta mijenjao kompletno stanovništvo. Prvi put je to bilo sa dolaskom Turaka 1520. godine, a drugi put sa dolaskom Austrijanaca 1716. godine. Po popisu Zvorničkog sandžaka 1533. godine u opustelom Bijeljinskom kraju spominju se samo 4 sela: Četvrtkovište, Mirkovci (Dašnica), Grm (Galac) i Čukojevići (Modran) sa ukupno 55 kuća. Na sledećem popisu iz 1548. popisano je 17 sela sa 772 kuće, od kojih 554 pravoslavnih i 218 muslimanskih. Iz ovog vremena je i najstarija građevina u Bijeljinskoj opštini, a to je duhovni centar Srba ovog kraja - Manastir Tavna, nemanjićka zadužbina.

O destinaciji SARAJEVO

Sarajevo ima dvije autobuske stanice: glavnu autobusku stanicu i stanicu u istočnom dijelu grada, u naselju Lukavica.

AUTOBUSKA STANICA SARAJEVO – GLAVNA STANICA

Glavna autobuska stanica Sarajevo predstavlja jedno od najvažnijih saobraćajnih čvorišta Bosne i Hercegovine, omogućavajući putnicima dolazak u glavni grad i nastavak putovanja prema brojnim destinacijama u zemlji i inostranstvu.

Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju i razvijenoj saobraćajnoj infrastrukturi, Sarajevo je povezano sa brojnim gradovima Bosne i Hercegovine i regiona. Blizina glavne željezničke stanice, gradskog prevoza i važnih saobraćajnica čini autobusku stanicu pogodnim polazištem za poslovna i turistička putovanja.

Kontakt informacije:

Autobuska stanica Sarajevo – Glavna stanica

  • Adresa: Put života 8, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
  • Telefoni:
    • ​+387 33 213 010
    • +387 33 213 100

Saobraćajne mogućnosti:

  • Međugradske i regionalne autobuske linije
  • Međunarodne autobuske linije, u zavisnosti od reda vožnje
  • Taksi usluge i privatni transferi
  • Povezanost sa gradskim tramvajskim i autobuskim prevozom
  • Blizina glavne željezničke stanice Sarajevo
  • Drumske veze sa Mostarom, Zenicom, Tuzlom, Travnikom, Banjom Lukom i drugim gradovima
  • Mogućnost nastavka putovanja prema turističkim destinacijama u Sarajevu i okolini

Sadržaji autobuske stanice: Glavna autobuska stanica u Sarajevu je velika i prostrana. Ima više od 10 perona. Unutar stanice nalaze se kafići i mali restorani, a ispred stanice imaju prodavnice i ćevabdžinica koja je najprometnije mjesto u tom dijelu grada, jer se može za relativno malo novca dobro najesti. Unutar i ispred stanice se nalaze kiosci. Stanica posjeduje i WC. Stanična usluga naplaćuje se 1 KM. U neposrednoj blizini stanice nalazi se glavna Željeznička stanica.

Kako stići do centra grada: Glavna autobuska stanica nalazi se u Ulici Put života, u blizini glavne željezničke stanice Sarajevo. Do centra grada, Baščaršije, glavnih gradskih trgova, ugostiteljskih objekata i najvažnijih znamenitosti putnici mogu stići tramvajem, autobusom ili taksijem. Do pojedinih dijelova centralnog gradskog područja moguće je doći i pješice.

 

AUTOBUSKA STANICA ISTOČNO SARAJEVO

Autobuska stanica Istočno Sarajevo predstavlja važno saobraćajno čvorište istočnog dijela sarajevskog područja, omogućavajući putnicima dolazak u grad i nastavak putovanja prema brojnim destinacijama u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini i regionu.

Zahvaljujući geografskom položaju u neposrednoj blizini Sarajeva, Istočno Sarajevo predstavlja značajno saobraćajno, administrativno i privredno središte. Dobre drumske veze sa drugim gradovima Republike Srpske i Srbije, kao i blizina Međunarodnog aerodroma Sarajevo, čine autobusku stanicu pogodnim polazištem za poslovna i turistička putovanja.

Kontakt informacije:

Autobuska stanica Istočno Sarajevo

  • Adresa: Srpskih vladara 2, 71123 Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina
  • Telefon: +387 57 31 73 77

Saobraćajne mogućnosti:

  • Međugradske i regionalne autobuske linije
  • Međunarodne autobuske linije, u zavisnosti od reda vožnje
  • Taksi usluge i privatni transferi
  • Povezanost sa okolnim naseljima Istočnog Sarajeva
  • Drumske veze sa Palama, Sokocem, Rogaticom, Višegradom, Fočom i drugim gradovima
  • Mogućnost nastavka putovanja prema Sarajevu i Međunarodnom aerodromu Sarajevo
  • Mogućnost nastavka putovanja prema turističkim destinacijama na Jahorini, Trebeviću i u okolini Istočnog Sarajeva

Sadržaji autobuske stanice: Stanica posjeduje natkrivene perone, caffe bar, restoran, prodavnicu i čekaonicu. Izlaz na perone je kontrolisan i nije moguć bez vozne karte. Autobuska stanica Istočno Sarajevo radi svaki dan od 05h do 22h.

Kako stići do centra grada: Autobuska stanica nalazi se u Ulici Srpskih vladara, na području Istočnog Novog Sarajeva. Do centra Istočnog Sarajeva, trgovina, ugostiteljskih objekata i drugih važnih lokacija putnici mogu stići pješice ili taksijem, u zavisnosti od željene destinacije. Za odlazak do centra Sarajeva i Baščaršije moguće je koristiti taksi ili odgovarajuće linije javnog prevoza.

O Sarajevu

Sarajevo je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine. Takođe je glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine i sedište Sarajevskog kantona. Grad Sarajevo čine četiri opštine: Centar, Novi grad, Novo Sarajevo i Stari grad. Prema popisu iz 2013. u samom administrativnom gradu Sarajevu živi 275.524 lica, u urbanom području 405.000, a u metropolitanskom preko 550.000. Nalazi se u oblasti Bosne, okružen Dinaridima i smešten uz reku Miljacku u središtu Balkana. Sarajevo je grad burne istorije, koja je neretko imala uticaja i na globalna dešavanja. Tako je 1914. u Sarajevu ubijen austrougarski prestolonaslednik Franc Ferdinand, što je iskorišćeno kao povod za Prvi svetski rat, a sedamdeset godina kasnije, 1984. godine, u gradu se održavaju 14. Zimske olimpijske igre. Početkom 1990-ih desio se rat u Bosni i Hercegovini, dok je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma proterano više od 120.000 Srba iz Sarajeva. Od delova predratnog grada Sarajeva koji su ušli u sastav Republike Srpske formiran je grad Istočno Sarajevo.

Grad Sarajevo je sedište najveće visokoškolske ustanove u zemlji, Univerziteta u Sarajevu, te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u celoj regiji jugoistočne Evrope. Uz nekoliko nacionalnih i gradskih teatarskih kuća, muzeja i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mesto na kulturnoj mapi ovog dela evropskog kontinenta.

Godine 2011. Sarajevo je bilo među nominovanima za evropsku prestonicu kulture 2014. Izabran je za domaćina Evropskog olimpijskog festivala mladih 2019. Pored toga, Sarajevo je u oktobru 2019. bilo deo Uneskove Mreže kreativnih gradova jer je kulturu stavio u središte svojih razvojnih strategija. Takođe je proglašen jednim od osamnaest gradova filma na svetu.

Turistička ponuda Sarajeva

Sarajevo predstavlja jedinstven spoj istočne i zapadne kulture, bogate istorije, različitih religija i prirodnih ljepota. Grad je poznat po staroj arhitekturi, tradicionalnoj gastronomiji, kulturno-istorijskim spomenicima i gostoprimstvu stanovnika.

Baščaršija i Sebilj

Baščaršija je istorijsko i kulturno središte Sarajeva, nastalo u 15. vijeku tokom osmanske vladavine. Poznata je po kaldrmisanim ulicama, zanatskim radnjama, tradicionalnim ćevabdžinicama i kafanama. U njenom središtu nalazi se Sebilj, jedna od najprepoznatljivijih znamenitosti grada.

Sarajevska vijećnica

Jedan od najljepših arhitektonskih objekata u Sarajevu, izgrađen 1896. godine u pseudomaurskom stilu. Tokom rata 1992. godine pretrpjela je velika razaranja, a nakon obnove ponovo je otvorena 2014. godine. Danas predstavlja značajan kulturni i turistički simbol grada.

Latinska ćuprija

Istorijski kameni most na rijeci Miljacki, u čijoj je neposrednoj blizini Gavrilo Princip 28. juna 1914. godine izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Ovaj događaj bio je povod za početak Prvog svjetskog rata.

Vrelo Bosne

Jedna od najpoznatijih prirodnih atrakcija u okolini Sarajeva, smještena u podnožju planine Igman. Poznata je po izvorima rijeke Bosne, uređenim šetalištima, jezerima i zelenilu. Idealno je mjesto za odmor, rekreaciju i porodične izlete.

Gastronomska ponuda Sarajeva

Sarajevo je poznato po bogatoj gastronomskoj tradiciji, koja predstavlja spoj osmanskih, srednjoevropskih i balkanskih kulinarskih uticaja. Tradicionalna bosanska kuhinja jedan je od važnih elemenata turističke ponude grada.

Najpoznatiji specijaliteti sarajevske kuhinje su:

  • Sarajevski ćevapi – tradicionalno jelo od mljevenog mesa, posluženo u somunu sa lukom.
  • Burek i pite – tradicionalna jela od tankog tijesta, punjena mesom, sirom, krompirom ili zeljem.
  • Begova čorba – gusta tradicionalna čorba od pilećeg mesa, povrća i bamije.
  • Bosanski lonac – jelo od mesa i različitih vrsta povrća, pripremano sporim kuvanjem.
  • Klepe – punjeno tijesto, najčešće sa mesom, posluženo uz odgovarajući preliv.
  • Sogan-dolma – luk punjen smjesom mljevenog mesa i pirinča.
  • Baklava, tufahija i hurmašice – tradicionalni slatkiši koji predstavljaju važan dio bosanske kuhinje.

Posebno mjesto u gastronomskoj tradiciji zauzima bosanska kafa, koja se tradicionalno poslužuje u džezvi, uz fildžan, šećer i često rahat-lokum

Poznati restorani i ugostiteljski objekti

  • Ćevabdžinica Željo
  • House of Spite
  • Dveri
  • Avlija Sarajevo

Manifestacije i Festivali u Sarajevu

Sarajevo je jedan od najznačajnijih kulturnih i turističkih centara Bosne i Hercegovine, poznat po brojnim međunarodnim festivalima, kulturno-umjetničkim događajima, sportskim takmičenjima i tradicionalnim manifestacijama. Tokom cijele godine grad privlači veliki broj domaćih i stranih posjetilaca.

Najvažnije manifestacije u Sarajevu

  • Sarajevo Film Festival (SFF)
  • Baščaršijske noći
  • Jazz Fest Sarajevo
  • Internacionalni teatarski festival MESS
  • Međunarodni festival Sarajevska zima
  • Sarajevski dani poezije
  • Novogodišnje i praznične manifestacije

Smještaj u Sarajevu

Sarajevo raspolaže razvijenom mrežom smještajnih kapaciteta, prilagođenih različitim potrebama i finansijskim mogućnostima turista. Posjetiocima su na raspolaganju luksuzni hoteli, hoteli srednje kategorije, pansioni, hosteli, privatni apartmani i smještaj u okolnim planinskim centrima.

Najveća koncentracija smještajnih objekata nalazi se u centru grada, na Baščaršiji, u blizini glavnih saobraćajnica i na području Ilidže.

Smještajna ponuda obuhvata:

  • Hoteli visoke kategorije (4 i 5 zvjezdica): luksuzan smještaj sa restoranima, wellness centrima, konferencijskim salama i dodatnim uslugama.
  • Hoteli srednje kategorije (2 i 3 zvjezdice): udoban smještaj po pristupačnijim cijenama.
  • Hosteli i pansioni: ekonomičan smještaj, posebno pogodan za mlade i grupna putovanja.
  • Privatni apartmani: pogodni za porodice i turiste koji žele veću samostalnost tokom boravka.
  • Planinski hoteli: smještaj na Bjelašnici, Jahorini i drugim planinskim područjima u okolini Sarajeva.

Poznatiji hoteli u Sarajevu

  • Hotel Europe – istorijski hotel visoke kategorije, smješten u blizini Baščaršije.
  • Hotel Swissôtel Sarajevo – savremeni luksuzni hotel sa wellness sadržajima u poslovnom dijelu grada.
  • Hotel Holiday – poznati hotel izgrađen povodom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
  • Hotel Colors Inn – moderan hotel sa četiri zvjezdice, pogodan za turistička i poslovna putovanja.

Kupovina i suveniri

Sarajevo nudi brojne mogućnosti za kupovinu, od savremenih tržnih centara do tradicionalnih zanatskih radnji.

Najpoznatija mjesta za kupovinu su Baščaršija, Ferhadija, Sarajevo City Center (SCC), Aria Mall i Alta Shopping Center.

Posebno su popularni tradicionalni suveniri poput bakarnog posuđa, džezvi, fildžana, ručno izrađenog nakita i ukrasnih predmeta. Ulica Kazandžiluk poznata je po dugoj tradiciji izrade predmeta od bakra.

Najvažniji pozivni brojevi za Sarajevo

Hitne službe

  • Policija: 122
  • Vatrogasci: 123
  • Hitna medicinska pomoć: 124
  • Civilna zaštita: 121

Saobraćaj i prevoz

  • Međunarodni aerodrom Sarajevo: 033 289 100
  • Željeznička stanica Sarajevo: 033 655 330
  • Pomoć na putu (BIHAMK): 1282
  • Sarajevo Taxi: 1515

Zdravstvene ustanove

  • Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (Koševo): 033 297 000
  • Opća bolnica Sarajevo: 033 285 100
  • Hitna pomoć – direktni broj: 033 611 111
  • Dežurna apoteka Baščaršija: 033 272 300

Ostali korisni brojevi

  • Informacije o telefonskim brojevima: 1182
  • Informacije o međunarodnim brojevima: 1201
  • Gorska služba spašavanja: 061 299 443
  • Turistička zajednica Kantona Sarajevo: 033 252 000

Detalji relacije

Polazište

BIJELJINA

Odredište

SARAJEVO

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.