Red vožnje BRATISLAVA do SUBOTICA

Bratislava je glavni i najveći grad Slovačke, ima oko 450 000 stanovnika,nalazi se na samoj granici sa Austrijom i Mađarskom. Ovo je jedini glavni grad koji se graniči sa dvije države. Beč i Bratislava, najbliži glavni gradovi u Evropi, udaljeni samo 60 km, nekada su bili povezani električnim tramvajem.

Uz prisustvo reda i standarda zapadnih država u Bratislavi možete osjetiti južnjački i slovenski duh neposrednosti, otvorenosti, boemskog života. Nema gužvi, brzine i tenzije koju osjećamo u većim gradovima. Ugodnost života možete primijetiti na ulici, u gradskom prevozu, u restoranu...

Prije 1919, bila je poznata kao Prešporok, na slovačkom. Od 1919. godine, nakon Prvog svetskog rata, grad nosi naziv Bratislava. Ime je stvorio Šefarik u prvoj polovini XIX vijeka.

Klima u Bratislavi je umjereno kontinentalna. Tokom ljeta temperatura moze da poraste i do 30 C, povremeno čak i više. Tokom zime temperature su oko 0 C, ali noću, one mogu ići i niže od -10 C.Ukoliko padne snijeg, sniježni pokrivač se neće zadržati duže od par dana.

Na istočnoj obali Dunava nalazi se stari istorijski dio grada, dok je na zapadu novi moderni dio. Oduvijek je bio jedan od glavnih kulturnih centara srednje Evrope. Takođe je bio središte viševjekovne istorije i raskrsnica brojnih kultura i trgovinskih puteva. Danas je najvažnije industrisko i kulturno središte Slovačke.

Šta posjetiti u Bratislavi:

Bratislavski hrad dvorac na brdu kog često zbog svog neobičnog izgleda nazivaju „naopačke okrenutim stolom“. Dvorac je iz 15. vijeka, koristio se kao kraljevska rezidencija a zatim kao vojno stanište. Austriski vojnici su 1811. godine napali dvorac i tada je izgorio do temelja. Obnovljen je 50-tih godina 20.vijeka i dan danas traje rekonstrukcija.

Novi most, most preko Dunava gdje se na samom mostu nalazi restoran NLO na visini 84 metra odakle možete posmatrati grad.

Mihaelov toranj je nekadašnja osmatračnica dok se danas u njemu nalazi izložba oružja.

Slavin spomenik se nalazi na vrhu brda sa pogledom na grad i najviše je mjesto u Bratislavi. . Podignut je u znak sjećanja na žrtve sovjetske vojske u Drugom svetskom ratu.

Katedrala St Martin je jedna od najstarijih crkava u Bratislavi. U ovoj katedrali vršile su se krunidbe kraljeva. Na vrhu katedrale nalazi se zlatna kruna.

Primacilni trg sa Primacijalnom palatom, nadbiskupska palata. Na palati se nalazi biskupski šešir, napravljen od željeza, težak 150 kg. Tu su nastpali Mocart, Betoven, List. Napoleon je ovdje potpisao Presburški sporazum u tzv. Dvorani ogledala.

St Clare crkva gotička crkva koja se nalazi u Klariska ulici itrenutno se koristi kao koncertna sala.

Roland Fontana koju je po narudzbi mađaskog kralja Maksimiliana 1527. godine, radio kamenorezc Andreas Luttringer.

Primate palata je trenutno središte gradonačelnika Bratislave.

Crkva svete Elizabete poznatija kao Plava crkva, ukrašena keramičim cvijetnim pločicama različitim nijansama plave boje.

Jedna od bratislavskih atrakcija su brojni gradski kipovi, među kojima je Napoleonov vojnik.

Subotica (mađ. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi po broju stanovnika u Vojvodini. Po popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se na 10 km udaljenosti od granice Srbije sa Mađarskom. Administrativni je centar Sjevernobačkog okruga.

Subotica se prvi put pominje 1391. pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestonica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmanlijsko carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686, kada je postala posjed Habzburške monarhije. Od polovine 18. vijeka ime joj je promijenjeno u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovo promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) joj je vraćeno 1845. Subotica je 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 

Grad je smješten u Panonskoj niziji koji ima dugu tradiciju i bogato kulturno naslijeđe. Opština, koja obuhvata grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na površini od 1.008 kvadratnih kilometara.

Subotica je, zahvaljući svom geografskom položaju i marljivim žiteljima, tokom vremena postala najznačajniji administrativno-upravni, industrijski, trgovački, saobraćajni i kulturni centar u sjevernoj Bačkoj, a obližnje Palićko jezero je čini i turističko-rekreativnim centrom šireg područja.

U blizini grada je i priključak koji Suboticu povezuje sa Mađarskom na sjeveru i Južnom Evropom preko Beograda na jugu. Takođe, Subotica je željeznički povezana sa cijelom Evropom.

U saobraćajnom pogledu Subotica se, u pravom smislu riječi, nalazi na raskrsnici puteva i pruga. U neposrenoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, a u samom gradu se ukrštaju magistralni pravci prema Novom Sadu (M-22.1), Somboru i Kelebiji (Mađarska) (M-17.1), Horgošu (M-22.1) i Senti (M-24)(dio do autoputa E-75 je realizovan, a ostali dio je u planu). Trasa pruge Beograd - Budimpešta prolazi kroz urbano jezgro i tu se račva sa pružnim pravcima prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedan od značajnijih saobraćajnih čvorova u Republici Srbiji.

Noćni provod

"Club Castrvm", "Saks", "Q bar", "Club Madlen", "The code"

Restorani

"Boss caffe", "Dvor", "Basch house", "Bates", "Gurinović", "Arte del gusto"

Konobe

"Tinel", "Carda kod Antusa"

 

Manifestacije

"Winter fest", "Festival mlade rakije", "Jesenji festival jevrejske kulture", "Subotički polumaraton", "Interetno festival", "Međunarodni filmski festival - Palić"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Garni Hotel Royal Crown, Artist hotel, Rooms Simke, Garni Hotel IMPERIUM Subotica, Villa Majur

Šoping

STOP SHOP Subotica, Raffles city, Zdrava Priča - Health food store, Mondo butik, Super Shop

Važni telefoni

 Policija 192 

Vatrogasci 193  

 Hitna pomoć 194 i 551-373 

Autobuska stanica ​024/ 555-566 

Turistička organizacija ​024/ 555-566