Red vožnje

BUDVA

PRNJAVOR

BUDVA → PRNJAVOR
PRNJAVOR → BUDVA

Red vožnje BUDVA do PRNJAVOR

Pogledaj red vožnje

O relaciji

Autobus od BUDVA do PRNJAVOR prolazi između ostalog i kroz gradove JABLANICA, GACKO, NIKŠIĆ, PODGORICA, CETINJE, DOBOJ, ILIJAŠ, ZENICA, BILEĆA, NEVESINJE, TREBINJE, SARAJEVO, MOSTAR (zavisno od rute linije). Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 711 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 15 sati i 50 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje BUDVA - PRNJAVOR postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja

Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od BUDVA do PRNJAVOR :Globtour Međugorje.

O stanici BUDVA

BUDVA – METROPOLA CRNOGORSKOG TURIZMA

Budva je jedan od najstarijih gradova na Jadranskoj obali, sa istorijom dugom približno 2.500 godina. Smještena je u centralnom dijelu crnogorskog primorja i predstavlja najpoznatiji turistički centar Crne Gore. Prema legendi, njen osnivač bio je Kadmo, sin feničanskog kralja Agenora, koji je zajedno sa suprugom Harmonijom osnovao grad nakon napuštanja Tebe. Budvanska opština obuhvata oko 40 naselja, među kojima se posebno izdvajaju Bečići, Rafailovići, Pržno, Miločer, Sveti Stefan i Petrovac. Budvanska rivijera prostire se duž približno 38 kilometara obale i poznata je po brojnim plažama, među kojima su Jaz, Mogren, Slovenska plaža, Bečići, Kamenovo, Pržno, Miločer, Drobni pijesak, Lučice i Buljarica.

Budvu karakteriše mediteranska klima, sa toplim i sunčanim ljetima i blagim zimama. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, grad je dobro povezan sa ostalim djelovima Crne Gore. Aerodrom Tivat udaljen je oko 22 km, dok se Aerodrom Podgorica nalazi na približno 65 km od grada.

Budva je poznata po bogatom kulturno-istorijskom nasljeđu, plažama, restoranima, noćnom životu i brojnim kulturnim manifestacijama. Među poznatim ličnostima koje su obilježile njenu istoriju ističu se Stefan Mitrov Ljubiša, pisac i političar, i slikari Anastas i Špiro Bocarić.


Najvažnija turistička obilježja Budve

Stari grad Budva

Stari grad predstavlja najpoznatiju istorijsku i turističku znamenitost Budve. Smješten je na malom poluostrvu uz samu obalu i prepoznatljiv je po kamenim ulicama, trgovima, bedemima i karakterističnoj mediteranskoj arhitekturi. Unutar zidina nalaze se Citadela, Etnografski muzej i nekoliko značajnih sakralnih objekata, među kojima su crkva Svetog Ivana, crkva Santa Maria in Punta i crkva Svete Trojice. Posebnu pažnju privlači Citadela, istorijsko utvrđenje sa kojeg se pruža pogled na otvoreno more, ostrvo Sveti Nikola i okolinu Starog grada. Danas je ovaj prostor i važna kulturna pozornica tokom manifestacije „Grad teatar“. U Starom gradu nalaze se brojne galerije, suvenirnice, restorani i kafići.

Kako stići od autobuske stanice: Od autobuske stanice krenuti prema centru grada, ulicom Mediteranskom, u pravcu obale. Nakon približno 15–20 minuta pješačenja stiže se do Starog grada i njegove glavne kapije.


Ostrvo Sveti Nikola

Ostrvo Sveti Nikola, poznato i pod nazivom Havaji, nalazi se nedaleko od Budve i predstavlja jednu od najpoznatijih prirodnih atrakcija ovog područja. Poznato je po plažama, čistom moru i mediteranskoj vegetaciji. Do ostrva se tokom turističke sezone može stići turističkim brodićima i čamcima koji polaze iz gradske marine i sa obale. Posjetioci mogu uživati u kupanju, sunčanju i odmoru u prirodnom okruženju.

Kako stići od autobuske stanice: Najprije se pješice stiže do Starog grada i gradske marine, a zatim se koristi brodski prevoz do ostrva. Polaske i cijene potrebno je provjeriti na licu mjesta.


Sveti Stefan

Sveti Stefan predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola crnogorskog turizma. Nekadašnje ribarsko naselje, izgrađeno na malom kamenitom ostrvu, tokom XX vijeka pretvoreno je u ekskluzivno turističko ljetovalište. Ostrvo je sa kopnom povezano uskom pješčanom prevlakom. Posebno je poznato po tradicionalnoj kamenoj arhitekturi, uskim ulicama i karakterističnim krovovima. U neposrednoj blizini nalaze se Miločerski park, nekadašnja kraljevska rezidencija i poznata Kraljičina plaža. Ostrvo je povezano sa brojnim poznatim ličnostima iz svijeta filma, muzike i politike. Važno je napomenuti da pristup samom ostrvu može biti ograničen za posjetioce koji nijesu gosti hotelskog kompleksa.

Kako stići od autobuske stanice: Od autobuske stanice potrebno je doći do stajališta za lokalne autobuse u centru Budve i koristiti liniju u pravcu Svetog Stefana, odnosno Petrovca. Putovanje traje približno 20–30 minuta, zavisno od saobraćaja. 


Popularne diskoteke

„Top Hill“, „Trocadero“, „Opera“, „Sparta“

Popularni noćni kafe klubovi

„Ambiente“, „Beer and Bike Club“, „Blue Trocadero“, „Caballero“, „Casper“, „Cuba“, „El Mundo“, „Emporio“, „Greco“, „Jeff“, „Miami“, „Raffaello“, „The Old Fisherman’s pub”

Kazina

„Avala“, „Maestral“, „Royale“, „Queen of Montenegro“


Najznačajnije manifestacije

Festival „Grad teatar“ (jun), Svečani novogodišnji koncert klasične muzike (januar), Međunarodni karneval (maj), Spring break festival (jun), „Sea dance festival“ (jul), Dani umjetnika Budve (jun), „Muzika ljeta“ (jun), Festival dječjeg pozorišta „Pozorišni val“ (avgust)


Smještaj

Popularni hoteli i moteli

„Splendid“, „Mediteran“, „Iberostar Bellevue“, „The Queen of Montenegro“, „Tara“, „Maestral“, „Small hotel Miločer“, „Hec hotel Residence“, „Shine“, Zamak „Pobore“, „Slovenska plaža“, „Avala“, „Astoria“, „Fineso“, „Blue star“, „Oaza“, „Šajo“, „Aleksandar“, „Regina Jelena“, „Park“, „Loza“

Hosteli

„Montenegro“, „Montenegro freedom“, „Sun hostels“

Šoping - Stari grad, TC „Palazzo“, Mediteranska ulica, TQ „Plaza“, Ulica 22. Novembra, „Paradiso“, Jadranski put, “XYZ Premium Fashion”, Tre Canne


Važni telefoni

JP Vodovod i kanalizacija +382(0)33403304; Faks: +382(0)33452772

Elektrodistribucija +382(0)33458967

Komunalno stambeno javno preduzeće +382(0)33452562, Faks: +382(0)33452082

Policija: 122

Vatrogasci: 123

Hitna pomoć: 124

Tačno vrijeme: 125

Telegrami: 126

Prijava kvara na telefonu: 1271; 1500

Informacije o telefonskim brojevima: 1181

Posredovanje međunarodnih razgovora: 1201

Republički Hidrometeorološki Zavod: 1325

Internet Dial Up: 19402

Internet (TelefonNet): 19403

AMSCG: 19807

Kancelarija za suzbijanje narkomanije: 19828

O destinaciji PRNJAVOR

AUTOBUSKA STANICA PRNJAVOR

Autobuska stanica Prnjavor predstavlja važno saobraćajno čvorište sjevernog dijela Bosne i Hercegovine, omogućavajući putnicima dolazak u grad i nastavak putovanja prema brojnim destinacijama u zemlji i regionu.Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju između Banje Luke i Doboja, Prnjavor je dobro drumski povezan sa drugim gradovima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Blizina auto-puta „9. januar“ i važnih regionalnih saobraćajnica čini grad pogodnim polazištem za poslovna i turistička putovanja.

Kontakt informacije:

  • Telefon: +387 51 660 462

Saobraćajne mogućnosti:

  • Međugradske i regionalne autobuske linije
  • Međunarodne autobuske linije, u zavisnosti od reda vožnje
  • Taksi usluge i privatni transferi
  • Povezanost sa okolnim naseljima na području Prnjavora
  • Drumske veze sa Banjom Lukom, Dobojem, Derventom, Laktašima i drugim gradovima
  • Mogućnost nastavka putovanja prema turističkim destinacijama u okolini Prnjavora

O gradu:

Prnjavor je sjedište istoimene opštine u Republici Srpskoj, BiH. Nalazi se između Dervente i Banje Luke. Prema podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Prnjavor ukupno je popisano 8.484 lica.

Opština Prnjavor nalazi se u slivu rijeke Ukrine. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 185 metara. Prnjavor je u prošlosti bio poznat i pod nezvaničnim nazivom Mala Evropa jer su tu krajem 19. i početkom 20. vijeka naselili brojni Poljaci, Ukrajinci (tada Rusini), Nijemci, Česi, Mađari, Italijani i nekoliko slovačkih porodica. Nijemci su organizovano iseljeni od strane nacističke Njemačke za vrijeme Drugog svjetskog rata. U isto vrijeme nestali su i Mađari sa Vučijaka. Poljaci su iseljeni odmah nakon 1945. godine u Poljsku u grad Boleslavjec i njegovu okolinu. Desilo se to na osnovu sporazuma Jugoslavije i Poljske. Ostali su Ukrajinci, Česi i Italijani ali ratni vihori i ekonomske prilike na području prnjavorskog kraja doprinijele su da je predstavnika i tih evropskih naroda ostalo veoma malo. Na prostorima nekadašnje Jugoslavije nalazilo se čak 12 mjesta sa nazivom Prnjavor, to možda u početku zvuči nevjerovatno, ali ako se uzme u obzir da su manastirski posjedi odavno dobili ime Prnjavor onda je ova informacija potpuna prihvatljiva. U blizini grada Prnjavora se nalazi banja Kulaši, poznata po svom ljekovitom, prirodnom vrelu mineralne vode.

Detalji relacije

Polazište

BUDVA

Odredište

PRNJAVOR

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.