Red vožnje ČAČAK do PLITVIČKA JEZERA

Čačak je upravno sjedište Moravičkog okruga i nalazi se 140 km južno od Beograda. Čačak se nalazi na kontaktu Šumadije i unutrašnjih Dinarida. Grad zauzima površinu od 636 km² niz tok Zapadne Morave, okružen planinama Vujan (857m) na severu, Ovčar (958 m) i Kablar (885 m) na zapadu i Jelica (929 m) na jugu dok je na istoku otvoren prema kraljevačkoj kotlini. U njegovoj blizini su i planine Suvobor i Maljen koje se nalaze na severozapadu.

Čačak se pod današnjim imenom prvi put pominje 18. decembra 1408. godine u dokumentu Dubrovačkog arhiva. Istorija ovog grada je veoma burna, usled mnogih buna, sukoba i ratova koji su zahvatali ovo područje.

Grad ima bogatu ponudu kulturnih sadržaja. U toku pozorišne sezone aktuelno je gostovanje mnogobrojnih pozorišnih trupa iz cele Srbije u Domu kulture, (koji u svom sklopu ima i Dramski studio, baletsku, likovnu, vajarsku školu). Izložbe, ali i razni nastupi, kulturne i književne večeri izvode se i u galerijama „Nadežde Petrović“ i „Risim“, Narodnom muzeju, Salonu fotografija, Međuopštinskom istorijskom arhivu, prostoru Gradske biblioteke, zgradi Doma učenika i dr. Likovne i vajarske kolonije se održavaju najčešće u Ovčar banji.

Brojne su kulturno-umetničke i zabavno-turističke manifestacije u gradu i bližoj okolini koje privlače veliki broj poklonika etno kulture, izvorne narodne muzike i drugih pratećih sadržaja. Aktuelna umetnička produkcija u gradu može se pratiti i kroz delovanje raznih grupa i udruženja (profesionalnih i amaterskih), zatim privatnih galerija, likovnih radionica, kolonija i mnogobrojnih entuzijasta.

Turizam je jedan od strateških pravaca razvoja grada Čačka i jedna od najznačajnijih privrednih grana. Područje grada Čačka sa Ovčarsko-Kablarskom klisurom, banjama Banja Gornja Trepča, Ovčar Banja i Slatinska Banja, bogato je prirodnim lepotama seoskog područja i spomeničkim nasleđem. Kulturno-istorijski spomenici i arheološki lokaliteti, predmet su interesovanja brojnih turista, a Ovčarsko-Kablarski manastiri su u tom smislu najvredniji, ali i istorijska i umetnička vrednost Rimskih termi i Gradine na planini Jelici. Čačak je prepoznatljiv kao turistička destinacija po očuvanoj arhitekturi, vrednom spomeničkom nasleđu, sa brojnim prirodnim atraktivnostima u okruženju, izbor je turista koji mogu da upoznaju život, tradiciju, običaje i kulturu grada na Zapadnoj Moravi.

Noćni provod

Noćni klub "Padrone", "Naša priča Čačak", "Srpski pab"

Restorani

"Castello", "Petrović", "Kod Brana", "Moravski alasi"

Konobe

"Belvi KN", "Mladost", "Kod Nemca"

Manifestacije

"Etnofest", "Disovo proleće", "Zlatni pojas Čačka", "Sabor frulaša Srbije- Oj Moravo", "Priča- pivo, rok i Čačak"

 

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

"Royal Residence", "Kole", "Garni hotel aveny", "Castello Boutique Hotel", "Beli Dvor"

Šoping

Tržni centar "Partizanka", "Youmart", "Riccone fashion outler", "Shop park"

Važni telefoni

JU “Turistička organizacija Čačka” 342 360, 343 721 

Policija 192, 064/7663-000

Vatrogasna služba 193

Dom zdravlja 032/325-717

Autobuska stanica 032/222 461

 

 

 

Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.

Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.

Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.

Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski vazduh, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.

Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža tačka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.

Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potieče od riječi "pličina" ili "plitvak". Vjekovima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).

Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.

Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.

Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i evropskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.

Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika evropska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokom kvalitetu i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.

Do Plitvica je najlakše doći autobusom i to iz svih većih gradova u Hrvatskoj:

Zagreb - Plitvice

Split - Plitvice

Zadar - Plitvice

Šibenik - Plitvice

Dubrovnik - Plitvice