Red vožnje ČAČAK do ŠIBENIK

Čačak je upravno sjedište Moravičkog okruga i nalazi se 140 km južno od Beograda. Čačak se nalazi na kontaktu Šumadije i unutrašnjih Dinarida. Grad zauzima površinu od 636 km² niz tok Zapadne Morave, okružen planinama Vujan (857m) na severu, Ovčar (958 m) i Kablar (885 m) na zapadu i Jelica (929 m) na jugu dok je na istoku otvoren prema kraljevačkoj kotlini. U njegovoj blizini su i planine Suvobor i Maljen koje se nalaze na severozapadu.

Čačak se pod današnjim imenom prvi put pominje 18. decembra 1408. godine u dokumentu Dubrovačkog arhiva. Istorija ovog grada je veoma burna, usled mnogih buna, sukoba i ratova koji su zahvatali ovo područje.

Grad ima bogatu ponudu kulturnih sadržaja. U toku pozorišne sezone aktuelno je gostovanje mnogobrojnih pozorišnih trupa iz cele Srbije u Domu kulture, (koji u svom sklopu ima i Dramski studio, baletsku, likovnu, vajarsku školu). Izložbe, ali i razni nastupi, kulturne i književne večeri izvode se i u galerijama „Nadežde Petrović“ i „Risim“, Narodnom muzeju, Salonu fotografija, Međuopštinskom istorijskom arhivu, prostoru Gradske biblioteke, zgradi Doma učenika i dr. Likovne i vajarske kolonije se održavaju najčešće u Ovčar banji.

Brojne su kulturno-umetničke i zabavno-turističke manifestacije u gradu i bližoj okolini koje privlače veliki broj poklonika etno kulture, izvorne narodne muzike i drugih pratećih sadržaja. Aktuelna umetnička produkcija u gradu može se pratiti i kroz delovanje raznih grupa i udruženja (profesionalnih i amaterskih), zatim privatnih galerija, likovnih radionica, kolonija i mnogobrojnih entuzijasta.

Turizam je jedan od strateških pravaca razvoja grada Čačka i jedna od najznačajnijih privrednih grana. Područje grada Čačka sa Ovčarsko-Kablarskom klisurom, banjama Banja Gornja Trepča, Ovčar Banja i Slatinska Banja, bogato je prirodnim lepotama seoskog područja i spomeničkim nasleđem. Kulturno-istorijski spomenici i arheološki lokaliteti, predmet su interesovanja brojnih turista, a Ovčarsko-Kablarski manastiri su u tom smislu najvredniji, ali i istorijska i umetnička vrednost Rimskih termi i Gradine na planini Jelici. Čačak je prepoznatljiv kao turistička destinacija po očuvanoj arhitekturi, vrednom spomeničkom nasleđu, sa brojnim prirodnim atraktivnostima u okruženju, izbor je turista koji mogu da upoznaju život, tradiciju, običaje i kulturu grada na Zapadnoj Moravi.

Noćni provod

Noćni klub "Padrone", "Naša priča Čačak", "Srpski pab"

Restorani

"Castello", "Petrović", "Kod Brana", "Moravski alasi"

Konobe

"Belvi KN", "Mladost", "Kod Nemca"

Manifestacije

"Etnofest", "Disovo proleće", "Zlatni pojas Čačka", "Sabor frulaša Srbije- Oj Moravo", "Priča- pivo, rok i Čačak"

 

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

"Royal Residence", "Kole", "Garni hotel aveny", "Castello Boutique Hotel", "Beli Dvor"

Šoping

Tržni centar "Partizanka", "Youmart", "Riccone fashion outler", "Shop park"

Važni telefoni

JU “Turistička organizacija Čačka” 342 360, 343 721 

Policija 192, 064/7663-000

Vatrogasna služba 193

Dom zdravlja 032/325-717

Autobuska stanica 032/222 461

 

 

 

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.