Red vožnje DIZELDORF do ŠIBENIK

Dizeldorf (njem. Düsseldorf) je glavni grad  pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Dizeldorf leži u srcu najveće njemačke aglomeracije Rajna-Rur u kojoj živi 11-13 milona stanovnika. Sam grad ima 580.250 stanovnika (stanje 30. juna 2006), i po tome je deveti najveći grad zemlje.

Najviša tačka Dizeldorfa je na nadmorskoj visini od 165 metara, dok je najniža tačka na obali Rajne: 28 metara. Srednja nadmorska visina je 38 metara.. Površina opštine iznosi 217,2 km². Dizeldorf se većim dijelom nalazi na desnoj obali Rajne (217 km² na desnoj, 13 km² na lijevoj obali), na mjestu gdje se u nju uliva rijeka Disel. Sama riječ Dizeldorf znači „selo na Diselu“.

U gradu je sjedište mnogih velikih kompanija: Henkel (hemija), E.ON (energija), Rajnmetal (metalurgija), Vodafon (telekomunikacije), LTU (aero-transport) itd. U gradu posluje preko 5000 stranih kompanija. Tu je prisutno i 170 banaka, od toga 50 stranih. Poslovni toranj Arag je visok 124,9 metara. U Dizeldorfu živi kolonija od 7000 Japanaca, najveća u Evropi.

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.