Red vožnje FRANKFURT do ŠIBENIK

Autobus od FRANKFURT do ŠIBENIK ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 1437 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 22 sati i 45 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje FRANKFURT - ŠIBENIK postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja

Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od FRANKFURT do ŠIBENIK :ČRNJA TOURS d.o.o. Rovinj.

Frankfurt na Majni je grad smešten na obalama reke Majne, u saveznoj pokrajini Hesen. Najveći je grad u pokrajini, i ujedno peti po veličini grad u Nemačkoj. Frankfurt na Majni je je finansijski, literarni, i kulturni centar Nemačke, i jedan od najbogatijih gradova Evrope. Frankfurt na Majni je veoma popularna turistička destinacija, sa brojnim gradskim znamenitostima. Turističke atrakcije u Frankfurtu na Majni su :

- Glavni toranj

- Romerberg je istorijsko srce Frankfurta

- Geteova kuća

- Crkva Svetog Pavla

- Prirodnjački muzej Senckenberg

- Zeil (pešačka zona)

- Palmengarten (botanička bašta)

Autobuska stanica pruža niz mogućnosti u samoj njenoj zgradi, kao što su: prodavnica, kafić, restoran, garderoba, bankomati, klupe za odmor kao i toaleti.

Ispred autobuske stanice možete naći i taxi službu, mada možete koristiti gradske autobuse i vozove jer Frankfurt ima odličnu povezanost što se tiče drumskog saobraćaja.

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.