Red vožnje GRAC do DONJI MILANOVAC
Pogledaj red vožnjeO stanici GRAC
Glavni grad pokrajine Štajerska u Austriji je Grac. Drugi je po veličini austrijski grad i ima oko 320 hiljada stanovnika.
Poznat je i kao Univerzitetski centar, pošto na 6 univerziteta studira 50 hiljada studenata. Većinu studenata, oko 80 %, čine stranci. Jedan od ovdašnjih studenata je bio i Nikola Tesla, od 1875. do 1877. godine.
Studentski život danas daje ritam Gracu, pa je upravo to i jedan od bitnijih razloga da Grac bude povezan stalnim autobuskim linijama sa cijelom Evropom.
Simboli Graca ,koji su neizostavni na svim razglednicama, su:
-Grazer Schlossberg ( Gracer Šlosberg ), zamak na vrhu brda u centru, i glavna turistička atrakcija grada. Do zamka se može doći žičarom, liftom ili hodajući starim krivudavim stazama;
-Hauptplatz, poznati trg, nastao u XVII vijeku, od kada i predstavlja centar gradskog života. Sa Hauptplatza polaze sve glavne šoping ulice, potrebne turistima. Na trgu se nalazi i impresivna zgrada gradske vijećnice Rathaus;
-Kunsthaus, muzej savremene umjetnosti, smješten u spektakularnoj modernoj građevini, kao simbol harmonične koegzistencije starog i novog Graca. Sagrađen je 2003., u godini kada je Grac bio kulturna prijestonica Evrope, a u njemu su izložena djela moderne umjetnosti;
-Landeszeughaus, muzej oružja sa jednom od najboljih kolekcija na svijetu, raspoređenom na pet spratova;
-Pabovi, koji sve više liče na one u Irskoj i Engleskoj, skoncentrisani su oko istorijskog jezgra grada.
Iako autobuski saobraćaj nije dominantan, većina stranaca ga koristi zbog atraktivnosti putovanja na linijama koje povezuju Grac sa Bečom. Direktne autobuske linije , takođe, saobraćaju i od ostalih većih austrijskih gradova, kao i iz Zagreba, Ciriha i Minhena.
O destinaciji DONJI MILANOVAC
Donji Milanovac je gradsko naselje u opštini Majdanpek u Borskom okrugu. Ovo mesto na samoj obali Dunava, neposredno u blizini veoma značajnog arheološkog nalazišta Lepenski Vir je ujedno i centar Nacionalnog parka Đerdap. Donji Milanovac se ranije zvao Poreč, novo ime je dobio po knezu Milanu Obrenoviću, rano umrlom sinu kneza Miloša.
Lepenski Vir je mezolitsko i neolitsko nalazište na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri. Prve arheološke iskopine su urađene 1965. godine. Najznačajnije iskopine urađene su 1967. kada su pronađene mezolitske skulpture. Sa iskopavanjem je završeno 1971. godine kada je nalazište preneseno 29.7 m više da bi se izbeglo potpljavanje lokaliteta.
Buđenje kulture Lepenskog Vira i uspostavljanje njene svojevrsne umetnosti, otpočinje oko 7000. g. stare ere. Tri faktora - izolacija, promena klime i uvećanje lokalne populacije - bili su odlučujući za ovaj preobražaj. Đerdap - ta najveća klisura Evrope - odvajkada je predstavljala svet za sebe, a posebno u ranom holocenu kad su opustela sva okolna ravničarska područja.
Na Lepenskom Viru se u vremenu 6500-4500 godine stare ere, izdvajaju četiri osnovne faze razvoja: Proto-Lepenski Vir, Lepenski Vir I, Lepenski Vir II i Lepenski Vir III. Prve tri faze predstavljaju lovosakupljačke zajednice, dok je u četvrtoj fazi zastupljen period prvih zemljoradnika i stočara (od 5300. do 4500. godine pre nove ere).