Red vožnje

KOLAŠIN

PLITVIČKA JEZERA

KOLAŠIN PLITVIČKA JEZERA
PLITVIČKA JEZERA KOLAŠIN

Red vožnje KOLAŠIN do PLITVIČKA JEZERA

Pogledaj red vožnje

O stanici KOLAŠIN

Kolašin je gradsko naselje u Crnoj Gori.

Porijeklo i značenje riječi Kolašin nije poznato. Jedna hipoteza ga povezuje sa vojvodom po imenu Kolašin koji je osnovao naselje. Druga hipoteza kaže da možda je Kolašin iz Sultanove uredbe bio isti Kolašin koji je pronađen u usmenoj tradiciji i naselje vojvoda Kolašin.

Nalazi se u graničnoj području subtropske i blage klimatske zone. Ovakav tip klime se ogleda relativno suvim i sa nešto kraćim ljetima. U dolini rijeke Morače osjeća se uticaj Mediterana, a klimatske osobine ovog područja uglavnom su uslovljene nadmorskom visinom i prisustvom visokih planina koje izoluju struje sa juga.

Kolašin je jedan od centara crnogorskog planinskog turizma. On ima prednost jer je lako dostupan cestom i željeznicom. Kolašin se nalazi u podnožju planine Bjelasice i Sinjajevine, koji nude odlične uslove za skijanje. Zbog visine Kolašina (954 m), grad se smatra vazdušnom banjom.

Nacionalni park Biogradska Gora nalazi se u blizini grada i smatra se vrhunskom turističkom atrakcijom. Razvoj Kolašina kao turističke destinacije podstaknut je otvaranjem Bianca Resort & Spa, luksuznog odmarališta u centru grada.  Biogradska gora je pod strogom zaštitom države dugo vremena i pored tri druga nacionalna parka u Crnoj Gori, nudi niz događaja koji vas mogu još bolje upoznati sa istorijom i prirodom ove oblasti, kao i animirati vas tokom boravka u njoj.

Centralni dio cijelog nacionalnog parka je fantastično Biogradsko jezero, koje ima površinu od oko 23.000 m2 i nalazi se na visini od 1094 metara. Oko njega se nalaze pješačke staze, odakle možete da obiđete taj prekrasni dio Biogradske gore.


Restorani 

„Vodenica“, Restoran „Viline vode“, „Savardak“, Restoran „Sherpas“, „Koliba“, „Hermes“, „Dobre vode“, „Crkvina“, 

Konobe
Konoba „Nišavić“,  „Amanet“, Staro ognjište


Najznačajnije manifestacije

Udahni Kolašin, SinjavinSki maraton, Vrela zima u brdima, Bjelasica trail, Ljeto u Kolašinu, Tango kamp, Kolasin Winter art


Smještaj

Popularni hoteli i moteli
„Forza Mare“, „Villa Prčanj“, „Conte“, „Palazzo Radomiri“, „Cattaro“, „Sind“, „Marija“, „Perastra“, „Amfora“, „Monte Cristo“


Šoping  -  HDL „Laković“, Šoping centar „Kamelija“, Zelena gradska pijaca, pijaca u Risnu


Važni telefoni

Stanica policije, tel. 122
Vatrogasno društvo Kotor
tel. +382 32 325 480; +382 32 325 957
Hitna pomoć, tel. 124
Dom Zdravlja, Dobrota 
tel. +382 32 325 633
Autobuska stanica 
tel. +382 32 325 809
Aerodrom Tivat 
tel. +382 32 671 336
Pošta Kotor
tel. +382 32 322 362
Pomorski muzej Crne Gore – Stari grad


Noćni provod

Diskoteka „Maximus“, „Cesare“, „Ars“, „Bandiera“, „Fjaka“, „Marinaio“, „San Giovanni“, „Scorpion“


Restorani 

Gradska kafana „Dojmi“, „Bella di Mare“, „Win“, „Bastion 3“, „Šebelj“, „Bokeški gušti“, Citadela, „Ćatovića mlini“, „Galion“, „Bokeljski dvori“, „Tiha noć“, „Kantun“, „Sara“, „City“, 

Konobe
Konoba „Trpeza“,  „Ferri“, „Baron“, „Cesarica“, „Skala Santa“, „Školji“, Grispolis“


Najznačajnije manifestacije

Tradicionalni zimski festival, Svečanosti povodom Dana Svetog Tripuna, Međunarodni festival „KotorArt“, Kotorski festival pozorišta za djecu, „Don Brankovi dani muzike“, Internacionalna smotra mode, Bokeljska noć, Fešta kamelija, „Searock“ festival


Smještaj

Popularni hoteli i moteli
„Forza Mare“, „Villa Prčanj“, „Conte“, „Palazzo Radomiri“, „Cattaro“, „Sind“, „Marija“, „Perastra“, „Amfora“, „Monte Cristo“


Šoping  -  HDL „Laković“, Šoping centar „Kamelija“, Zelena gradska pijaca, pijaca u Risnu


Važni telefoni

Stanica policije, tel. 122
Vatrogasno društvo Kotor
tel. +382 32 325 480; +382 32 325 957
Hitna pomoć, tel. 124
Dom Zdravlja, Dobrota 
tel. +382 32 325 633
Autobuska stanica 
tel. +382 32 325 809
Aerodrom Tivat 
tel. +382 32 671 336
Pošta Kotor
tel. +382 32 322 362
Pomorski muzej Crne Gore – Stari grad

O destinaciji PLITVIČKA JEZERA

Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.

Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.

Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.

Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski vazduh, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.

Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža tačka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.

Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potieče od riječi "pličina" ili "plitvak". Vjekovima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).

Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.

Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.

Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i evropskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.

Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika evropska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokom kvalitetu i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.

Do Plitvica je najlakše doći autobusom i to iz svih većih gradova u Hrvatskoj:

Zagreb - Plitvice

Split - Plitvice

Zadar - Plitvice

Šibenik - Plitvice

Dubrovnik - Plitvice

Detalji relacije

Polazište

KOLAŠIN

Odredište

PLITVIČKA JEZERA

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.