Red vožnje

KOLAŠIN

VENECIJA

KOLAŠIN VENECIJA
VENECIJA KOLAŠIN

Red vožnje KOLAŠIN do VENECIJA

Pogledaj red vožnje

O stanici KOLAŠIN

Kolašin je gradsko naselje u Crnoj Gori.

Porijeklo i značenje riječi Kolašin nije poznato. Jedna hipoteza ga povezuje sa vojvodom po imenu Kolašin koji je osnovao naselje. Druga hipoteza kaže da možda je Kolašin iz Sultanove uredbe bio isti Kolašin koji je pronađen u usmenoj tradiciji i naselje vojvoda Kolašin.

Nalazi se u graničnoj području subtropske i blage klimatske zone. Ovakav tip klime se ogleda relativno suvim i sa nešto kraćim ljetima. U dolini rijeke Morače osjeća se uticaj Mediterana, a klimatske osobine ovog područja uglavnom su uslovljene nadmorskom visinom i prisustvom visokih planina koje izoluju struje sa juga.

Kolašin je jedan od centara crnogorskog planinskog turizma. On ima prednost jer je lako dostupan cestom i željeznicom. Kolašin se nalazi u podnožju planine Bjelasice i Sinjajevine, koji nude odlične uslove za skijanje. Zbog visine Kolašina (954 m), grad se smatra vazdušnom banjom.

Nacionalni park Biogradska Gora nalazi se u blizini grada i smatra se vrhunskom turističkom atrakcijom. Razvoj Kolašina kao turističke destinacije podstaknut je otvaranjem Bianca Resort & Spa, luksuznog odmarališta u centru grada.  Biogradska gora je pod strogom zaštitom države dugo vremena i pored tri druga nacionalna parka u Crnoj Gori, nudi niz događaja koji vas mogu još bolje upoznati sa istorijom i prirodom ove oblasti, kao i animirati vas tokom boravka u njoj.

Centralni dio cijelog nacionalnog parka je fantastično Biogradsko jezero, koje ima površinu od oko 23.000 m2 i nalazi se na visini od 1094 metara. Oko njega se nalaze pješačke staze, odakle možete da obiđete taj prekrasni dio Biogradske gore.


Restorani 

„Vodenica“, Restoran „Viline vode“, „Savardak“, Restoran „Sherpas“, „Koliba“, „Hermes“, „Dobre vode“, „Crkvina“, 

Konobe
Konoba „Nišavić“,  „Amanet“, Staro ognjište


Najznačajnije manifestacije

Udahni Kolašin, SinjavinSki maraton, Vrela zima u brdima, Bjelasica trail, Ljeto u Kolašinu, Tango kamp, Kolasin Winter art


Smještaj

Popularni hoteli i moteli
„Forza Mare“, „Villa Prčanj“, „Conte“, „Palazzo Radomiri“, „Cattaro“, „Sind“, „Marija“, „Perastra“, „Amfora“, „Monte Cristo“


Šoping  -  HDL „Laković“, Šoping centar „Kamelija“, Zelena gradska pijaca, pijaca u Risnu


Važni telefoni

Stanica policije, tel. 122
Vatrogasno društvo Kotor
tel. +382 32 325 480; +382 32 325 957
Hitna pomoć, tel. 124
Dom Zdravlja, Dobrota 
tel. +382 32 325 633
Autobuska stanica 
tel. +382 32 325 809
Aerodrom Tivat 
tel. +382 32 671 336
Pošta Kotor
tel. +382 32 322 362
Pomorski muzej Crne Gore – Stari grad


Noćni provod

Diskoteka „Maximus“, „Cesare“, „Ars“, „Bandiera“, „Fjaka“, „Marinaio“, „San Giovanni“, „Scorpion“


Restorani 

Gradska kafana „Dojmi“, „Bella di Mare“, „Win“, „Bastion 3“, „Šebelj“, „Bokeški gušti“, Citadela, „Ćatovića mlini“, „Galion“, „Bokeljski dvori“, „Tiha noć“, „Kantun“, „Sara“, „City“, 

Konobe
Konoba „Trpeza“,  „Ferri“, „Baron“, „Cesarica“, „Skala Santa“, „Školji“, Grispolis“


Najznačajnije manifestacije

Tradicionalni zimski festival, Svečanosti povodom Dana Svetog Tripuna, Međunarodni festival „KotorArt“, Kotorski festival pozorišta za djecu, „Don Brankovi dani muzike“, Internacionalna smotra mode, Bokeljska noć, Fešta kamelija, „Searock“ festival


Smještaj

Popularni hoteli i moteli
„Forza Mare“, „Villa Prčanj“, „Conte“, „Palazzo Radomiri“, „Cattaro“, „Sind“, „Marija“, „Perastra“, „Amfora“, „Monte Cristo“


Šoping  -  HDL „Laković“, Šoping centar „Kamelija“, Zelena gradska pijaca, pijaca u Risnu


Važni telefoni

Stanica policije, tel. 122
Vatrogasno društvo Kotor
tel. +382 32 325 480; +382 32 325 957
Hitna pomoć, tel. 124
Dom Zdravlja, Dobrota 
tel. +382 32 325 633
Autobuska stanica 
tel. +382 32 325 809
Aerodrom Tivat 
tel. +382 32 671 336
Pošta Kotor
tel. +382 32 322 362
Pomorski muzej Crne Gore – Stari grad

O destinaciji VENECIJA

Venecija je glavni grad istoimene italijanske pokrajine Venecije, u regiji Venetu sa oko 272.000 stanovnika. Od 272,000 stanovnika u Veneciji, oko 62,000 stanuje u istorijskom središtu na ostrvu, a većinom u kopnenom dijelu grada, Mestre. Mestre je povezan sa Venecijom starijim željezničkim (1846.) i novijim automobilskim mostom (1933.), nazvanim Ponte della Libertà (Most Slobode). Mestre je najveće naselje u Italiji koji nema status autonomnog grada.

Grad je poznat po kanalima, gondolama i bogatoj istoriji, većinom nezavisnog grada koji je bio središte Mletačke Republike.

Grad se nalazi na 117 manjih ostrva u močvarnoj venecijanskoj laguni u venecijanskom zalivu na sjeveru Jadranskog mora. Laguna se prostire uz italijansku obalu između ušća rijeka Po na jugu, i Pijava na sjeveru.

Najznačajnije turističke atrakcije grada su:

  • Trg svetog Marka (talijanski: Piazza San Marco) je glavni gradski trg u Veneciji. Jedan je od rijetkih drevnih evropskih trgova koji su pješačka zona, bez saobraćaja koji se obavlja samo kanalima. Svi ostali trgovi u Veneciji se, zbog manje veličine, ne zovu piazza nego campi. Trg potječe iz malenog otvorenog trga ispred stare bazilike sv. Marka iz 9. stoljeća. God. 1177. uvećan je i dobio je današnji oblik, kada su zatrpani mala luka i kanal Batario, koji su do tada izolirali Duždevu palaču od trga.
  • Bazilika svetog Marka je venecijanska katedrala i najpoznatija crkva u Veneciji i primjer vizantijske arhitekture u Evropi. Nalazi se na trgu sv. Marka u četvrti (sestiere) San Marco koja je spojena na duždevu palatu. Izvorno je bazilika bila kapela vladara Venecije, a ne zvanična gradska katedrala, dok 1807. godine nije postala sjedište venecijanske nadbiskupije.
  • Duždeva palata (Palazzo Ducale) je gotička palata koja je služila kao rezidencija duždeva (izabranih vojvoda) Mletačke Republike. Bilo je uobičajeno da nakon izbora, svaki dužd napusti svoj dom i nastani se u palati u trajanju svog mandata.

Detalji relacije

Polazište

KOLAŠIN

Odredište

VENECIJA

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.