Red vožnje KOTOR do PLITVIČKA JEZERA
Pogledaj red vožnjeO stanici KOTOR
Okružen liticama Lovćena i Orjena, Kotor je grad smješten na kraju Bokokotorskog zaliva koji gotovo svakog svog posjetioca ostavlja bez daha. Pogled na zaliv kojeg često nazivaju i najjužnijim fjordom Evrope ostavlja utisak da je ovo jedno od najljepših predjela na Planeti. Sa jedne strane grada nalazi se more, sa druge strane rijeka Škurda i brijeg Sveti Ivan na kom je smještena čuvena tvrđava San Giovanni. Jedini je grad istočne obale Jadrana čije je ime uvijek bilo ispisano na svim istorijskim kartama.
Na području kotorske opštine prostiru se gradska naselja Dobrota, Ljuta, Orahovac, Dražin vrt, Perast, Morinj, Kostanjica, Stoliv, Prčanj, Muo, Risan, Bigova i Grbalj.
Kroz svoju dugu istoriju Kotor je oduvijek bio središte spajanja različitih kultura što ga je činilo jedinstvenim mjestom za život, na kojem stanovnici većinom pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti vjekovima održavaju krajnje skladan suživot. Okružen je bedemima koji potiču iz vremena Vizantinaca, Nemanjića i Mlečana i sadrži troje vrata - vrata sa izlazom na gradsko šetalište i obalu, vrata sa izlazom na rijeku i vrata od Gurdića koja vode prema Trojici i raskrsnici Cetinje – Budva.
Stari grad sačinjavaju veći i manji trgovi i krivudave ulice koje za svakog posjetioca predstavljaju pravi lavirint. Najveći i najznačajniji je Trg od oružja na kom se nalazi renesansna Kneževa palata, jedno od najstarijih pozorišta na ovim prostorima, i barokni toranj za sat iz XVII vijeka.
Kulturno – istorijska riznica Kotora nalazi se na UNESCO-voj Listi svjetske kulturne i prirodne baštine. Najznačajniji spomenik kulture na području kotorske opštine je Katedrala Svetog Tripuna, podignuta 1166. godine što je čini starijom od Crkve Svetog Pavla u Londonu, Crkve Notre Dame u Parizu, Uspenskog hrama u Moskvi, Bazilike Svetog Petra u Rimu kao i od otkrića američkog kontinenta.
Vrlo značajni spomenici su i Crkva Svetog Luke s kraja XII vijeka, Crkva Svete Marije iz XIII vijeka, Crkva Svetog Pavla sa sredine XIII vijeka kao i Crkva Svete Klare u kojoj se čuva biblioteka od oko dvadeset hiljada knjiga i pedeset najstarijih štampanih knjiga do XVI vijeka, poznate pod nazivom inkunabule. Kotor je jedinstven i po brojnim rakošnim palatama kao što su palata „Buća“ iz XIV vijeka, palata „Drago“ iz XV vijeka, palata „Pima“ iz XVI vijeka, palata „Vrakjen“ iz XVIII vijeka i palata „Grubonja“ iz XVII vijeka.
Noćni provod
Diskoteka „Maximus“, „Cesare“, „Ars“, „Bandiera“, „Fjaka“, „Marinaio“, „San Giovanni“, „Scorpion“
Restorani
Gradska kafana „Dojmi“, „Bella di Mare“, „Win“, „Bastion 3“, „Šebelj“, „Bokeški gušti“, Citadela, „Ćatovića mlini“, „Galion“, „Bokeljski dvori“, „Tiha noć“, „Kantun“, „Sara“, „City“,
Konobe
Konoba „Trpeza“, „Ferri“, „Baron“, „Cesarica“, „Skala Santa“, „Školji“, Grispolis“
Najznačajnije manifestacije
Tradicionalni zimski festival, Svečanosti povodom Dana Svetog Tripuna, Međunarodni festival „KotorArt“, Kotorski festival pozorišta za djecu, „Don Brankovi dani muzike“, Internacionalna smotra mode, Bokeljska noć, Fešta kamelija, „Searock“ festival
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
„Forza Mare“, „Villa Prčanj“, „Conte“, „Palazzo Radomiri“, „Cattaro“, „Sind“, „Marija“, „Perastra“, „Amfora“, „Monte Cristo“
Šoping - HDL „Laković“, Šoping centar „Kamelija“, Zelena gradska pijaca, pijaca u Risnu
Važni telefoni
Stanica policije, tel. 122
Vatrogasno društvo Kotor
tel. +382 32 325 480; +382 32 325 957
Hitna pomoć, tel. 124
Dom Zdravlja, Dobrota
tel. +382 32 325 633
Autobuska stanica
tel. +382 32 325 809
Aerodrom Tivat
tel. +382 32 671 336
Pošta Kotor
tel. +382 32 322 362
Pomorski muzej Crne Gore – Stari grad
O destinaciji PLITVIČKA JEZERA
Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.
Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.
Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski vazduh, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.
Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža tačka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.
Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potieče od riječi "pličina" ili "plitvak". Vjekovima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).
Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.
Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.
Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i evropskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.
Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika evropska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokom kvalitetu i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.
Do Plitvica je najlakše doći autobusom i to iz svih većih gradova u Hrvatskoj: