Red vožnje KRALJEVO do BORAS

Autobus od KRALJEVO do BORÅS prolazi između ostalog i kroz gradove NOVI SAD, GÖTEBORG, MALMÖ, HALMSTAD, VARBERG, BEOGRAD, KØBENHAVN (zavisno od rute linije). Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 2477 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 01 dan14 sati i 15 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje KRALJEVO - BORÅS postoji za sljedeće dane:
nedjelja

Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od KRALJEVO do BORÅS :Lasta Beograd.

Kraljevo je grad i sjedište istoimene teritorijalne jedinice u Srbiji. Nalazi se na ušću tri rijeke: Ibar, Zapadna Morava i Ribnica. Zajedno za Kragujevcom i Čačkom, Kraljevo je važan kulturni i administrativni centar Centralne Srbije. Ovaj kraj je bio naseljen od daleke prošlosti. Arheološki podaci otkrivaju nam prisustvo grčkih i rimskih uticaja. Selo Rudo Polje, iz kog je nastalo Kraljevo, osnovano je u drugoj polovini 14. veka. Od turske okupacije, odomaćilo se ime Karanovac. Današnje ime grad je dobio 1882. godine kada je Srbija proglašena kraljevinom.

Pored uloge opštinskog i administrativnog centra, grad Kraljevo ima i ulogu ekonomskog trgovinskog i industrijskog centra jugozapadne Srbije, centra gde su koncentrisani skoro svi privredni kapaciteti. Najveći uticaj na privredna kretanja na teritoriji grada ostvaruju delatnosti trgovine i prerađivačke industrije. To su ujedno i sektori u kojima posluje najveći broj preduzeća na teritoriji grada Kraljeva. Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Kraljevo je postao i velika saobraćajna raskrsnica u državi. U okolini ima mnogo banjskih lečilišta: Vrnjačka, Mataruška, Bogutovačka, Vitanovačka i Sirčanska banja, koje su istovremeno i poznate turističke atrakcije. Poznati su pravoslavni manastri Žiča i Studenica, koji se nalaze u blizini grada.

Autobuska stanica se nalazi u ulici Oktobarskih žrtava, u neposrednoj blizini železničke stanice i centra grada. S obzirom na dobro razvijenu mrežu gradskog prevoza i postojanje taksi službi, autobuska stanica Kraljevo je dobro povezana sa centralnom grada.

Noćni provod

Noćni klub "Uno momento", "Hookah place Kraljevo", "Faraon"

Restorani

"Mirage", Pica Restoran "Kuća Sećanja", "AS", "Kralj", "Brvnara", "Tramonto ", "Nacional 2000", "Etno Restoran "Zavičaj"

Konobe

"Kvorum pub", "Havana club", "Amada caffe", "Bonton", "Gašper", "Flashback", "Kod kneza"

Manifestacije

"Narcisu u Pohode", "Čiker MTB Maraton", "Veseli spust", "Maglič fest", "Maturski ples", "Rock & River", "Srebrni kazan"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Hotel Turist, "Đerdan", "Royal", "Konak Studenica 1186", "Crystal, "Sunce", "Žička plaža", "Olimp"

Šoping

TC "Big Kraljevo", TC "Slovo", TC "Danica", "Queen"

Važni telefoni

Autobuska stanica Kraljevo +381 (0)36 313 444

Medicinski centar +381 (0)36 332 522

Pošta  +381 (0)36 312 512

Policija +381 (0)36 231 777

Vatrogasna služba +381 (0)36 314-291

Dom zdravlja +381 (0)36 301-910

Boras (šved. Borås) je grad u Švedskoj, u jugozapadnom dijelu države. Grad je u okviru Vestra Jetaland okruga, gdje je drugi grad po značaju. Boras je istovremeno i sjedište istoimene opštine.
Grad Boras se nalazi u jugozapadnom dijelu Švedske i Skandinavskog poluostrva. Od glavnog grada države, Štokholma, grad je udaljen 410 km jugozapadno. Od prvog većeg grada, Geteborga, grad se nalazi 60 km istočno.
Boras se razvio u oblasti Zapadni Jetaland. Gradsko područje je veoma pokrenutog tla. Nadmorska visina grada je oko 140 m.

Klima u Borasu je kontinentalna sa uticajem mora i krajnjih ogranaka Golfske struje. Stoga su zime blaže, a ljeta svježija u odnosu na datu geografsku širinu.

Boras je smješten na rijeci Viskan, koja krivuda kroz grad, ima lijepo uređene obale i predstavlja njegov simbol.

Područje Borasa bilo je naseljeno još u vrijeme praistorije. Naselje, koje se obrazovalo u srednjem vijeku, dobilo je gradska prava 1621. godine, a dao ih je švedski kralj Gustav II Adolf.
Boras je četiri puta oštećen zbog velikih požara: 1681, 1727, 1822. i 1827. godine.

Nagli razvoj Boras doživljava u drugoj polovini 19. vijeka sa dolaskom industrije i željeznice.

Boras je danas grad srednje veličine za švedske uslove. Grad ima oko 66.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena opština ima oko 104.000 stanovnika (podatak iz 2012. g.). Posljednjih decenija broj stanovnika u gradu lagano raste.

Do sredine 20. vijeka Boras su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije.
Danas je Boras savremeni grad sa razvijenom industrijom, posebno onom koja spada pod hajtek (u gradu su značajni pogoni "Eriksona"). Posljednje dvije decenije se razvijaju trgovina, usluge i turizam.