Red vožnje KRALJEVO do GRAC

Kraljevo je grad i sjedište istoimene teritorijalne jedinice u Srbiji. Nalazi se na ušću tri rijeke: Ibar, Zapadna Morava i Ribnica. Zajedno za Kragujevcom i Čačkom, Kraljevo je važan kulturni i administrativni centar Centralne Srbije. Ovaj kraj je bio naseljen od daleke prošlosti. Arheološki podaci otkrivaju nam prisustvo grčkih i rimskih uticaja. Selo Rudo Polje, iz kog je nastalo Kraljevo, osnovano je u drugoj polovini 14. veka. Od turske okupacije, odomaćilo se ime Karanovac. Današnje ime grad je dobio 1882. godine kada je Srbija proglašena kraljevinom.

Pored uloge opštinskog i administrativnog centra, grad Kraljevo ima i ulogu ekonomskog trgovinskog i industrijskog centra jugozapadne Srbije, centra gde su koncentrisani skoro svi privredni kapaciteti. Najveći uticaj na privredna kretanja na teritoriji grada ostvaruju delatnosti trgovine i prerađivačke industrije. To su ujedno i sektori u kojima posluje najveći broj preduzeća na teritoriji grada Kraljeva. Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Kraljevo je postao i velika saobraćajna raskrsnica u državi. U okolini ima mnogo banjskih lečilišta: Vrnjačka, Mataruška, Bogutovačka, Vitanovačka i Sirčanska banja, koje su istovremeno i poznate turističke atrakcije. Poznati su pravoslavni manastri Žiča i Studenica, koji se nalaze u blizini grada.

Autobuska stanica se nalazi u ulici Oktobarskih žrtava, u neposrednoj blizini železničke stanice i centra grada. S obzirom na dobro razvijenu mrežu gradskog prevoza i postojanje taksi službi, autobuska stanica Kraljevo je dobro povezana sa centralnom grada.

Noćni provod

Noćni klub "Uno momento", "Hookah place Kraljevo", "Faraon"

Restorani

"Mirage", Pica Restoran "Kuća Sećanja", "AS", "Kralj", "Brvnara", "Tramonto ", "Nacional 2000", "Etno Restoran "Zavičaj"

Konobe

"Kvorum pub", "Havana club", "Amada caffe", "Bonton", "Gašper", "Flashback", "Kod kneza"

Manifestacije

"Narcisu u Pohode", "Čiker MTB Maraton", "Veseli spust", "Maglič fest", "Maturski ples", "Rock & River", "Srebrni kazan"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Hotel Turist, "Đerdan", "Royal", "Konak Studenica 1186", "Crystal, "Sunce", "Žička plaža", "Olimp"

Šoping

TC "Big Kraljevo", TC "Slovo", TC "Danica", "Queen"

Važni telefoni

Autobuska stanica Kraljevo +381 (0)36 313 444

Medicinski centar +381 (0)36 332 522

Pošta  +381 (0)36 312 512

Policija +381 (0)36 231 777

Vatrogasna služba +381 (0)36 314-291

Dom zdravlja +381 (0)36 301-910

 

Glavni grad  pokrajine Štajerska u Austriji je Grac. Drugi je po veličini austrijski grad i ima oko 320 hiljada stanovnika.

 

Poznat je i kao Univerzitetski centar, pošto na 6 univerziteta studira 50 hiljada studenata. Većinu studenata, oko 80 %, čine stranci. Jedan od ovdašnjih studenata je bio i Nikola Tesla, od 1875. do 1877. godine.

Studentski život danas daje ritam Gracu, pa je upravo to i jedan od bitnijih razloga da Grac bude povezan stalnim autobuskim linijama sa cijelom Evropom.

 

Simboli Graca ,koji su neizostavni na svim razglednicama, su:

-Grazer Schlossberg ( Gracer Šlosberg ), zamak na vrhu brda u centru, i glavna turistička atrakcija grada. Do zamka se može doći žičarom, liftom ili hodajući starim krivudavim stazama;

-Hauptplatz, poznati trg, nastao u XVII vijeku, od kada i predstavlja centar gradskog života. Sa Hauptplatza polaze sve glavne šoping ulice, potrebne turistima. Na trgu se nalazi i impresivna zgrada gradske vijećnice Rathaus;

-Kunsthaus, muzej savremene umjetnosti, smješten u spektakularnoj modernoj građevini, kao simbol harmonične koegzistencije starog i novog Graca. Sagrađen je 2003., u godini kada je Grac bio kulturna prijestonica Evrope, a u njemu su izložena djela moderne umjetnosti;

-Landeszeughaus, muzej oružja sa jednom od najboljih kolekcija na svijetu, raspoređenom na pet spratova;

-Pabovi, koji sve više liče na one u Irskoj i Engleskoj, skoncentrisani su oko istorijskog jezgra grada.

 

Iako autobuski saobraćaj nije dominantan, većina stranaca ga koristi zbog atraktivnosti putovanja na linijama koje povezuju Grac sa Bečom. Direktne autobuske linije , takođe, saobraćaju i od ostalih većih austrijskih gradova, kao i iz Zagreba, Ciriha i Minhena.