Red vožnje KRALJEVO do NIKŠIĆ

Autobus od KRALJEVO do NIKŠIĆ ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 394 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 09 sati i 15 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje KRALJEVO - NIKŠIĆ postoji za sljedeće dane:
utorak
četvrtak
petak
nedjelja

Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od KRALJEVO do NIKŠIĆ :Glušica.

Kraljevo je grad i sjedište istoimene teritorijalne jedinice u Srbiji. Nalazi se na ušću tri rijeke: Ibar, Zapadna Morava i Ribnica. Zajedno za Kragujevcom i Čačkom, Kraljevo je važan kulturni i administrativni centar Centralne Srbije. Ovaj kraj je bio naseljen od daleke prošlosti. Arheološki podaci otkrivaju nam prisustvo grčkih i rimskih uticaja. Selo Rudo Polje, iz kog je nastalo Kraljevo, osnovano je u drugoj polovini 14. veka. Od turske okupacije, odomaćilo se ime Karanovac. Današnje ime grad je dobio 1882. godine kada je Srbija proglašena kraljevinom.

Pored uloge opštinskog i administrativnog centra, grad Kraljevo ima i ulogu ekonomskog trgovinskog i industrijskog centra jugozapadne Srbije, centra gde su koncentrisani skoro svi privredni kapaciteti. Najveći uticaj na privredna kretanja na teritoriji grada ostvaruju delatnosti trgovine i prerađivačke industrije. To su ujedno i sektori u kojima posluje najveći broj preduzeća na teritoriji grada Kraljeva. Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Kraljevo je postao i velika saobraćajna raskrsnica u državi. U okolini ima mnogo banjskih lečilišta: Vrnjačka, Mataruška, Bogutovačka, Vitanovačka i Sirčanska banja, koje su istovremeno i poznate turističke atrakcije. Poznati su pravoslavni manastri Žiča i Studenica, koji se nalaze u blizini grada.

Autobuska stanica se nalazi u ulici Oktobarskih žrtava, u neposrednoj blizini železničke stanice i centra grada. S obzirom na dobro razvijenu mrežu gradskog prevoza i postojanje taksi službi, autobuska stanica Kraljevo je dobro povezana sa centralnom grada.

Noćni provod

Noćni klub "Uno momento", "Hookah place Kraljevo", "Faraon"

Restorani

"Mirage", Pica Restoran "Kuća Sećanja", "AS", "Kralj", "Brvnara", "Tramonto ", "Nacional 2000", "Etno Restoran "Zavičaj"

Konobe

"Kvorum pub", "Havana club", "Amada caffe", "Bonton", "Gašper", "Flashback", "Kod kneza"

Manifestacije

"Narcisu u Pohode", "Čiker MTB Maraton", "Veseli spust", "Maglič fest", "Maturski ples", "Rock & River", "Srebrni kazan"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Hotel Turist, "Đerdan", "Royal", "Konak Studenica 1186", "Crystal, "Sunce", "Žička plaža", "Olimp"

Šoping

TC "Big Kraljevo", TC "Slovo", TC "Danica", "Queen"

Važni telefoni

Autobuska stanica Kraljevo +381 (0)36 313 444

Medicinski centar +381 (0)36 332 522

Pošta  +381 (0)36 312 512

Policija +381 (0)36 231 777

Vatrogasna služba +381 (0)36 314-291

Dom zdravlja +381 (0)36 301-910

Nikšić je gradsko naselje u opštini Nikšić u Crnoj Gori, drugi je grad po veličini u Crnoj Gori. Površina opštine je 2065km², što Nikšić čini teritorijalno najvećom opštinom u Croj Gori i u bivšoj Jugoslaviji.

Klima opštine Nikšić ima karakter prelaza od mediteranske ka planinskoj i kontinentalnoj klimi. Osnovne karakteristike: Srednja temperatura vazduha u mjesecu januaru iznosi 1,3 °C, a u julu 21,1 °C. Srednja vrijednost relativne vlažnosti je 68,6%. Nikšić ima godišnje 2.245 sunčanih sati. LJeta su topla sa malo padavina, a zime kišovite. Snijeg prosječno pada 19 dana, a zadržava se 29 dana godišnje u Nikšićkom polju, dok se na planinama i površima u okolini zadržava i do šest mjeseci. Dominantni vjetrovi su sjeverni (24,4%) i južni (21,7%).

Nikšić je osnovan u četvrtom vijeku od strane Gota. Prvo ime Nikšića je bilo Anderva, pa Anagastum, a kasnije se zvao Onogošt. Ostaci starog grada, danas predstavljaju kulturni i istorijski spomenik.

Nikšić je prvi grad u Crnoj Gori koji je imao sopstveni urbanistički plan. Dobio ga je zahvaljujući inženjeru Josipu Sladeu, koji je plan napravio po naredbi crnogorskog kralja Nikole prvog, koji je smatrao Nikšić svojom i crnogorskom budućom prestonicom. Iako se to nije ostvarilo, Sladeov plan i danas predstavlja jedno od najsavršenijih i najorginalnijih urbanističkih rješenja.

Iako sa svim predispozicijama da postane jedan od najrazvijenijih gradova u regionu Nikšić odaje utisak grada koji nije dovoljno razvio svoje potencijale. Nedovršeni projekti, investicije koje nisu urodile plodom, kao i promjena u značaju pojedinih regiona u državi učinile su svoje. Duh „ratnika i pjesnika“, specifičnost kulture, ljudi, ideja, na sreću i danas istrajavaju, a oni koji su jednom čitali Vitomira Nikolića, slušali Miladina Šobića ili prošetali korzom teško napuštaju Nikšić, ili mu se često vrate. Mladi svoj prostor traže organizovanjem u različite organizacije civilnog i političkog tipa. Život grada je skocentrisan u starom djelu gradu, gdje su brojna mjesta za izlazak.

Industrijski centar Crne Gore svakako je Nikšić, iako nakon tranzicionog perioda devedesetih godina prošlog vijeka i stalnih kriza u sektoru proizvodnje i prodaje industrijskih proizvoda njegova privredna moć nije toliko jaka kao nekada. Najznačajnije državne, ali i privatne firme su stacionirane u ovom gradu. Najstariji industrijski kolektiv u Crnoj Gori, nikšićka Pivara „Trebjesa“, osnovana 1895. godine je godinama najuspješnije crnogorsko preduzeće, a upošljava oko 300 ljudi. Sjedište državne Elektroprivrede je u Nikšiću, kao i 80% vodno energetskog potencijala Crne Gore. NJen značajan segment je prva crnogorska hidroelektrana Perućica na Glavi Zete kod Nikšića. Jedina Željezara u Crnoj Gori, kao i jedini Rudnici Boksita, crvenog i bijelog, su u Nikšiću, s tim što su rezerve crvenog „zlata“ najveće u Evropi.

Pričati o crnogorskim kulturnim dostignućima i poslenicima bilo bi potpuno besmisleno a da se Nikšić i Nikšićani ne stave na sami vrh kulturne ljestvice. Najbolji dokaz za to je da je samo nikšićka gimnazija iznjedrila čak 30 akademika različitih akademija zemlje, okruženja i svijeta. U prilog tome stoji da je prvo pozorište u Crnoj Gori osnovano u Nikšiću. Nikšićko pozorište gaji stogodišnju tradiciju i pored cetinjskog Zetskog doma najstariji je teatar u Crnoj Gori. Tradicija „Nikšićkog pozorišta“ traje i danas zahvaljujući sopstvenoj produkciji.