Red vožnje LJUBLJANA do ULCINJ
Pogledaj red vožnjeO stanici LJUBLJANA
Ljubljana (njemački: Laibach, italijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije. Gradska opština Ljubljana jedna je od 11 gradskih opština u zemlji.
Grad leži na rijeci Ljubljanici, približno 10 km od uliva u Savu. Istoričari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok.
Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. naše ere. Ljubljana se prvi put pominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. – 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio domaćin Ljubljanskog kongresa.
Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugog svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.
U Ljubljani se nalazi približno 30 hektara parkova. Najveći dio te površine zauzima park Tivoli s površinom od 17,5 ha, ostalu površinu dijeli 28 manjih parkova.
Ljubljana ima i botaničku baštu, osnovanu 1810. godine, koja je najstarija slovenska institucija s neprekidnim djelovanjem.
O destinaciji ULCINJ
U V vijeku prije nove ere, ilirsko pleme Ardijeji osnovalo je prvi veliki grad na Jadranu koji se danas prostire na teritoriji Skadarskog jezera i planine Rumije, na površini od 255 km2. Ulcinj je grad koji tokom svog postojanja predstavlja pravi primjer multietničkog i multikonfesionalnog sklada sa ljubaznim stanovništvom koje je uvijek spremno da ugosti turiste iz svih krajeva svijeta. Smješten je na južnom dijelu jadranskog primorja a njegovo područje karakteriše raznovrsno prirodno bogatstvo koje objedinjuje najduže pješčane plaže u Evropi, rijeku Bojanu, Šasko jezero i Maslinadu.
Ovaj grad predstavlja poželjnu turističku destinaciju u kojoj preovladava mediteranska klima, posebno karakteristična po tome što čini ovaj grad toplijim od mnogih primorskih gradova. Naime, Ulcinj ima najviše sunčanih sati na području Jadrana – 2706 časova godišnje što omogućava trajanje sezone i preko šest mjeseci – od maja do oktobra. Srednja godišnja temperatura iznosi 16, 5 °C koju u velikoj mjeri regulišu bura, ugo i maestral.
U svijetu je poznat kao banjsko i klimatsko liječilište bogato sumpornom mineralnom vodom, ljekovitim blatom, morskom soli i ljekovitim plažama poput Velike plaže koja se prostire na dužini od trinaest kilometara obuhvatajući područje od uvale Porta Milena do ušća rijeke Bojane.
U ovom najvedrijem području Sredozemlja nalazi se stanište za dvadesetak hiljada ptica među kojima su i pelikani, čaplje, patke i kormorani.
Ono što ga nadasve čini jedinstvenim u odnosu na ostala turistička mjesta u Crnoj Gori je Spomenik prirode - Valdanos i Ada Bojana.
Uvala Valdanos sa plažom dugom 376 metara predstavlja izvor prirodne harmonije na kojem se nalazi najveći spomenik maslinarstva u Crnoj Gori sa osamnaest hiljada stabala maslina, prosječne starosti od oko osamsto godina. Na području Valdanosa rasprostranjena je endemska mediteranska vrsta voga / lažina koja živi isključivo u predjelu Sredozemnog mora.
Ada Bojana predstavlja rijedak prirodni fenomen s obzirom na činjenicu da je dno njenog korita na dva ili pet metara ispod nivoa mora na dužini od trideset šest kilometara uzvodno. U njenom koritu nalazi se i morska i riječna voda. Predstavlja prirodni rezervat od izuzetnog značaja za biljni i životinjski svijet.
Za ljubitelje kulturno – istorijskih sadržaja svakako su nezaobilazne posjete Starom gradu Šasu, Starom Ulcinju, hamamu i čaršiji, Kuli Balšića i Sahat kuli, Crkvi – džamiji u Starom gradu, Džamiji pomoraca, Turbeu Šabetaja Cvija i Crkvi Svetog Nikole.
Ljepota ovih prekrasnih predjela najbolje se ogleda u filmskm ostvarenjima poznatih režisera poput Živka Nikolića, Dušana Vukotića i Srđana Dragojevića.
Prema predanju, ovaj grad preko 200 godina bio je sigurna luka najpoznatijih gusara na Jadranu. Sudeći po mnogobrojnim spisima, vjeruje se da je čuveni španski pisac Miguel de Servantes bio je u zatočeništvu ulcinjskih gusara, što mu je poslužilo kao inspiracija za pisanje jednog od najslavnijih djela svjetske literature – „Don Kihota“.
Ulcinjske plaže
Pješčane: „Ada Bojana“, „Miami beach“, „Safari“, „MCM“, „Kite Surf Dolcinium“, „Tampico“, „Toni Grill“, „Tropicana“, „Ivana“, „Mojito“, „Coco“, Mala plaža, „Adriatica“, „Saranda“, „Copacabana“
Stjenovite: „Albatros“, „Aquarius“, Ženska plaža, „Valdanos“, „Liman II“, „Sapore di Mare“
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
„Otrant“, „Olympic“, „Bellevue“, „Ada“, „Mediteran“, „Albatros“, „Velika Plaža“, „Dvori Balšića“, „Palata Venezia“, „Laguna“, „Grand“, „Riva“, „Biser“, „Aida“, „Imperial“
Kampovi
„Ada Bojana“, „Copacabana“, „Miami“, „Safari“, „Tomi“, „Tropikana“
Najznačajnije manifestacije
Dječiji festival – februar;
Dan Opštine Ulcinj – april;
Pro Beach socker - april,
Kite Surf takmičenje – jun;
Southern Soul festival – jun;
Old Timer Fest – jul;
Sajam knjiga - jul,
Manifestacija za gusare i Servantesa – avgust,
Ljetnja scena – avgust;
Dolcinium International festival – oktobar;