Red vožnje MARIBOR do ŠIBENIK
Pogledaj red vožnjeO stanici MARIBOR
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi. Leži na rijeci Dravi.
Maribor je smješten na 269,5 m nadmorske visine. Predstavlja regionalno sjedište pokrajine Štajerske, koja se zapravo većim dijelom prostire u susjednoj državi Austriji. Grad leži na obje obale rijeke Drave, na mjestu gdje se sastaju planinski masiv Pohorje, Dravsko polje, planina Kozjak te Slovenske gorice. Najbliži veći grad je austrijski Grac, oko 60 km sjeverno od Maribora.
Prijemom Slovenije u EU, 2007. ukinuta je granična kontrola između Austrije i Slovenije, pa je tako i granični prijelaz Šentilj, nedaleko od Maribora, postao dio istorije.
Popularne turističke zanimljivosti grada uključuju Mariborsku katedralu koja datira iz 12. vijeka, građenu u gotskom stilu te Mariborsku gradsku vijećnicu, izgrađenu za vrijeme renesanse. Takođe, tu je i dvorac iz 15. vijeka .
Maribor je dom najstarije vinove loze na svijetu, koja je stara više od 400 godina, a nosi ime Stara trta. Takođe, u brojnim vinogradima i voćnjacima u bližoj okolini grada nudi se domaće vino, kao i kompletne usluge seoskog turizma.
Svakog januara skijaški centar Mariborsko Pohorje domaćin je ženskog slaloma i divovskih slalomskih trka Svjetskog alpinističkog skijaškog kupa, poznatog kao Zlatna lisica.
Svake godine u junu se održava festival Lent, na kojem nastupa velik broj zabavljača, poput muzičara i sl.
O destinaciji ŠIBENIK
Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.
Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.
Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.
Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.