Red vožnje MEĐUGORJE do ZLATIBOR

Kako svjedoče brojni povjesni spisi, Međugorje se prvi put spominje krajem XVI vijeka kao autonomna župa u okviru Naronskog okruga. U njoj su pronađeni ostaci kasnoantičke bazilike dok je sadašnja župa osnovana krajem XIX vijeka.

Međugorje se prostire u regiji Brotnjo koja se nalazi na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Ovo područje koje ulazi u sastav Općine Čitluk predstavlja jedan od najpoznatijih centara vjerskog turizma u svijetu. Vjernici iz cijelog svijeta dolaze pokloniti se na mjestu poznatom po ukazanju Djeve Marije. Ovaj fenomen prvi put uočen je, kako svjedoče vjernici, krajem XX vijeka, što je Međugorje učinilo jednim od najposjećenijih turističkih mjesta na Balkanu. Službeni naziv ovog sakralnog područja je „Svetište kraljice mira“ i godišnje ga obiđe oko milion pripadnika rimokatoličke vjeroispovjesti. Hodočasnici se u najvećem broju okupljaju u crkvi Svetog Jakova Zebedejeva, zaštitnika hodočasnika.

U Međugorju postoje tri mjesta hodočasničkog okupljanja, a to su Brdo ukazanja, Križevac i Župna crkva.

Brdo ukazanja - mjesto iznad zaseoka Podbrdo u Bijakovićima, na kome se jula 1981. godine ukazala Gospa. Na uzlaznoj putanji su 1989. godine postavljeni reljefi radosnih i žalosnih otajstava krunice, rad firentinskog profesora Carmela Puzzolo iz Firence.

Križevac - brdo iznad Međugorja na kom su stanovnici početkom XX vijeka podigli osam metara visok betonski križ, kao pomen 1900. godišnjice Isusovog raspeća. Skupine hodočasnika na ovom mjestu obavljaju pobožnost Križnog puta. S početka su ovdje postaje bile označene drvenim križevima, da bi 1988. godine na tom mjestu bile postavljene brončane postaje „Puta križa“, koje su takođe rad talijanskog kipara Carmela Puzzolo.

Župna crkva – nakon što je prilikom potresa stradala stara župna crkva, započeta je izgradnja nove crkve koja je završena 1969. godine i od tada prezentira mjesto slavljenja euharistije i sakramentalnog života. Crkva je kao i župa posvećena Svetom Jakovu starijem, apostolu i zaštitniku hodočasnika. U okviru crkve je podignut oltar i dvadeset ispovjedaonica kao i kapelica za euharistijsko klanjanje s prostorijama za predavanje i duhovne razgovore.

U Međugorju se odvijaju mnogobrojni međunarodni susreti: Molitveni doček Nove godine, Međunarodni susret voditelja centara mira, Međunarodni seminar za svećenike, Međunarodni seminar za bračne parove, Međunarodni molitveni susret mladih kao i Seminar posta molitve i šutnje. 

Zlatibor je planina i park prirode u Srbiji koja se prostire na površini od oko 1.000 km², dugačka je 55 km, a široka i do 20 km. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok. Najviši vrh planine je Tornik (1.496 m). Zlatibor se nalazi na sjeverom dijelu oblasti Stari Vlah, granične oblasti između Raške, Hercegovine i Polimlja. Obuhvata predjele tri opštine Republike Srbije: Čajetinu i jedan dio opštine Užice (Kremanska oblast) sjeverni Zlatibor i jedan manji deo opštine Nove Varoši (Murtenička oblast) južni Zlatibor.Zlatibor je oduvijek imao veliki pogranični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se raspoznaje granica Srbije sa dvjema carevinama — Austrougarskom i Turskom. Prvi pisani tragovi o samom imenu planine, i ovog kraja, potiču iz vremena prvog srpskog ustanka. Smatra se da je planina dobila ime po veoma rijetkoj vrsti bijelog bora, tzv. zlatnog bora, koji je pod zaštitom države.S obzirom da se nalazi u geografskom središtu Srbije, odlično je povezan sa svim većim gradovima regiona. Zlatibor se nalazi na pola puta od Beograda do crnogorskog i dubrovačkog primorja. Preko njega prelaze mnogi značajni magistralni putevi i pruge, među kojima je i pruga Beograd-Bar. Najbliži veći grad je Užice.

Samim tim što je planina izuzetne ljepote i prijatne klime, veoma je pogodan za različite vidove turizma. Zlatibor je ljekovita banja, rekreativni centar, skijalište, centar kulturnih dešavanja i okupljanja ljudi sa svih strana. 

Zlatiborski kraj je bogat velikim brojem kulturno-istorijskih spomenika, među kojima posebno mesto zauzimaju ovdašnje crkve i manastiri: Jablanička crkva, manastir Uvac, manastir Dubrava, samo su neki od poznatijih. 

Izleti u okolna sela, na konjima, kočijama ili terenskim vozilima "kvadovima", žurke u diskotekama i noćnim klubovima, česti koncerti poznatih muzičara, rekreacija na teniskim i golf terenima, moderno opremljena skijališta, tradicionalna domaća kuhinja, govore nam da je Zlatibor sinonim za univerzalni odmor.

Noćni provod

Diskoteke "Vendom", "Sunset", "Alibi", "Irish Pub"

Restorani

Krčma "Gaj", "Gozba", "Zlatni bor", "Mačkat", "Rujno","Feniks", "Jezero", "Perun", "Vila", "Zlatiborski pastuv"

Konobe

"Akustik", "Mitrovića konoba", "Adagio", "Casa de vinos", "Akter", "Cottage at Milunka's"

Manifestacije

"Dani pastrmke“, Festival "Zalet“, "Jablanički višeboj", Tradicionalni doček Nove godine na Kraljevom trgu, "Pršutijada"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

"Palisad", "Mona Plaza", "Olimp", "Vila Borova", "Tornik", "Agape", "Buket", "Queen of Zlatibor"

Šoping

Pijaca Zlatibor, Tržni centar bb Zlatibor, "Geen Plaza"

Važni telefoni

Turistička organizacija Zlatibor +381 31 841 646

Dom zdravlja +381 31 841 279

Apoteka Zlatibor (ambulanta) +381 31 841 003

Policija +381 31 841 039

Pošta +381 31 841 337