Red vožnje MEĐUGORJE do CIRIH

Kako svjedoče brojni povjesni spisi, Međugorje se prvi put spominje krajem XVI vijeka kao autonomna župa u okviru Naronskog okruga. U njoj su pronađeni ostaci kasnoantičke bazilike dok je sadašnja župa osnovana krajem XIX vijeka.

Međugorje se prostire u regiji Brotnjo koja se nalazi na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Ovo područje koje ulazi u sastav Općine Čitluk predstavlja jedan od najpoznatijih centara vjerskog turizma u svijetu. Vjernici iz cijelog svijeta dolaze pokloniti se na mjestu poznatom po ukazanju Djeve Marije. Ovaj fenomen prvi put uočen je, kako svjedoče vjernici, krajem XX vijeka, što je Međugorje učinilo jednim od najposjećenijih turističkih mjesta na Balkanu. Službeni naziv ovog sakralnog područja je „Svetište kraljice mira“ i godišnje ga obiđe oko milion pripadnika rimokatoličke vjeroispovjesti. Hodočasnici se u najvećem broju okupljaju u crkvi Svetog Jakova Zebedejeva, zaštitnika hodočasnika.

U Međugorju postoje tri mjesta hodočasničkog okupljanja, a to su Brdo ukazanja, Križevac i Župna crkva.

Brdo ukazanja - mjesto iznad zaseoka Podbrdo u Bijakovićima, na kome se jula 1981. godine ukazala Gospa. Na uzlaznoj putanji su 1989. godine postavljeni reljefi radosnih i žalosnih otajstava krunice, rad firentinskog profesora Carmela Puzzolo iz Firence.

Križevac - brdo iznad Međugorja na kom su stanovnici početkom XX vijeka podigli osam metara visok betonski križ, kao pomen 1900. godišnjice Isusovog raspeća. Skupine hodočasnika na ovom mjestu obavljaju pobožnost Križnog puta. S početka su ovdje postaje bile označene drvenim križevima, da bi 1988. godine na tom mjestu bile postavljene brončane postaje „Puta križa“, koje su takođe rad talijanskog kipara Carmela Puzzolo.

Župna crkva – nakon što je prilikom potresa stradala stara župna crkva, započeta je izgradnja nove crkve koja je završena 1969. godine i od tada prezentira mjesto slavljenja euharistije i sakramentalnog života. Crkva je kao i župa posvećena Svetom Jakovu starijem, apostolu i zaštitniku hodočasnika. U okviru crkve je podignut oltar i dvadeset ispovjedaonica kao i kapelica za euharistijsko klanjanje s prostorijama za predavanje i duhovne razgovore.

U Međugorju se odvijaju mnogobrojni međunarodni susreti: Molitveni doček Nove godine, Međunarodni susret voditelja centara mira, Međunarodni seminar za svećenike, Međunarodni seminar za bračne parove, Međunarodni molitveni susret mladih kao i Seminar posta molitve i šutnje. 

Da je Švajcarska zemlja koju s pravom nazivaju domovinom mliječne čokolade govori podatak da svaki stanovnik pojede više ove čarobne poslatice nego stanovnik bilo koje druge zemlje. Njemački, Italijanski, Francuski i Retromanski su zvanični jezici. Najviše se ponose satovima, čokoladama, sirevima kao i pedantnošću svojih građana.

Cirih glavni grad kantona koji broji nešto više od milion stanovnika, ima oko 400.000 stanovnika. Prema istraživanju 2006. godine proglešen je za mjesto sa najboljim kvalitetom života. Na obali jezera Cirih, gdje rijeka Limat ističe iz jezera, Cirih se od alpskog gradića pretvorio u metropolu, centar istoimenog kantona, gdje se čuju svi svjetski jezici. Od mjestašca u podnožju brda Utilberg, gdje je Johana Špri napisala jednu od najljepših dječijih knjiga,“Hajdi“, sada je finansijska prestonica Švajcarske i globalno bankarsko tržište. Jedan od prvih gradova u Evropi koji je počeo da uvozi vunu, svilu i lan. Danas je jedan od najuspješnijih poslovnih centara Evrope.

Cirih ima umjereno kontinentalnu klimu sa proječnom gogišnjom temperaturom od 9 °C. Vjetrovi sa zapada posebno utiču na klimu i donose padavine. Najhladniji mjesec je januar sa prosječnom temperaturom od 0,2 °C, dok je najtopliji jul sa prosječnom temperaturom od 17 °C.

Šta posjetiti u Cirihu

Lindenhof, veliki park, nulta tačka Ciriha. Ljudi ovdje nerijetko igraju šah dok zagrljeni parovi sjede na klupama ili zidićima i uživaju u pogledu na rijeku Limat. Ovdje je primljeno hrišćanstvo, započet pokret reformacije.

Crkva Fraumunster, osnovana u IX vijeku. Ovdje su aristokratske žene živjele i sve do reformacije imale isključivo pravo da kuju novac. Pored elegantnog tornja ova crkva je posebno privlačna po vitraži slavnog umjetnika Marka Šagala iz 1970. godine.

Crkva svetog Perta je posebna po tome što ima najveći brojčanik na svijetu, čiji prečnik iznosi 8.64 metra.

Grosminster, romanička crkva iz 11. vijeka čiji su tornjevi prepoznatljiv detalj grada. Prema legendi, crkvu je gradio Karlo Veliki. Do vrha tornja je 187 stepenika, odakle se pruža pogled na cijeli grad.

Muzej igračaka gdje se može vidjeti kakvim su se igračkama igrala djeca od 18. do sredine 20.vijeka.

Muzej umjetnosti u kojem se mogu vidjeti djela velikih umjetnika poput Picasa, Munaka i Šagala.

Muzej Atal, muzej gdje su smeštene prave kosti dinosaurusa.