Red vožnje NOVI PAZAR do ŠIBENIK

Novi Pazar je grad u Srbiji, u regionu Raške, odnosno Sandžaka. Nalazi se na 297 km južno od Beograda, na dionici starog puta koji preko Ibarske magistrale vodi prema Podgorici i Jadranskom moru. Lociran je u zvjezdastoj dolini rijeka Jošanice, Raške, Deževske i Ljudske, na nadmorskoj visini od 496 m. Okružen je visokim planinama Golijom i Rogoznom i Pešterskom visoravni.

Osnivač Novog Pazara je Isa-beg Ishaković koji je sredinom XV veka podigao grad u neposrednoj blizini srednjovjekovnog naselja Trgovište, poznatog pod imenom Ras. Novi Pazar ima burnu i bogatu prošlost. Posebnu vrijednost ovog multietničkog i multikulturnog prostora, gdje se susreću zapadna i istočna civilizacija, čine brojni kulturno-istorijski spomenici, između ostalih Petrova crkva, Đurdevi stupovi, manastir Sopoćani, Gradska tvrđava sa Kulom motriljom, Altun-alem džamija, Amir-agin han...

Društvena privreda uglavnom ne radi, za razliku od privatnog sektora koji je veoma razvijen. Najveći resurs Novog Pazara su kreativni ljudi, koji su tokom posljednjih decenija, bez ičije pomoći, osnovali veliki broj privatnih malih i srednjih preduzeća, čiji je broj preko 6.000. Preko 500 privatnih preduzeća se bavi proizvodnjom odjeće, obuće i namještaja, a ostala pretežno uslužnim djelatnostima i trgovinom. Značajnu ulogu imaju i transport robe i putnički saobraćaj sa preko 2.650 firmi za prevoz robe i putnika.

Uz prirodne i ljudske resurse, kao i brojne spomenike kulture, Novi Pazar ima velike potencijale za održiv razvoj - proizvodnju zdrave hrane i razvoj svih vidova turizma.

Kafići

"Art caffe", "Dunja caffe", "Amigos", "Dolce vita"

Restorani

"Maestro Novi Pazar", "Etno restoran Gaziya", "Avlija etno restoran", "Nota gastro bar", "Doha", "Kod Šukra", "Plava Laguna", "Agušević"

Manifestacije

„Dječija nedjelja“, „Kulturno ljeto – Dani dijaspore“, „Eko festival“, „Ramazanska ulična trka“

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Hotel "RAS Pazarište", "Elements", "Atlas", "Golden Hill Palace", "Vrbak ND", "IDEAL Deluxe"

Šoping

Velika robna pijaca Novi Pazar, "Alco Star Jeans Company", "Bruno Boss", Tržni Centar MOND, 

Važni telefoni

Autobuska stanica Novi Pazar +381 (0)20 25 963

Vatrogasna služba +381 (0)20 311 387

Pošta +381 (0)20 314 244

Policija +381 (0)20 314 744

Zdravstveni centar +381 (0)20 314 722

 

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.