Red vožnje OHRID do PLITVIČKA JEZERA
Pogledaj red vožnjeO stanici OHRID
Ohrid se smatra jednim od najstarijih gradova Balkana koji objedinjuje stil iz neolita, antike i srednjovekovnog perioda. Mnogobrojne ranohrišćanske i srednjovekovne crkve, sa veličanstvenim mozaicima i ikonama i prelijepe plaže, su samo neke od mnogih karakteristika koje nam potvrđuju da je Ohrid jedno predivno mjesto.
Glavne znamenitosti Ohrida su: Tvrđava Cara Samuila, antičko pozoriste, episkopska bazilika, Crkva Svetog Klimenta – Sveti Pantelejmon u Plaošniku, Manastir Sveti Naum, pećinska crkva, Galerija ikona, živopisna sela Velestovo, Vevčani i Trpejca, Trebenište, itd.
Samoilova tvrđava u Ohridu - je jedna od najpopularnijih destinacija posjetilaca Ohrida, sagrađena u X. vijeku, tokom vladavine cara Samuila. Ohrid je kroz istoriju bio toliko značajno religiozno središte da je u njemu izgrađeno čak 365 crkava – po jedna crkva za svaki dan u godini.
Manastir Svetog Pantelejmona - zaštitnika zdravlja, je jedan od najstarijih slovenskih manastira na Balkanu i najstariji slovenski spomenik kulture u Ohridu.
Manastirska celina Svetog Nauma je izgrađena na romantičnom ostrvu ohridskog jezera bogatom zelenilom, raskošnog pogleda na modro prostranstvo Ohridskog jezera. Područje oko manastira Svetog Nauma smatraju među najlepšim na obalama Ohridskog jezera.
Ohridsko jezero se ubraja u red većih evropskih jezera i nalazi se u jugozapadnom delu Makedonije i istočnom delu Albanije. Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 695 metara. Odlikuje se jedinstvenim ekosistemom, bogatim endemskim i retkim biljnim i životinjskim vrstama. Posebnost jezera nastala je usled geografske izolacije i velike geološke starosti. Takođe i sliv Ohridskog jezera se odlikuje bogatim biodiverzitetom i ima nekolko biljnih vrsta endemičnih za Balkansko poluostrvo.
Pojedine vrste koje u njemu žive ostaci su prastarog biljnog i životinjskog sijveta Evroazije, koji je danas, osim u Ohridskom jezeru, moguće pronaći još samo u Tiberskom jezeru, na Srednjem istoku i u Bajkalskom jezeru u Sibiru. Riblji sijvet jezera, sa 17 različitih vrsta, zaista je nevjerovatan. Najpoznatije su dijve vrste endemskih ohridskih pastrmki, letnica i belvica, jegulja koja može dostići i do 1,5 metar dužine i mala riba plašica. Ove riblje vrste su pravi izazov za ribare i gozba za gastronome, naročito za one koji vole pastrmku pripremljenu na čuveni ohridski način.
Autobuska stanica Ohrid se nalazi u „7-mi Noemvri, Ohrid 6000“
Kontakt:
+389 (046) 260 339
O destinaciji PLITVIČKA JEZERA
Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.
Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.
Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski vazduh, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.
Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža tačka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.
Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potieče od riječi "pličina" ili "plitvak". Vjekovima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).
Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.
Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.
Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i evropskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.
Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika evropska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokom kvalitetu i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.
Do Plitvica je najlakše doći autobusom i to iz svih većih gradova u Hrvatskoj: