Red vožnje Podgorica do LION
Pogledaj red vožnjeO stanici Podgorica
Autobuska stanica Podgorica se nalazi na Trgu Golootočkih žrtava, na 900 m udaljenosti od centra glavnog grada Crne Gore. Sa preko 300 polazaka dnevno, 100 prevoznika i preko milion korisnika usluga godišnje autobuska stanica Podgorica predstavlja najznačajniji autobuski terminal u Crnoj Gori.
Autobuska stanica se graniči sa Železničkom, a u neposrednoj blizini stanice se nalaze hotel "Terminus" i veliki šoping centar "Mall of Montenegro".
Brojni sadržaji koji su dostupni putnicima i građanima - kafei, prodavnice, restoran, pošta, banka, rent-a-car, parking, turističke agencije, ATM automati, platni terminali, čuvanje prtljaga, WiFi, javno kupatilo, a posebno ljubazno i posvećeno osoblje, čine autobusku stanicu Podgorica "Mjestom dobrih putovanja".
Pored usluga brojnih taksi službi, putnici mogu koristiti i liniju 6A gradskog prevoza (Željeznička stanica - Zlatica) koja vozi u najuži centar grada do hotela "Crna Gora" i Crnogorskog narodnog pozorišta.
Važne informacije
Autobuska stanica Podgorica
Adresa: Trg Golootočkih žrtava 1, 81000 Podgorica
Radno vreme: 00:00 - 24:00 h
Broj telefona: +382 (0)20 620 430
e-mail: autobuskastanica@intours.me
Informacije:
- radno vreme: 00:00-24:00
- broj telefona: +382 (0)20 620 430
Garderoba:
- radno vreme: 06:00-22:00
- cijena po komadu prtljaga za svaki započeti sat: 1€
- dnevna usluga čuvanja prtljaga, po komadu, iznosi 4€
S obzirom da je pristup peronima kontrolisan, na perone se ulazi kupovinom autobuske karte ili posebne peronske karte. Cena peronske karte je 1,00€.
Gradski prevoz
- Linija 1 Botun - Masline
- Linija 1_B Kakaricka Gora - Zabjelo
- Linija 3 Autobuska stanica - Tološi
- Linija 4 Konik - Tološi
- Linija 5 Konik – Gornja Gorica
- Linija 6A Trg Golootočkih žrtava - Stara Zlatica
- Linija 8/53 Stari Aerodrom – Beri
- Linija 9 Zabjelo - Zagorič
- Linija 10 Zabjelo-Murtovina-Mosor-Doljani
- Linija 11 Autobuska stanica - Manastir Morača PROBNA LINIJA
- Linija 12 Autobuska stanica - Bioče
- Linija 13 Autobuska stanica - Veruša
- Linija L15/L7 Stari Aerodrom - Mareza
- Linija 16 Trg Golootočkih žrtava - Dahna
- Linija 18 Zabjelo - Blok VI
- Linija 19 Konik - Blok VI
- Linija 20 Rogami - Kokoti
- Linija 21 Zabjelo - Zlatica - Smokovac
- Linija 23 Autobuska stanica - Spuž
- Linija 30 Autobuska stanica - Kuće Rakića
- Linija 38 Crveni krst (A) - Pričelje (B) probna linija
- Linija 51 Autobuska stanica-Kamenica-Pprogonovići
- Linija 52 Autobuska Stanica-Beri-Buronji
- Linija 54_B Berska ulica - Autobuska stanica
- Linija 55 Trg Golootočkih žrtava - Grbavci
- Linija 62 Trg Golootočkih žrtava - Kuči
O destinaciji LION
Lion (franc.Lyon, lat. Lugdunum) je glavni grad regiona Rona-Alpi i departmana Rona u istočnoj Francuskoj. Grad je smešten na dva brda i na ušću reke Saone u reku Ronu. Lion je posle Pariza i Marselja, treći najveći grad u Francuskoj. Lionska oblast je druga najveća u zemlji, posle pariske oblasti.
Lion su osnovali Rimljani 43. godine p.n.e. i dali gradu ime Lugdunum („brda svetlosti“). Grad su osvajali Burgundi (461.godine), Franci (534.godine), Arapi (725.godine), Rimljani (1032. godine). Francuska vojska je osvojila Lion 1310. godine.
Lion je jedan od najstarijih centara za proizvodnju fajansa (vrsta keramike koja je pokrivena olovno-cinčanom belom glazurom), majolike (полупорцелан, glaziran kalajnom belom glazurom, dobio je naziv o ostrvu Majorka) i svile. Istorijska prestonica svile poznata je po gastronomiji, arhitekturi i znamenitostima zbog kojih je 10 procenata površine Liona 1998.godine uvršteno na listu UNESCO-ve kulturne baštine. Nedaleko od grada, nalaze se vinogradarske oblasti Božole (severno) i Obale Rone (južno).
Lion je sedište medjunarodne policijske organizacije Interpol.
Šta posetiti u Lionu:
Dinamičan grad, kreativan, sa predivnim istorijskim centrom, idealan za porodice sa decom. Tokom letnjeg perioda do 05.septembra, održava se vrlo živahan letnji festival na otvorenom pod nazivom Tout le Monde Dehors (srp. Ceo svet na ulicu)
La Place Bellecour – najveći trg u gradu, četvrti po veličini u Francuskoj i najveći pešački trg u Evropi. Zauzima površinu od šest hektara. Centralnim delom dominira spomenik posvećen Luju XIV. Na trgu se nalaze i spomenici posvećeni Antoanu de Sentu Egziperiju i Malom princu.
1) La Place des Terreaux – još jedan trg u centru grada, na kojem se nalaze Gradska skupština (L’Hôtel de Ville), Palata Svetog Petra (Le Palais Saint – Pierre), u kojoj je smešten Muzej lepih umetnosti (Le Musée des Beaux – Arts de Lyon) i Fontana Batoldi (La Fountain Bartholdi), delo vajara Frederika–Augusta Bartoldija, autora Kipa slobode u Njujorku, završena 1888. i postavljena 1892. godine, a simbolizuje Francusku (devojka Marianne) i četiri velike francuske reke (figure konja).
2) Vieux Lyon – Stari Lion jedna je od najvećih renesansnih celina u Evropi, specifične i očuvane arhitekture.
3) La Croix Rousse – brdo u Lionu obeleženo proizvodnjom svile. Ime Riđi krst nosi zbog krsta od crvenkastog kamena postavljenog u 16. veku.
3) Fourviére – mesto gde je nastalo rimsko naselje Lungdunum. Na brdu se nalazi bazilika Notre-Dame de Fourviére La basilique, potom La Tour Métallique, toranj koji su podigli vlasnici zemljišta kao konkurenciju Ajfelovom tornju u Parizu, a na južnoj strani brda nalaze se arheološki spomenici iz rimskog perioda. Na brdu i danas rade dve najstarije žičare na svetu.
4) Notre-Dame de Fourviére-La Basilique de Fouvriére – bazilika je posvećena Devici Mariji, koja je spasila Lion od kolere koja je harala Evropom 1823. godine. Svake godine 8. decembra praznik se obeležava paljenjem sveća u celom gradu.
5) Fourvière-Le Théâtre antique de Fourvière – Rimsko ili antičko pozorište građeno je u dve faze, poslednji radovi su izvedeni početkom 2. veka.
6) La Fresque a la Rencontre des Lyonnais Célèbres – mural posvećen poznatim ličnostima Liona, površine 800 kvadratnih metara, predstavlja istoriju dugu 2.000 godina i prikazuje 25 istorijskih i šest savremenih ličnosti koje su ostavile trag u ovom gradu.
7) L’Opéra Nouvel – sedište lionske opere (L’Opéra National de Lyon). Originalna zgrada, otvorena 1831. godine.