Red vožnje Podgorica do RUMA
Pogledaj red vožnjeO stanici Podgorica
Autobuska stanica Podgorica se nalazi na Trgu Golootočkih žrtava, na 900 m udaljenosti od centra glavnog grada Crne Gore. Sa preko 300 polazaka dnevno, 100 prevoznika i preko milion korisnika usluga godišnje autobuska stanica Podgorica predstavlja najznačajniji autobuski terminal u Crnoj Gori.
Autobuska stanica se graniči sa Železničkom, a u neposrednoj blizini stanice se nalaze hotel "Terminus" i veliki šoping centar "Mall of Montenegro".
Brojni sadržaji koji su dostupni putnicima i građanima - kafei, prodavnice, restoran, pošta, banka, rent-a-car, parking, turističke agencije, ATM automati, platni terminali, čuvanje prtljaga, WiFi, javno kupatilo, a posebno ljubazno i posvećeno osoblje, čine autobusku stanicu Podgorica "Mjestom dobrih putovanja".
Pored usluga brojnih taksi službi, putnici mogu koristiti i liniju 6A gradskog prevoza (Željeznička stanica - Zlatica) koja vozi u najuži centar grada do hotela "Crna Gora" i Crnogorskog narodnog pozorišta.
Važne informacije
Autobuska stanica Podgorica
Adresa: Trg Golootočkih žrtava 1, 81000 Podgorica
Radno vreme: 00:00 - 24:00 h
Broj telefona: +382 (0)20 620 430
e-mail: autobuskastanica@intours.me
Informacije:
- radno vreme: 00:00-24:00
- broj telefona: +382 (0)20 620 430
Garderoba:
- radno vreme: 06:00-22:00
- cijena po komadu prtljaga za svaki započeti sat: 1€
- dnevna usluga čuvanja prtljaga, po komadu, iznosi 4€
S obzirom da je pristup peronima kontrolisan, na perone se ulazi kupovinom autobuske karte ili posebne peronske karte. Cena peronske karte je 1,00€.
Gradski prevoz
- Linija 1 Botun - Masline
- Linija 1_B Kakaricka Gora - Zabjelo
- Linija 3 Autobuska stanica - Tološi
- Linija 4 Konik - Tološi
- Linija 5 Konik – Gornja Gorica
- Linija 6A Trg Golootočkih žrtava - Stara Zlatica
- Linija 8/53 Stari Aerodrom – Beri
- Linija 9 Zabjelo - Zagorič
- Linija 10 Zabjelo-Murtovina-Mosor-Doljani
- Linija 11 Autobuska stanica - Manastir Morača PROBNA LINIJA
- Linija 12 Autobuska stanica - Bioče
- Linija 13 Autobuska stanica - Veruša
- Linija L15/L7 Stari Aerodrom - Mareza
- Linija 16 Trg Golootočkih žrtava - Dahna
- Linija 18 Zabjelo - Blok VI
- Linija 19 Konik - Blok VI
- Linija 20 Rogami - Kokoti
- Linija 21 Zabjelo - Zlatica - Smokovac
- Linija 23 Autobuska stanica - Spuž
- Linija 30 Autobuska stanica - Kuće Rakića
- Linija 38 Crveni krst (A) - Pričelje (B) probna linija
- Linija 51 Autobuska stanica-Kamenica-Pprogonovići
- Linija 52 Autobuska Stanica-Beri-Buronji
- Linija 54_B Berska ulica - Autobuska stanica
- Linija 55 Trg Golootočkih žrtava - Grbavci
- Linija 62 Trg Golootočkih žrtava - Kuči
O destinaciji RUMA
Ruma je gradsko naselje u Srbiji u opštini Ruma u Sremskom okrugu.
Pitanje značenja imena Ruma za sada nije rešeno. Najverovatnije se radi reči orijentalnog porekla koja je u ove krajeve došla sa Turcima, ali se ne isključuje i mogućnost da datira iz još starijih vremena.
Ruma se nalazi u blizini južnih obronaka Fruške gore, na nadmorskoj visini od 111 metara. Karakterišu je ravničarska konfiguracija terena, plodna zemlja i pitomi pejzaži centralnog Srema.
Nedostatak većeg vodenog toka uspešno su nadoknađivala tri rumska potoka (Borkovački, Kudoški i Jelenački), koji su našli mesto i u grbu grada, a početkom sedamdesetih godina je u neposrednoj blizini Rume izgrađeno i veštačko Borkovačko jezero, koje se akumulira iz istoimenog potoka.
Kulturni život u gradu se odvija pod okriljem nekoliko ustanova kulture. U Kulturnom centru, Zavičajnom muzeju i Gradskoj biblioteci se redovno održavaju bioskopske i pozorišne predstave, koncerti, promocije knjiga, likovne izložbe i druge kulturne manifestacije među kojima je najznačajnija Festival muzičkih društava Vojvodine.
Najznačajniju ulogu u kulturno — umetničkom životu mladih u Rumi igra Omladinski savet Rume. To je savez organizacija koje se bave mladima: Odred izviđača Ruma, Gradsko pozorište Ruma, Književna omladina opštine Ruma, Društvo za borbu protiv raka opštine Ruma i Udruženje likovnih stvaralaca opštine Ruma.
Najveći broj stanovništva je zaposlen u industriji i poljoprivredi. Kao tradicionalno poljoprivredni region Ruma i danas poseduje solidnu osnovu za razvoj ove delatnosti, bilo kroz individualni sektor, bilo kroz odgovarajuće industrijske grane (prehrambena, kožarska, drvna, industrija poljoprivredne pneumatike).
Ruma, takođe, ima i dugu tradiciju u trgovini, a u tom pogledu je svakako najpoznatiji rumski vašar koji se održava svakog trećeg u mesecu. Nažalost, zanatstvo, koje je nekada takođe bilo zaštitni znak Rume, postepeno zamire i preseljava se u istoriju.