Red vožnje Podgorica do ŠTUTGART
Pogledaj red vožnjeO stanici Podgorica
Autobuska stanica Podgorica se nalazi na Trgu Golootočkih žrtava, na 900 m udaljenosti od centra glavnog grada Crne Gore. Sa preko 300 polazaka dnevno, 100 prevoznika i preko milion korisnika usluga godišnje autobuska stanica Podgorica predstavlja najznačajniji autobuski terminal u Crnoj Gori.
Autobuska stanica se graniči sa Železničkom, a u neposrednoj blizini stanice se nalaze hotel "Terminus" i veliki šoping centar "Mall of Montenegro".
Brojni sadržaji koji su dostupni putnicima i građanima - kafei, prodavnice, restoran, pošta, banka, rent-a-car, parking, turističke agencije, ATM automati, platni terminali, čuvanje prtljaga, WiFi, javno kupatilo, a posebno ljubazno i posvećeno osoblje, čine autobusku stanicu Podgorica "Mjestom dobrih putovanja".
Pored usluga brojnih taksi službi, putnici mogu koristiti i liniju 6A gradskog prevoza (Željeznička stanica - Zlatica) koja vozi u najuži centar grada do hotela "Crna Gora" i Crnogorskog narodnog pozorišta.
Važne informacije
Autobuska stanica Podgorica
Adresa: Trg Golootočkih žrtava 1, 81000 Podgorica
Radno vreme: 00:00 - 24:00 h
Broj telefona: +382 (0)20 620 430
e-mail: autobuskastanica@intours.me
Informacije:
- radno vreme: 00:00-24:00
- broj telefona: +382 (0)20 620 430
Garderoba:
- radno vreme: 06:00-22:00
- cijena po komadu prtljaga za svaki započeti sat: 1€
- dnevna usluga čuvanja prtljaga, po komadu, iznosi 4€
S obzirom da je pristup peronima kontrolisan, na perone se ulazi kupovinom autobuske karte ili posebne peronske karte. Cena peronske karte je 1,00€.
Gradski prevoz
- Linija 1 Botun - Masline
- Linija 1_B Kakaricka Gora - Zabjelo
- Linija 3 Autobuska stanica - Tološi
- Linija 4 Konik - Tološi
- Linija 5 Konik – Gornja Gorica
- Linija 6A Trg Golootočkih žrtava - Stara Zlatica
- Linija 8/53 Stari Aerodrom – Beri
- Linija 9 Zabjelo - Zagorič
- Linija 10 Zabjelo-Murtovina-Mosor-Doljani
- Linija 11 Autobuska stanica - Manastir Morača PROBNA LINIJA
- Linija 12 Autobuska stanica - Bioče
- Linija 13 Autobuska stanica - Veruša
- Linija L15/L7 Stari Aerodrom - Mareza
- Linija 16 Trg Golootočkih žrtava - Dahna
- Linija 18 Zabjelo - Blok VI
- Linija 19 Konik - Blok VI
- Linija 20 Rogami - Kokoti
- Linija 21 Zabjelo - Zlatica - Smokovac
- Linija 23 Autobuska stanica - Spuž
- Linija 30 Autobuska stanica - Kuće Rakića
- Linija 38 Crveni krst (A) - Pričelje (B) probna linija
- Linija 51 Autobuska stanica-Kamenica-Pprogonovići
- Linija 52 Autobuska Stanica-Beri-Buronji
- Linija 54_B Berska ulica - Autobuska stanica
- Linija 55 Trg Golootočkih žrtava - Grbavci
- Linija 62 Trg Golootočkih žrtava - Kuči
O destinaciji ŠTUTGART
Štutgart (njem. Stuttgart) je glavni grad njemačke pokrajine Baden-Virtemberg. Sa oko 593.000 stanovnika, Štutgart je najveći grad te pokrajine i šesti po veličini u Njemačkoj, poslije Dortmunda i Esena. Ovaj grad je s pokrajinskim parlamentom, sjedištem vlade Baden-Virtemberga kao i drugim pokrajinskim institucijma, politički centar te pokrajine. Najbliži veći gradovi su Frankfurt (oko 204 km sjeverozapadno) i Minhen (oko 220 km jugoistočno od Štutgarta).
Štutgart se nalazi na oko sat vremena udaljenosti od Švarcvalda i Švapske Jure. Središte grada se nalazi u plodnoj dolini, ugniježđeno između vinograda i guste šume u blizini rijeke Nekar. U vrućim ljetnim danima, lokalno stanovništvo ovo područje opisuje kao „štutgartski kazan“. Kao rezultat ogromne visinske razlike, u i oko grada se nalazi oko 400 stepeništa , što približno čini oko 20 km stepeništa. Mnoga vode porijeklo iz vremena kada su vinogradi okruživali cijelu dolinu. Čak i danas, postoje vinogradi koji su udaljeni manje od 500 m od glavne željezničke stanice.
Smatra se da je sam grad Štutgart osnovan oko 950. godine, neposredno prije bitke na Leškom polju. Osnovao ga je švapski vojvoda Ludolf, jedan od sinova cara Svetog rimskog carstva Otona I Velikog. Grad se koristio za uzgajanje konja u plodnim dolinama, u blizini današnjeg centra grada, iako su nedavna arheološka iskopavanja pokazala da je ovo područje već bilo u vlasništvu merovinških farmera.
Grb grada Štutgarta prikazuje crnog konja koji stoji na zadnjim nogama, na žutoj pozadini. Poznato je da je u sadašnjem obliku prvi put korišten 1938, dok su se ranije koristile različite varijante i boje, često i sa dva konja. Ovaj hipotetički grb daje naznake o porijeklu naziva Štutgart. Moguće porijeklo imena grada vodi od staronjemačkog naziva štuotgarten, gdje riječ štuot navodi na staroengleski pojam stod u značenju konjušnica, ergela. Staronjemački pojam garten označava mjesto prvobitnog naselja. Takođe, logo automobilske kompanije Porše sadrži izmijenjenu verziju gradskog grba.
U gradu se nalazi pet od ukupno 11 državnih muzeja u pokrajini Baden-Virtemberg. Jedna od najznačajnih je stara državna galerija (Staatsgalerie) koja je otvorena 1843, a proširena 1984. godine. U njoj se čuvaju umjetnička djela iz mnogih epoha, od 14. vijeka do moderne umjetnosti uključujući djela Rubensa, Rembranta, Monea, Renoara, Sezana i Beusa.
Motocikl i automobil na četiri točka su izumljeni u Štutgartu, po čemu su se proslavili Gotlib Dajmler i Karl Benc. Već 1887. godine Dajmler i Vilhelm Majbah su osnovali kompaniju „Dajmler Motoren Geselšaft“ i započeli industrijsku proizvodnju automobila. Iz tog razloga, Štutgart s pravom zovu kolijevkom automobila u svjetskim razmjerama. Mercedes-Benc, Porše i Majbah se i danas proizvode u Štutgartu i njegovoj okolini. Ovdje je proizveden i prvi prototip Folksvagen bube, koju je dizajnirao u Štutgartu Ferdinand Porše.
Štutgart posjeduje međunarodni aerodrom (njem. Flughafen Stuttgart) koji se nalazi oko 13 km južno od centra grada na području koje pripada susjednom gradiću Lajnfelden-Ehterdingenu. Veze od aerodroma do centra grada su izuzetno dobre, tako da je potrebno oko 30 minuta da se od aerodroma dođe do centra koristeći linije S-Bana S2 ili S3. Aerodrom u Štutgartu je jedini veći gradski aerodrom u Njemačkoj koji ima samo jednu pistu.
Pored aerodroma prolazi državni auto-put A8 (Autoban A8), koji određuje južnu granicu grada. Povezuje Luksemburg, preko Sarbrikena, Karlsruea, Štutgarta, Minhena i Salcburga, sa Bečom.
Drugi značajniji auto-putevi prema Štutgartu su A81 (pravac Cirih–Zingen–Vircburg–Hamburg) i A831.