Red vožnje RIJEKA do BIJELJINA
Pogledaj red vožnjeO stanici RIJEKA
Najveća hrvatska luka i treći po veličini grad u Hrvatskoj - Rijeka predstavlja administrativni centar Primorsko - goranske županije. Na području njene opštine živi približno 190 000 stanovnika. Tokom XIX vijeka Austrougarska vlada je usljed njenog idealnog geografskog položaja pozicionirala na mjestu moćnih industrijskih centara i najvećih evropskih luka.
Ono što ovaj grad čini specifičnim jeste što se i pored velikog broja njegovih znamenitosti, sve mogu obići tokom jednog dana, zahvaljujući odličnom javnom prevozu koji umnogome olakšava obilazak. Idealna je lokacija za posjetioce koji žele upoznati kulturno-istorijske sadržaje a isto tako i za one koji su željni provoda i relaksacije.
Kao i u većini gradova sa bogatom istorijom, glavno šetalište biva njegovo glavno obilježje, a Rijeka je savršen primjer za ovu tvrdnju. Na njenom Korzou nalazi se glavni arhitektonski simbol Rijeke – Gradski toranj. Najznačajnije znamenitosti prilikom posjete ovom gradu smještene su nadomak Korzoa – Koblerov trg na ulazu u Stari grad; Katedrala Svetog Vida, zaštitnika ovoga grada; Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije; Kosi toranj; antička Stara vrata; Trg Riječke rezolucije i Stenderac kao i glavna riječka tržnica – Placa.
Nezaobilazna lokacija za obilazak je takođe Riva, gdje se sa riječkog lukobrana Molo longa prostire gradska panorama kao i Trsat. Trsat se nalazi na brijegu iznad grada do kojeg se dolazi ili autobusom ili usponom stepenicama Petra Kružića. U neposrednoj blizini Trsatske gradine nalazi se najstarije marijansko svetilište u Hrvatskoj – Svetište Majke Božje Trsatske. Područje Trsata idealno je za ljubitelje prirode i rekreativce koji perivojem Svetišta i Parkom Heroja mogu realizovati svoje duge šetnje.
Za ljubitelje raznih specijaliteta , na raspolaganju su ugostiteljski objekti sa autohtonim i internacionalnim ponudama locirani duž Korzoa ili na riječkoj Rivi.
Ono što dodatno turističku ponudu ovog grada čini kvalitetnijom jeste što prilikom posjete Rijeci možete uživati u besplatnom bežičnom internetu duž centra grada, na Trstatu i na par drugih lokacija, prilikom čega možete preuzeti aplikaciju koja će vam biti idealan vodič.
KULTURNI ŽIVOT
Pozorišta – Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, HKD „Teatar“, Kulturni centar „Kalvarija“ – Ri Teatar
Muzeji – Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Prirodoslovni muzej Rijeka, Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej informatike, Spomenička knjižnica i zbirka Mažuranić-Brlić-Ružić, Muzej djetinjstva, Sakralna zbirka Katedrale Svetog Vida, Riznica i galerija Svetišta Majke Gospe Trsatske, Sveučilišna knjižnica Rijeka - Izložba Glagoljica, Stalne izložbe na Pomorskom fakultetu u Rijeci
Galerije – Mali salon, Galerija „Drugo more“, Galerija „Kortil“, Erste Club
Kina– Art kino „Croatia“, Blitz „Cinestar“
PROVOD
„Nubar Lounge“, Morski prasac beach bar, Phananas pub, Club „Boa“, „Rakhia“ bar, „Pajol“ bar, „Život“, „Teatro Lounge“ bar, Champagne bar „Pommery“, „Code“ bar, Club „Nina 2“, Club „InRi“, Klub mladih Rijeka, „Pepe rosso“ bar, „Badi“ pub, „Mystique“ pub, Rock caffe, „Milord“ pub, Fashion café „Lobby“, „Tunel“, „The Beertija“, „Cukarikafe“ bar, Club „Indigo“, „Pogon kulture“
MANIFESTACIJE
„Fiumanka“ – juni „Fiumare“ - maj/juni; „Ri Rock“ – decembar; Riječke ljetnje noći - juni/juli; Ljeto na Gradini – juni/juli; „Hartera“ festival – septembar; Hodočašće na Veliku Gospu – avgust; Riječki karneval – januar/februar; „Homo si teć“ – april; Međunarodni festival malih scena – maj; Dani Svetog Vida - juni; Zajčevi dani – oktobar/februar; Rijeka Advent – novembar; Jazz time – novembar; „MALIK fest“ – juni; Riječke stepenice – avgust; Marijini dani – maj; Revija lutkarskih pozorišta – novembar; Rijeka tatto expo – decembar;
SMJEŠTAJ
Hoteli
„Bonavia“, „Jadran“,“Neboder“, „Continental“
Hosteli
„1W“, „Ana“, „Das“, Omladinski hostel Rijeka, „Fun“, „Carnevale“, „Kvarner“, „Dharma“, „Kantrida“, „Korzo“, „Rijeka“
ŠOPING
Centar grada, Gradska tržnica, TC „Tower Center Rijeka“, Zapadni Trgovački centar, Suvenirnice
Važni telefoni
Jedinstveni broj za hitne službe 112
Policija 192
Vatrogasci 193
Hitna pomoć 194
Saobraćajna služba 0800 51 01
Saobraćajna policija 335 521
Policijska uprava Primorsko-goranska 430 333
Spašavanje na moru 9155
Gorska služba spašavanja - dežurna služba 091 721 0000
Lučka kapetanija 214 031
HAK - Hrvatski auto klub 1987
Saobraćajni centar Rijekaprometa - stanje na cestama u Rijeci 060 10 2102
Veterinarska stanica Rijeka - dežurna služba 091 214 8822
O destinaciji BIJELJINA
Bijeljina je grad i središte istoimene opštine u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske. Površina opštine je 734 km², a ukupni broj stanovnika iznosi otprilike 114.663. Grad je istorijsko središte Semberije i jedan od najbogatijih gradova Bosne i Hercegovine. Kao plodan ravničarski grad čini jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom. Bijeljina je prepoznatljiva po prostranom centralnom trgu, čiju ljepotu uvećava prijatan ambijent Gradskog parka.
Vlada Republike Srpske je u maju 2012. godine donijela odluku o promjeni statusa opštine Bijeljina kojom je Bijeljina dobila status grada.1992.godine.
Na prostoru opštine Bijeljina za sada najstariji potvrđeni tragovi života ljudi potiču iz mlađeg kamenog doba (5000 - 3000 godina p.n.e.). Takođe su zabilježeni ostaci iz perioda neolita, bronzanog i gvozdenog doba i antičkog perioda. Istraživani su lokaliteti Gradac i Poljoprivredno dobro u Batkoviću, Glavičicama, Kućerine u Dvorovima, Selo u Kojčinovcu, Brodić u Triješnici, a iz antičkog perioda istražena je rimska vila na lokalitetu Prekaja u Brodcu, a u Velikoj Obarskoj je pronađena olovna pločica kultne namjene sa predstavom 'Podunavskih konjanika'.
Najpoznatiji starosrpski i staroslovenski lokalitet kod nas je istražen sa obje strane Bistrika između sela Batković i Ostojićevo i sastojao se od 4 lokaliteta u trajanju između VII i XII veka. Posebno je značajno da je na lokalitetu Čelopek istražen veći kompleks radionica metalurškog naselja gdje su naši preci u VIII vijeku topili gvožđe i proizvodili gvozdene alatke, o čemu jasno svjedoči nalaz gusano - grafitnog lonca koji se čuva u bijeljinskom Muzeju. U ovo vrijeme naselje na Bistriku, verovatnog naziva Bistrica, bilo je bez sumnje centar župe koja je obuhvatila cijelu ravnicu prije nego što je nastala Bijeljina.
Prvo spominjanje imena Bijeljina gubi se u dalekoj prošlosti. U “Ljetopisu popa Dukljanina”spominje se jedna pobjeda zahumskog kneza Bele - Pavlimira protiv Mađara “u ravnici Belina”'. Danas se u nauci smatra da je prvi siguran pomen naselja Bijeljine onaj od 3. marta 1446. kada je ovde opljačkan jedan dubrovački trgovac od strane ljudi Iločkog bana.
Bijeljina je kao rijetko koji grad samo u poslednjih 500 godina čak 2 puta mijenjao kompletno stanovništvo. Prvi put je to bilo sa dolaskom Turaka 1520. godine, a drugi put sa dolaskom Austrijanaca 1716. godine. Po popisu Zvorničkog sandžaka 1533. godine u opustelom Bijeljinskom kraju spominju se samo 4 sela: Četvrtkovište, Mirkovci (Dašnica), Grm (Galac) i Čukojevići (Modran) sa ukupno 55 kuća. Na sledećem popisu iz 1548. popisano je 17 sela sa 772 kuće, od kojih 554 pravoslavnih i 218 muslimanskih. Iz ovog vremena je i najstarija građevina u Bijeljinskoj opštini, a to je duhovni centar Srba ovog kraja - Manastir Tavna, nemanjićka zadužbina.