Red vožnje SKADAR do DONJI MILANOVAC
Pogledaj red vožnjeO stanici SKADAR
Skadar je grad na jugoistočnoj obali Skadarskog jezera, u sjeverozapadnoj Albaniji, i glavni grad je istoimene oblasti. Nalazi se blizu mjesta gdje se sastaju rijeke Drim i Bojana. Jadransko more je udaljeno 20 kilometara. To je jedan od najstarijih i kulturno i ekonomski najznačajnijih gradova u Albaniji.
Albansko ime grada Shkodër, takođe u verzijama Scutari i Skutari, izvedeno je iz latinskog naziva scutarii, u bukvalnom prevodu „zaštitnici“, a to se odnosi na rimsku legiju koju je osnovao Car Konstantin Veliki. Naš naziv Skadar potiče iz istog izvora.
Skadar je osnovan u 4. vijeku p. n. e. Ovdje je živjelo ilirsko pleme Labeati. Tu je bila prijestonica Kralja Agrona i Kraljice Teute. Godine 168. p. n. e., grad su zauzeli Rimljani i pretvorili ga u značajan trgovački i vojni centar.
Autobuska stanica u Skadru nalazi se na Rruga Teuta adresi i sa nje se svakodnevno održavaju polasci za Tiranu, Podgoricu, Budvu i Kotor.
O destinaciji DONJI MILANOVAC
Donji Milanovac je gradsko naselje u opštini Majdanpek u Borskom okrugu. Ovo mesto na samoj obali Dunava, neposredno u blizini veoma značajnog arheološkog nalazišta Lepenski Vir je ujedno i centar Nacionalnog parka Đerdap. Donji Milanovac se ranije zvao Poreč, novo ime je dobio po knezu Milanu Obrenoviću, rano umrlom sinu kneza Miloša.
Lepenski Vir je mezolitsko i neolitsko nalazište na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri. Prve arheološke iskopine su urađene 1965. godine. Najznačajnije iskopine urađene su 1967. kada su pronađene mezolitske skulpture. Sa iskopavanjem je završeno 1971. godine kada je nalazište preneseno 29.7 m više da bi se izbeglo potpljavanje lokaliteta.
Buđenje kulture Lepenskog Vira i uspostavljanje njene svojevrsne umetnosti, otpočinje oko 7000. g. stare ere. Tri faktora - izolacija, promena klime i uvećanje lokalne populacije - bili su odlučujući za ovaj preobražaj. Đerdap - ta najveća klisura Evrope - odvajkada je predstavljala svet za sebe, a posebno u ranom holocenu kad su opustela sva okolna ravničarska područja.
Na Lepenskom Viru se u vremenu 6500-4500 godine stare ere, izdvajaju četiri osnovne faze razvoja: Proto-Lepenski Vir, Lepenski Vir I, Lepenski Vir II i Lepenski Vir III. Prve tri faze predstavljaju lovosakupljačke zajednice, dok je u četvrtoj fazi zastupljen period prvih zemljoradnika i stočara (od 5300. do 4500. godine pre nove ere).