Red vožnje SOMBOR do PRIJEPOLJE
Pogledaj red vožnjeO relaciji
Autobus od SOMBOR do PRIJEPOLJE ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 483 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 09 sati i 30 min.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje SOMBOR - PRIJEPOLJE postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od SOMBOR do PRIJEPOLJE :Vot turist.
O stanici SOMBOR
Sombor je grad u Srbiji sa oko 50.000 stanovnika, i administrativni je centar Zapadnobačkog okruga. Jugoistočno od Sombora oko 100km nalazi se Novi Sad, 175km je udaljen Beograd, 220 km sjeverno je Budimpešta.
Smatra se da je grad nastao u 14.vijeku, pod uticajem ugarske vlastelinske porodice Cobar.
Sombor je jedan od najljepših vojvođanskih gradova, mjesto koje čuva i njeguje sva važna kulturno-istorijska obilježja i sjećanje na znamenite ljude koji su u tom gradu živjeli i stvarali. Prijatna gradska atmosfera i bogati sadržaji utiču da je danas Sombor vrlo atraktivna turistička destinacija. Simbol grada je fijaker, koji je i u 21. vijeku aktivan, i podsjeća na starogradske pjesme o Somboru i Somborcima.
Bogata istorija grada ostavila je u naslijeđe niz bajkovito lijepih građevina i jedinstvenih fasada. Prepliću se građevine, crkve i palate baroknog, gotičkog i romantičko-neogotičkog stila i svaka u sebi nosi dio istorije grada.
Za ljubitelje dobre hrane Sombor nudi brojne etno restorane, u kojima možete uživati u vrhunskim specijalitetima vojvođanske kuhinje.
Sombor sa pravom nosi epitet najzelenijeg grada Evrope. Na teritoriji grada nalazi se zaštićeno područje SRP „Gornje Podunavlje” poznato i kao „Evropski Amazon”.
Noćni provod
Modena Night Club Sombor, Klub Loreto, Kabare Sombor
Restorani
Etno Restoran Fijaker, Stari slon, Godo
Konobe
Dalmatinski Podrum, Kafe Tri Šešira, Sedam Dudova – Salaš
Najznačajnije manifestacije
Međunarodni dječji festival „Osmeh Sombora“, Somborski polumaraton, Somborsko kulturno ljeto, Fijakerijada, Susreti Oldtajmera
Smještaj
Hotel Barcode Wellness & Spa, Garni Hotel Andric, Guest House LILA, Apartments TEMA
Šoping
STOP SHOP Sombor, Home Park Sombor, Tržni centar KTC
Važni telefoni
Policija 192
Protivpožarna služba 193
Hitna pomoć 194
Opšta Bolnica „Dr Radivoje Simonović" 025 / 467 – 700
Pošta 025 / 465 - 113
Autobuska stanica 025 / 441 - 166
O destinaciji PRIJEPOLJE
Prijepolje je gradsko naselje u Srbiji koje administrativno pripada opštini Prijepolje u Zlatiborskom okrugu. Predstavlja najveći grad Polimlja. Smješten je na ušću Mileševke u Lim, u podnožiju planine Jadovnik. U njegovoj neposrednoj blizini je manastir Mileševa i stari grad Mileševac.
Grad se nalazi na raskrsnici starih karavanskih puteva koji i danas postoje.
Krećući se na jug, uzvodno dolinom Lima, put preko Brodareva vodi ka Bijelom Polju (55km), Mojkovcu, Kolašinu, Podgorici i Baru.
Krećući se na istok, Mileševkom i dalje preko Jadovnika, stiže se do Sjenice (30km), Novog Pazara, Prištine, Skoplja i Soluna.
Krećući se na sjever, niz Lim, stiže se u Bistricu (10km) u kojoj se put dijeli na dva smjera:
prema Priboju (27km) i dalje prema Bosni,
prema Novoj Varoši (30km) i dalje preko Zlatibora ka Užicu, Požegi, Valjevu i Beogradu.
Krećući se ka zapadu, uz Seljašnicu i potom preko Jabuke, put vodi u Pljevlja (30km) i Žabljak.
U Prijepolju je Manastir Mileševa, jedan od najznačajnijih srpskih manastira poznat kao grobno mjesto svetog Save i čuven po svojoj fresci „Beli Anđeo“, koja je strane putopisce XIX vijeka primorala na toliko divljenje, da joj, prema riječima jednog od njih, ni Đoto nije ravan.
O ljepoti ove freske svjedoči i činjenica da je predstavljala Evropu u prvoj razmjeni satelitskih signala sa Amerikom `60 godina XX vijeka. Pored toga u manastiru se nalazi i freska svetog Save za koju se smatra da je njegov najrealniji prikaz.
Manastir je podigao između 1218. i 1219. godine srpski kralj Vladislav, a danas se nalazi pod zaštitom UNESKO-a.