Red vožnje SREMSKA MITROVICA do RUMA
Pogledaj red vožnjeO relaciji
Autobus od SREMSKA MITROVICA do RUMA ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Prvi autobus kreće u 08:28, dok posljednji polazak možete uhvatiti u 22:20. Dužina puta je oko 17 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 19 min.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Na linijama saobraćaju autobusi visoke i srednje turističke klase dok na kraćim relacijama neki prevoznici organizuju putovanje turističkim kombijima ili malim autobusima.
Red vožnje SREMSKA MITROVICA - RUMA postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od SREMSKA MITROVICA do RUMA :Tourist Company Laktaši, Bosnaekspres Doboj, Lasta Beograd.
O stanici SREMSKA MITROVICA
Sremska Mitrovica je sedište grada Sremske Mitrovice u Sremskom okrugu. Mitrovica je i najveći grad u Sremu, administrativni centar Sremskog okruga i jedan od najstarijih gradova u Vojvodini i Srbiji. Grad je smešten na levoj obali reke Save.
Grad se nalazi u severozapadnom delu Srbije i jugozapadnom delu Vojvodine, na kontaktu triju različitih morfoloških celina: sremske ravnice, mačvanske ravnice i fruškogorskog pobrđa.
Nalazi se na veoma povoljnom mestu, svega 75 km od glavnog grada zemlje, Beograda.
Sremska Mitrovica kao grad bogat istorijom i tradicijom i kao središte jednog od okruga u Srbiji ima razvijenu mrežu kulturnih i obrazovnih ustanova i niz kultunih dešavanja. Vaspitno-obrazovne ustanove čine osnovu od značaja za kulturni život ovog kraja.
Ustanove Kulture: Od ustanova kulture treba spomenuti:
- Muzej Srema,
- Galeriju „Lazar Vozarević“,
- Gradsku biblioteku „Gligorije Vozarević“,
- Pozorište „Dobrica Milutinović“,
- Ustanovu za kulturu „Sirmijumart“,
- Istorijski arhiv „Srem“,
- Zavod za zaštitu spomenika kulture.
Sremska Mitrovica je i „muzej pod otvorenim nebom“ u kome su ostaci antičke rimske prestonice, građevine barokne i klasicističkearhitekture 18. veka i 19. veka, kao i Spomen-park (Spomen-groblje), delo jednog od najpoznatijih jugoslovenskih arhitekti posleratnog spomeničkog graditeljstva Bogdana Bogdanovića, podignut 1960. godine.
O destinaciji RUMA
Ruma je gradsko naselje u Srbiji u opštini Ruma u Sremskom okrugu.
Pitanje značenja imena Ruma za sada nije rešeno. Najverovatnije se radi reči orijentalnog porekla koja je u ove krajeve došla sa Turcima, ali se ne isključuje i mogućnost da datira iz još starijih vremena.
Ruma se nalazi u blizini južnih obronaka Fruške gore, na nadmorskoj visini od 111 metara. Karakterišu je ravničarska konfiguracija terena, plodna zemlja i pitomi pejzaži centralnog Srema.
Nedostatak većeg vodenog toka uspešno su nadoknađivala tri rumska potoka (Borkovački, Kudoški i Jelenački), koji su našli mesto i u grbu grada, a početkom sedamdesetih godina je u neposrednoj blizini Rume izgrađeno i veštačko Borkovačko jezero, koje se akumulira iz istoimenog potoka.
Kulturni život u gradu se odvija pod okriljem nekoliko ustanova kulture. U Kulturnom centru, Zavičajnom muzeju i Gradskoj biblioteci se redovno održavaju bioskopske i pozorišne predstave, koncerti, promocije knjiga, likovne izložbe i druge kulturne manifestacije među kojima je najznačajnija Festival muzičkih društava Vojvodine.
Najznačajniju ulogu u kulturno — umetničkom životu mladih u Rumi igra Omladinski savet Rume. To je savez organizacija koje se bave mladima: Odred izviđača Ruma, Gradsko pozorište Ruma, Književna omladina opštine Ruma, Društvo za borbu protiv raka opštine Ruma i Udruženje likovnih stvaralaca opštine Ruma.
Najveći broj stanovništva je zaposlen u industriji i poljoprivredi. Kao tradicionalno poljoprivredni region Ruma i danas poseduje solidnu osnovu za razvoj ove delatnosti, bilo kroz individualni sektor, bilo kroz odgovarajuće industrijske grane (prehrambena, kožarska, drvna, industrija poljoprivredne pneumatike).
Ruma, takođe, ima i dugu tradiciju u trgovini, a u tom pogledu je svakako najpoznatiji rumski vašar koji se održava svakog trećeg u mesecu. Nažalost, zanatstvo, koje je nekada takođe bilo zaštitni znak Rume, postepeno zamire i preseljava se u istoriju.