Red vožnje SUBOTICA do TRST

Subotica (mađ. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi po broju stanovnika u Vojvodini. Po popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se na 10 km udaljenosti od granice Srbije sa Mađarskom. Administrativni je centar Sjevernobačkog okruga.

Subotica se prvi put pominje 1391. pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestonica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmanlijsko carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686, kada je postala posjed Habzburške monarhije. Od polovine 18. vijeka ime joj je promijenjeno u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovo promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) joj je vraćeno 1845. Subotica je 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 

Grad je smješten u Panonskoj niziji koji ima dugu tradiciju i bogato kulturno naslijeđe. Opština, koja obuhvata grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na površini od 1.008 kvadratnih kilometara.

Subotica je, zahvaljući svom geografskom položaju i marljivim žiteljima, tokom vremena postala najznačajniji administrativno-upravni, industrijski, trgovački, saobraćajni i kulturni centar u sjevernoj Bačkoj, a obližnje Palićko jezero je čini i turističko-rekreativnim centrom šireg područja.

U blizini grada je i priključak koji Suboticu povezuje sa Mađarskom na sjeveru i Južnom Evropom preko Beograda na jugu. Takođe, Subotica je željeznički povezana sa cijelom Evropom.

U saobraćajnom pogledu Subotica se, u pravom smislu riječi, nalazi na raskrsnici puteva i pruga. U neposrenoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, a u samom gradu se ukrštaju magistralni pravci prema Novom Sadu (M-22.1), Somboru i Kelebiji (Mađarska) (M-17.1), Horgošu (M-22.1) i Senti (M-24)(dio do autoputa E-75 je realizovan, a ostali dio je u planu). Trasa pruge Beograd - Budimpešta prolazi kroz urbano jezgro i tu se račva sa pružnim pravcima prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedan od značajnijih saobraćajnih čvorova u Republici Srbiji.

Noćni provod

"Club Castrvm", "Saks", "Q bar", "Club Madlen", "The code"

Restorani

"Boss caffe", "Dvor", "Basch house", "Bates", "Gurinović", "Arte del gusto"

Konobe

"Tinel", "Carda kod Antusa"

 

Manifestacije

"Winter fest", "Festival mlade rakije", "Jesenji festival jevrejske kulture", "Subotički polumaraton", "Interetno festival", "Međunarodni filmski festival - Palić"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Garni Hotel Royal Crown, Artist hotel, Rooms Simke, Garni Hotel IMPERIUM Subotica, Villa Majur

Šoping

STOP SHOP Subotica, Raffles city, Zdrava Priča - Health food store, Mondo butik, Super Shop

Važni telefoni

 Policija 192 

Vatrogasci 193  

 Hitna pomoć 194 i 551-373 

Autobuska stanica ​024/ 555-566 

Turistička organizacija ​024/ 555-566 

 

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad u Italiji, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Trst se nalazi na Tršćanskom zalivu na sjevernom dijelu Jadranskog mora. To je izrazito pogranični grad koji je državnom granicom posve odijeljen od gradske okoline i zaleđa koje pripada Sloveniji, a s Italijom je povezan samo uskim pojasom kopna. Klima je sredozemna.

Veliko je saobraćajno značenje grada, posebno gradske luke. Autoputevi  grad vežu s ostatkom Italije i Slovenijom, ali nedostaje autocestovna veza sa Hrvatskom (planirani smjer Trst-Rijeka). Trst je najveća luka na Jadranskom moru i glavna luka za kontinentski zatvorenu Austriju. Na sjevernom Jadranu postoji konkurencija triju velikih luka (Trsta, Kopra i Rijeke). Postoje planovi o udruživanju luka Trsta i Kopra koje su vrlo blizu i stvaranja velike sjevernojadranske luke.

Glavni trg u Trstu je Trg ujedinjenja Italije (Piazza Unità d'Italia), izgrađen uglavnom tokom Habsburške monarhije, na kojem se nalaze Gradska vijećnica i fontana  4 kontinenta. Značajan je zamak Miramare (Castello di Miramare) građen 1860. godine za nadvojvodu Maksimilijana. Postoje mnoge palate i crkve (značajna je katedrala sv. Justa). Mogu se pronaći i arheološki ostaci iz rimskog doba (značajno je rimsko pozorište). Tu je i čuveno Pozorište Giuseppea Verdija.