Red vožnje SUBOTICA do ZLATIBOR

Subotica (mađ. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi po broju stanovnika u Vojvodini. Po popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se na 10 km udaljenosti od granice Srbije sa Mađarskom. Administrativni je centar Sjevernobačkog okruga.

Subotica se prvi put pominje 1391. pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestonica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmanlijsko carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686, kada je postala posjed Habzburške monarhije. Od polovine 18. vijeka ime joj je promijenjeno u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovo promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) joj je vraćeno 1845. Subotica je 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 

Grad je smješten u Panonskoj niziji koji ima dugu tradiciju i bogato kulturno naslijeđe. Opština, koja obuhvata grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na površini od 1.008 kvadratnih kilometara.

Subotica je, zahvaljući svom geografskom položaju i marljivim žiteljima, tokom vremena postala najznačajniji administrativno-upravni, industrijski, trgovački, saobraćajni i kulturni centar u sjevernoj Bačkoj, a obližnje Palićko jezero je čini i turističko-rekreativnim centrom šireg područja.

U blizini grada je i priključak koji Suboticu povezuje sa Mađarskom na sjeveru i Južnom Evropom preko Beograda na jugu. Takođe, Subotica je željeznički povezana sa cijelom Evropom.

U saobraćajnom pogledu Subotica se, u pravom smislu riječi, nalazi na raskrsnici puteva i pruga. U neposrenoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, a u samom gradu se ukrštaju magistralni pravci prema Novom Sadu (M-22.1), Somboru i Kelebiji (Mađarska) (M-17.1), Horgošu (M-22.1) i Senti (M-24)(dio do autoputa E-75 je realizovan, a ostali dio je u planu). Trasa pruge Beograd - Budimpešta prolazi kroz urbano jezgro i tu se račva sa pružnim pravcima prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedan od značajnijih saobraćajnih čvorova u Republici Srbiji.

Noćni provod

"Club Castrvm", "Saks", "Q bar", "Club Madlen", "The code"

Restorani

"Boss caffe", "Dvor", "Basch house", "Bates", "Gurinović", "Arte del gusto"

Konobe

"Tinel", "Carda kod Antusa"

 

Manifestacije

"Winter fest", "Festival mlade rakije", "Jesenji festival jevrejske kulture", "Subotički polumaraton", "Interetno festival", "Međunarodni filmski festival - Palić"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Garni Hotel Royal Crown, Artist hotel, Rooms Simke, Garni Hotel IMPERIUM Subotica, Villa Majur

Šoping

STOP SHOP Subotica, Raffles city, Zdrava Priča - Health food store, Mondo butik, Super Shop

Važni telefoni

 Policija 192 

Vatrogasci 193  

 Hitna pomoć 194 i 551-373 

Autobuska stanica ​024/ 555-566 

Turistička organizacija ​024/ 555-566 

 

Zlatibor je planina i park prirode u Srbiji koja se prostire na površini od oko 1.000 km², dugačka je 55 km, a široka i do 20 km. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok. Najviši vrh planine je Tornik (1.496 m). Zlatibor se nalazi na sjeverom dijelu oblasti Stari Vlah, granične oblasti između Raške, Hercegovine i Polimlja. Obuhvata predjele tri opštine Republike Srbije: Čajetinu i jedan dio opštine Užice (Kremanska oblast) sjeverni Zlatibor i jedan manji deo opštine Nove Varoši (Murtenička oblast) južni Zlatibor.Zlatibor je oduvijek imao veliki pogranični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se raspoznaje granica Srbije sa dvjema carevinama — Austrougarskom i Turskom. Prvi pisani tragovi o samom imenu planine, i ovog kraja, potiču iz vremena prvog srpskog ustanka. Smatra se da je planina dobila ime po veoma rijetkoj vrsti bijelog bora, tzv. zlatnog bora, koji je pod zaštitom države.S obzirom da se nalazi u geografskom središtu Srbije, odlično je povezan sa svim većim gradovima regiona. Zlatibor se nalazi na pola puta od Beograda do crnogorskog i dubrovačkog primorja. Preko njega prelaze mnogi značajni magistralni putevi i pruge, među kojima je i pruga Beograd-Bar. Najbliži veći grad je Užice.

Samim tim što je planina izuzetne ljepote i prijatne klime, veoma je pogodan za različite vidove turizma. Zlatibor je ljekovita banja, rekreativni centar, skijalište, centar kulturnih dešavanja i okupljanja ljudi sa svih strana. 

Zlatiborski kraj je bogat velikim brojem kulturno-istorijskih spomenika, među kojima posebno mesto zauzimaju ovdašnje crkve i manastiri: Jablanička crkva, manastir Uvac, manastir Dubrava, samo su neki od poznatijih. 

Izleti u okolna sela, na konjima, kočijama ili terenskim vozilima "kvadovima", žurke u diskotekama i noćnim klubovima, česti koncerti poznatih muzičara, rekreacija na teniskim i golf terenima, moderno opremljena skijališta, tradicionalna domaća kuhinja, govore nam da je Zlatibor sinonim za univerzalni odmor.

Noćni provod

Diskoteke "Vendom", "Sunset", "Alibi", "Irish Pub"

Restorani

Krčma "Gaj", "Gozba", "Zlatni bor", "Mačkat", "Rujno","Feniks", "Jezero", "Perun", "Vila", "Zlatiborski pastuv"

Konobe

"Akustik", "Mitrovića konoba", "Adagio", "Casa de vinos", "Akter", "Cottage at Milunka's"

Manifestacije

"Dani pastrmke“, Festival "Zalet“, "Jablanički višeboj", Tradicionalni doček Nove godine na Kraljevom trgu, "Pršutijada"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

"Palisad", "Mona Plaza", "Olimp", "Vila Borova", "Tornik", "Agape", "Buket", "Queen of Zlatibor"

Šoping

Pijaca Zlatibor, Tržni centar bb Zlatibor, "Geen Plaza"

Važni telefoni

Turistička organizacija Zlatibor +381 31 841 646

Dom zdravlja +381 31 841 279

Apoteka Zlatibor (ambulanta) +381 31 841 003

Policija +381 31 841 039

Pošta +381 31 841 337