Red vožnje TIVAT do ŠIBENIK

Tivat je grad u Crnoj Gori, u Boki Kotorskoj, koji prema popisu iz 2011. godine ima oko četrnaest hiljada stanovnika.

O porijeklu imena Tivat postoje tri različita mišljenja. Prema prvom, naziv Tivat izveden je od imena ilirske kraljice Teute, koja je imala svoju prijestonicu u Risnu. Po drugom mišljenju, naziv bi mogao biti izveden od imena hrišćanskih svetaca kao što su Theodorus, Theodosius, Theodotus, Theodulus ili srednjovjekovnog Theudo, Teodo. Po trećem mišljenju naziv potiče od keltske riječi "touto" što znači grad.

Tivat se kao grad počeo razvijati tek krajem XIX vijeka, kad je osnovana vojno pomorska luka Arsenal. Danas je Tivat moderan grad orjentisan na razvoj elitnog turizma kao prioritetne djelatnosti.

Noćni provod

„Salon Prive“, „La Roche“ Beach Club, „Blue room“, „Win“ night club, „Night Club House 5“

Restorani 

„MILA Restaurant Montenegro“, „Punto Crudo“, „Bokka Modern“, „Restoran Big Ben“, „Al Posto Giusto“, „360 Rooftop“ Cocktail Bar and restaurant

Konobe
„Tavern Bahaus, „Mala Barka, „Bakina kuhinja

Najznačajnije manifestacije

Tradicionalni lastovski karneval, Martovski Bal – 8 Mart, Dani magnolije i ”Turistički cvijet”, Žućenica fest, Međunarodni karneval u Tivtu, Tivatsko kulturno ljeto – PURGATORIJE, Fešta od rogača, In Art – Internacionalni festival uličnih performera, Boćarska olimpijada, Ljeto dobrog ukusa, Sajmovi suvenira i starih zanata, Sajam vina i tradicionalnih proizvoda, Bokeška maslina, Tivat world music festival, Bokeški polumaraton, Zimska Bajka

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

„Montenegro Beach resort“, „Palma“, „Hostel Anton“, hotel „Pine“, „Magnolia place“, „Kamelija“, „Kosher Franca“, „Sea Point Apart Hotel“, „Montenegrino“

Šoping  -  Porto Montenegro, HDL „Laković“, „Voli“, „Butiko shopping centar“

Važni telefoni

Odjeljenje bezbjednosti

122

Vatrogasna služba

123; +382 32 671 318

Hitna pomoć

124; +382 32 671 144

Aerodrom Tivat

Informacije +382 32 671 337

Marine

Lučica Kalimanj (Komunalno preduzeće) +382 32 671 039

Porto Montenegro +382 32 674 660

Autobuska stanica

+ 382 78 118 738

Pomoć na putu i informacije

AMSCG 19807 +382 20 234 999

AMD Tivat +382 32 671 284

Kultura:

Centar za kulturu Tivat

+ 382 674 590

Ljetnikovac Buća

Trg od kulture

+ 382 674 591

Komunalni problemi

tivat@sistem48.me +382 (0) 32 661 361 i +382 (0) 69 382 000

 

---

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.