Red vožnje TREBINJE do INĐIJA
Pogledaj red vožnjeO stanici TREBINJE
S početka XVIII vijeka na obali rijeke Trebišnjice razvio se Stari grad – Kastel, na strateški izuzetno povoljnom položaju, što ga danas čini jednim od najpopularnijih turističkih centara u Bosni i Hercegovini.
Posebnu ljepotu Trebinju daje najduža ponornica u Evropi – rijeka Trebišnjica čije obale spaja Perovića (Arslanagića) most, Kameni most, Andrićev i Geljev most.
Unutar Starog grada nalaze se vakufi - Sultan Ahmedova džamija i Osman – pašina džamija s početka XVIII vijeka, Muzej Hercegovine i mnogobrojne uzane ulice, kapije i kamena zdanja.
U centru Trebinja nalazi se Saborni hram Svetog Preobraženja Gsopodnjeg, podignut u parku Jovana Dučića krajem XIX vijeka. Glavna obilježja grada su Hram Hercegovačke Gračanice, Manastir Tvrdoš, Manastir Dobrićevo i Pavlova pećina.
Hercegovačka Gračanica
Po mišljenju mnogih, ovo je najljepši vjerski objekat u cijeloj Hercegovini i najljepša građevina na teritoriji grada Trebinja. Sagrađena je po ugledu na Manastir Gračanicu na Kosovu i Metohiji, na brdu Crkvina, odakle se pruža jedinstven panoramski pogled na Trebinje. U okviru manastirskog kompleksa nalazi se hram posvećen Presvetoj Bogorodici, parohijski dom, galerija ikona, amfiteatar, crkvena knjižara, muzej i ljetnja bašta. Ova velelepna građevina zadužbina je Branka Tupanjca, ktitora i izvršitelja testamenta jednog od najpoznatijih južnoslovenskih književnika – Jovana Dučića. Njegova poslednja želja bila je da bude sahranjen u svom rodnom gradu, usled čega su njegovi posmrtni ostaci iz Sjedinjenih Američkih Država preneseni u ovaj manastir 2000. godine.
Manastir Tvrdoš
Kako svjedoče arheološki podaci, manastir datira iz perioda između IV i VI vijeka i tokom svog postojanja pretrpio je mnogobrojne restauracije. Tokom prve polovine XVI vijeka predstavljao je najveći skriptorijum kod Južnih Slovena. Njegova unutrašnjost živopisana je početkom XVI vijeka od strane dubrovačkog slikara Vicka Lovrova i trebinjskog monaha Marka Stefanova. Kao kulturni i duhovni centar ovog područja Tvrdoš je imao svoju bogatu riznicu koja je usled tursko-mletačkog rata 1694. godine prenijeta u Manastir Savina u Herceg Novom. Predstavlja sjedište Eparhije zahumsko – hercegovačke i primorske.
Manastir Dobrićevo
Sagrađen je u XIII vijeku i predstavlja jedan od najznačajnijih sakralnih objekata Hercegovine, živopisan od strane velikog vizantijskog umjetnika Georgija Mitrofanovića i njegovih učenika. Posvećen je Vavedenju Presvete Bogorodice i vjeruje se da je podignut od strane cara Konstantina i carice Jelene nakon njihovog povratka iz Rima. Tokom istorije pretrpio je velika oštećenja u požarima 1964. godine, kao i tokom Prvog i Drugog Svjetskog rata. Manastir se prije izgradnje hidroelektrane nalazio na desnoj obali Trebišnjice nakon čega je izmješten na područje koje je udaljeno približno 20 kilometara od Trebinja.
Pavlova pećina
Praistorijski lokalitet Pavlova pećina je hodočasno mjesto za koje se vezuju mnoge legende, što ga čini važnim za turističku ponudu Trebinja. Prema predanju, u ovoj pećini je Apostol Pavle jedno vrijeme držao svoje propovijesti, gdje je krišom od vrhovnih vlasti pokrštavao narod. U njoj se nalazi oltar i ikona Apostola Pavla kao i komadi pećinskog nakita, a njene dvorane ukrašene su stalaktitima i stalagmitima. Ono po čemu je ova pećina takođe jedinstvena je jezero koje se nalazi u njenoj unutrašnjosti, za koje se vjeruje da je ljekovito. Na ovom mjestu se svake godine okupljaju vjernici na Petrovdan.
Trebinje je grad bogatog kulturno – istorijskog nasleđa u čijoj se riznici izdvaja spomenik Njegošu, Jovanu Dučiću, Braniocima Trebinja, figura Jelene Anžujske kao i spomenici iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Jedno od zanimljivih turističkih lokaliteta svakako je tvrđava Strač za koju se vjeruje da je drugo utvrđenje po veličini na Balkanu kao i kula ugledne porodice Brankovića koja je imala važnu stratešku ulogu u istoriji Trebinja.
Na području trebinjske opštine prostiru se mnogi sakralni objekti od kulturno – istorijskog značaja: Petro – Pavlov manastir podignut u VI vijeku još u doba cara Justinijana; Manastir Zavala podignut u XIII vijeku za koji se vjeruje se da je zadužbina kralja Dragutina; Manastir Duži podignut u XVI vijeku koji je u prošlosti bio metoh manastira Tvrdoš i sjedište hercegovačkog mitropolita; Crkva Svetog Klimenta, jedna od najstarijih na ovom podneblju; Crkva Svetog Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog čudotvorca, podignuta na temeljima njegove rodne kuće; Crkva Svetog Arhangela Mihaila, Crkva Svetog Ilije i katolička katedrala rođenja Blažene Djevice Marije.
Turističku ponudu grada obogaćuju izletišta koja se nalaze nadomak grada - Lastva, Jazina, Studenac i Zubačka Ubla.
Ono po čemu je ovaj grad jedinstven je bašta sa šesnaest stabala platana koja je njegov glavni zaštitni simobl, kao i trebinjski vinogradi, sa kojih se proizvodi vino vrhunskog kvaliteta sa tradicijom koja seže čak i do srednjeg vijeka. Jedan od novih simbola Trebinja je i kapija čuvene kuće u kojoj se snimala serija „Ranjeni orao“.
Popularni restorani
„Mg“, „TDS“, „Stari grad“, „Porto bello“, „Alfa“, „Stara Hercegovina“, „Studenac“, „Hercegovačka kuća“, „Bendiš“, „Ognjište“, „Jazina klub“
Podrumi vina
„Vinos“, „Tvrdoš“, „Vukoje 1982“, „Anđelić“, „Dračevo“, „Sekulović“, „Popovac“, „Berak“, „Tarana“, „Lečić“, „Bojanić“, „Runjevac“, „Nožica“, „Korać“, „Marić“
SMJEŠTAJ
Hoteli i moteli
„Leotar“, „Platani“, „In“, „Viv“, „Bellevue“, „Nar“, „Konak“, „Aćimović“, „Studenac“, „San“, „Jazina“
Hosteli
„Polako“, „The Red Color“
Šoping - „Tropic“, „Bingo“, „Best“, „Konzum“
Najznačajnije kulturne manifestacije:
Svetosavske svečanosti (januar), Festival festivala (jul), Dučićeve večeri poezije (april), Trebinjske ljetne svečanosti (jun-novembar), Sajam knjiga (jul, avgust)
Najznačajnije sportske manifestacije:
Međunarodni džudo turnir (mart), Sportski kamp „Dejan Bodiroga“ (jun-jul), Regata kajaka (avgust), Izbor sportiste godine (decembar)
Važni telefoni
Informacije PTT 1185
Policija 122
Vatrogasci 123
Hitna pomoć 124
Tačno vrijeme 125
Pomoć na putu 1285
Opština Trebinje 059/273-480
Hercegovačka Gračanica 059/260-991; 059/261-362
Centar za informisanje i obrazovanje 059/260-348
Muzej 059/271-060
Kulturni centar Trebinje 070/311-555
O destinaciji INĐIJA
Inđija je gradsko naselјe i sedište opštine Inđija u Sremskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 26025 stanovnika. Zajedno sa Srbima koji čine većinski deo, na teritoriji Opštine žive još Hrvati, Mađari, Slovaci, Ukrajinci, Romi, Makedonci, Rusini, Rusi, Bošnjaci, Bugari, Česi i drugi. Grad Inđija administrativno pripada Sremskom okrugu u Vojvodini. Inđija je železnička raskrsnica Srema. Kroz Inđiju prolazi železnička pruga Beograd-Novi Sad-Subotica, te Beograd-Stara Pazova-Ruma-Sremska Mitrovica. Pored Inđije prolazi i međunarodni auto-put Beograd-Novi Sad-Subotica-Budimpešta.
Od reke Dunav i naselјa Stari Slankamen, udalјena je 19 km. Od aerodroma Nikola Tesla udalјena je oko 40 km.
Inđiju prvi put pominje despot Jovan Branković 1496. godine, ali sasvim sigurno je da su lјudi ovde živeli pre 1455. Dok je bila pod vlašću Osmanskog carstva, u Inđiji su živeli pretežno Srbi. 1717. godine, Inđijom je zavladala Habzburška dinastija, pa je grad postao feudalna oblast pod Markom Pejačevićem.
Srednjovekovna Inđija bila je smeštena nešto severnije od današnje. Današnju Inđiju osnovali su Srbi iz Beške 1746, kada je grad brojao 60 kuća. 1791. godine, grad već broji 122 kuće i 1.054 stanovnika. Početkom XIX veka, Nemci i Česi naselјavaju Inđiju, a krajem istog veka dolaze i Mađari.
Razvoj Inđije je usko povezan i sa razvojem železničke infrastrukture, koja se razvila 1883. godine iz tri pravca: od Subotice sa severa, od Sremske Mitrovice preko Rume sa zapada, te od Beograda sa jugoistoka. Tako je Inđija postala železnička raskrsnica Srema, kao i cele Vojvodine.
Različiti rajmovi počeli su da se održavaju početkom XIX veka, u vreme kada je osnovana državna poštanska služba. Telegraf počinje da radi u Inđiji 1850. godine, a poštanski prenos novca započet je 1886. godine. Prva banka je osnovana 1897. godine, kao i prva trgovačka škola.
Prva elektrana u Inđiji počinje sa radom 1911. godine. Industrijski napredak u Inđiji je započet osnivanjem mlinova sredinom XIX veka. Prvi veći mlin na paru, kapaciteta od deset vozila pšenice na dan, napravila je kompanija iz Budimpešte, 1890. godine. Posle mlinova, sledile su razne fabrike. Tradicija proizvodnje nameštaja i tepiha, započeta je 1876. godine. Na početku XX veka, osnovana je poznata fabrika za proizvodnju krzna.
U ovom periodu Inđija postaje tradicionalna odrednica za trgovinu i centar uspešnih trgovinskih kompanija.
Prvi moderan put u Srbiji, prolazio je kroz Inđiju još 1939. godine.
Između dva svetska rata, Inđija je bila najrazvijenije mesto u Vojvodini, kao i duhovni i kulturni centar Nemaca u Sremskom regionu. Posle 1944. godine i novih seoba, Inđija ponovo postaje naselјena uglavnom Srbima.
Nakon Drugog svetskog rata, osnovane su mnoge nove fabrike, za široku proizvodnju; od prehrambenih proizvoda, tekstila, građevinskog materijala, pa do industrije za obradu metala. Šezdesetih godina XX veka, u Inđiji naglo raste broj malih i srednjih preduzeća.