Red vožnje UŽICE do LJUBLJANA

O stanici UŽICE

U kotlni rijeke Đetinje, omeđen vrhovima Tare, Maljena i Zlatibora, ispod ostataka srednjovjekovne tvrđave, nalazi se grad Užice, centar Zlatiborskog okruga, u kome danas živi više od 70 hiljada ljudi. Užice je regionalno središte kulture, turizma, metalske i mašinske industrije i voćarstva. Ovim brdsko-planinskim krajem dominiraju šume, a najviši vrh Tornik nalazi se na planini Zlatibor. Preko Zlatibora prolazi autoput od Beograda do primorja, a uspostavljene su direktne autobuske linije sa Beogradom, Novim Sadom i drugim gradovima. Takođe, kroz grad prolazi i željeznička linija Beograd - Bar, a ujedno su i autobuske linije dobro povezane sa okolnim gradovima.

Užice je prostor koji na jedinstven način spaja moderno i tradicionalno, originalne kulturne tokove i tradicionalni život iz prošlosti.

Prvi siguran pomen grada nađen je u dokumentu iz Dubrovačkog arhiva od 9. oktobra 1329. godine.

U XVI veku Užice je bilo središte nahije i kadiluka, a tokom XVII veka postao je značajno zanatsko i kulturno središte.

U samom centru Užica, na Trgu Svetog Save, na drvenim stubovima počiva čuvena Jokanovića kuća. Sagrađena davno, ali renovirana u poslednjoj deceniji i izmijenjena u muzejsku postavku, koja svojim izgledom, namještajem i ljepotom prikazuje građanski život u Užicu krajem 19. vijeka.

Užice nudi niz najboljih restorana koji služe veoma ukusnu i pristupačnu hranu, uglavnom iz tradicionalne kuhinje. Većina ovih restorana nalazi se u prijatnom ambijentu, na obalama rijeke Đetinje i pored užičkih četinara i brdskih predjela.

Posebna pažnja posvećena je seoskom turizmu, koji u kombinaciji sa bogatstvom flore, vode i čistog vazduha čini ovo područje divno objedinjenim. Turizam cvjeta decenijama, a tome su u velikoj meri doprinijeli Nacionalni park Tara, Park prirode Zlatibor i Mokra Gora.

Noćni provod

Diskoteke "Klub Skala", "Flash club"

Restorani

"Naša priča", "Vagon restaurant", "Siesta Užice", "Moja reka", "Gold fish"

Konobe

"Akustik", "Bistro 1901", "Kod Šula", "Vodopadi", "C'est La Vie"

Najznačajnije manifestacije

Kustendorf Film Festival, Jesen u Zlakusi, Užičko ljeto, Zavičajni dani Mokre Gore, Skokovi sa Starog željezničkog mosta, Jugoslovenski pozorišni festival

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

"Užički konak", "Zlatiboeski put", "Nika", "Radan", "Tabana B&B"

Šoping

Retail park "Nest", Tržni centar "Krčagovo", "Paris shopping mall", LC Waikiki

Važni telefoni

Autobuska stanica +381 31602630

Dom Zdravlja +381 31524783

Policija 92, 031 513 688

Hitna pomoć 94, 031 514 200

Pošta 031 511 144

Vatrogasna sluzba 93, 031 521 331

O destinaciji LJUBLJANA

Ljubljana (njemački: Laibach, italijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije. Gradska opština Ljubljana jedna je od 11 gradskih opština u zemlji.

Grad leži na rijeci Ljubljanici, približno 10 km od uliva u Savu. Istoričari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok.

Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. naše ere. Ljubljana se prvi put pominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. – 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio domaćin Ljubljanskog kongresa.

Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugog svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.

U Ljubljani se nalazi približno 30 hektara parkova. Najveći dio te površine zauzima park Tivoli s površinom od 17,5 ha, ostalu površinu dijeli 28 manjih parkova.

Ljubljana ima i botaničku baštu, osnovanu 1810. godine, koja je najstarija slovenska institucija s neprekidnim djelovanjem.

Detalji relacije

Polazište

UŽICE

Odredište

LJUBLJANA

Obrni smjer