Red vožnje UŽICE do PLITVIČKA JEZERA

O stanici UŽICE

U kotlni rijeke Đetinje, omeđen vrhovima Tare, Maljena i Zlatibora, ispod ostataka srednjovjekovne tvrđave, nalazi se grad Užice, centar Zlatiborskog okruga, u kome danas živi više od 70 hiljada ljudi. Užice je regionalno središte kulture, turizma, metalske i mašinske industrije i voćarstva. Ovim brdsko-planinskim krajem dominiraju šume, a najviši vrh Tornik nalazi se na planini Zlatibor. Preko Zlatibora prolazi autoput od Beograda do primorja, a uspostavljene su direktne autobuske linije sa Beogradom, Novim Sadom i drugim gradovima. Takođe, kroz grad prolazi i željeznička linija Beograd - Bar, a ujedno su i autobuske linije dobro povezane sa okolnim gradovima.

Užice je prostor koji na jedinstven način spaja moderno i tradicionalno, originalne kulturne tokove i tradicionalni život iz prošlosti.

Prvi siguran pomen grada nađen je u dokumentu iz Dubrovačkog arhiva od 9. oktobra 1329. godine.

U XVI veku Užice je bilo središte nahije i kadiluka, a tokom XVII veka postao je značajno zanatsko i kulturno središte.

U samom centru Užica, na Trgu Svetog Save, na drvenim stubovima počiva čuvena Jokanovića kuća. Sagrađena davno, ali renovirana u poslednjoj deceniji i izmijenjena u muzejsku postavku, koja svojim izgledom, namještajem i ljepotom prikazuje građanski život u Užicu krajem 19. vijeka.

Užice nudi niz najboljih restorana koji služe veoma ukusnu i pristupačnu hranu, uglavnom iz tradicionalne kuhinje. Većina ovih restorana nalazi se u prijatnom ambijentu, na obalama rijeke Đetinje i pored užičkih četinara i brdskih predjela.

Posebna pažnja posvećena je seoskom turizmu, koji u kombinaciji sa bogatstvom flore, vode i čistog vazduha čini ovo područje divno objedinjenim. Turizam cvjeta decenijama, a tome su u velikoj meri doprinijeli Nacionalni park Tara, Park prirode Zlatibor i Mokra Gora.

Noćni provod

Diskoteke "Klub Skala", "Flash club"

Restorani

"Naša priča", "Vagon restaurant", "Siesta Užice", "Moja reka", "Gold fish"

Konobe

"Akustik", "Bistro 1901", "Kod Šula", "Vodopadi", "C'est La Vie"

Najznačajnije manifestacije

Kustendorf Film Festival, Jesen u Zlakusi, Užičko ljeto, Zavičajni dani Mokre Gore, Skokovi sa Starog željezničkog mosta, Jugoslovenski pozorišni festival

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

"Užički konak", "Zlatiboeski put", "Nika", "Radan", "Tabana B&B"

Šoping

Retail park "Nest", Tržni centar "Krčagovo", "Paris shopping mall", LC Waikiki

Važni telefoni

Autobuska stanica +381 31602630

Dom Zdravlja +381 31524783

Policija 92, 031 513 688

Hitna pomoć 94, 031 514 200

Pošta 031 511 144

Vatrogasna sluzba 93, 031 521 331

O destinaciji PLITVIČKA JEZERA

Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.

Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.

Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.

Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski vazduh, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.

Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža tačka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.

Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potieče od riječi "pličina" ili "plitvak". Vjekovima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).

Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.

Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.

Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i evropskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.

Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika evropska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokom kvalitetu i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.

Do Plitvica je najlakše doći autobusom i to iz svih većih gradova u Hrvatskoj:

Detalji relacije

Polazište

UŽICE

Odredište

PLITVIČKA JEZERA

Obrni smjer