Red vožnje

UŽICE

ŠTUTGART

UŽICE ŠTUTGART
ŠTUTGART UŽICE

Red vožnje UŽICE do ŠTUTGART

Pogledaj red vožnje

O stanici UŽICE

U kotlni rijeke Đetinje, omeđen vrhovima Tare, Maljena i Zlatibora, ispod ostataka srednjovjekovne tvrđave, nalazi se grad Užice, centar Zlatiborskog okruga, u kome danas živi više od 70 hiljada ljudi. Užice je regionalno središte kulture, turizma, metalske i mašinske industrije i voćarstva. Ovim brdsko-planinskim krajem dominiraju šume, a najviši vrh Tornik nalazi se na planini Zlatibor. Preko Zlatibora prolazi autoput od Beograda do primorja, a uspostavljene su direktne autobuske linije sa Beogradom, Novim Sadom i drugim gradovima. Takođe, kroz grad prolazi i željeznička linija Beograd - Bar, a ujedno su i autobuske linije dobro povezane sa okolnim gradovima.
Užice je prostor koji na jedinstven način spaja moderno i tradicionalno, originalne kulturne tokove i tradicionalni život iz prošlosti.
Prvi siguran pomen grada nađen je u dokumentu iz Dubrovačkog arhiva od 9. oktobra 1329. godine. 
U XVI veku Užice je bilo središte nahije i kadiluka, a tokom XVII veka postao je značajno zanatsko i kulturno središte.
U samom centru Užica, na Trgu Svetog Save, na drvenim stubovima počiva čuvena Jokanovića kuća. Sagrađena davno, ali renovirana u poslednjoj deceniji i izmijenjena u muzejsku postavku, koja svojim izgledom, namještajem i ljepotom prikazuje građanski život u Užicu krajem 19. vijeka.
Užice nudi niz najboljih restorana koji služe veoma ukusnu i pristupačnu hranu, uglavnom iz tradicionalne kuhinje. Većina ovih restorana nalazi se u prijatnom ambijentu, na obalama rijeke Đetinje i pored užičkih četinara i brdskih predjela.
Posebna pažnja posvećena je seoskom turizmu, koji u kombinaciji sa bogatstvom flore, vode i čistog vazduha čini ovo područje divno objedinjenim. Turizam cvjeta decenijama, a tome su u velikoj meri doprinijeli Nacionalni park Tara, Park prirode Zlatibor i Mokra Gora.
 
Noćni provod
Diskoteke "Klub Skala", "Flash club"
 
Restorani
"Naša priča", "Vagon restaurant", "Siesta Užice", "Moja reka", "Gold fish"
 
Konobe
"Akustik", "Bistro 1901", "Kod Šula", "Vodopadi", "C'est La Vie"
 
Najznačajnije manifestacije
 Kustendorf Film Festival, Jesen u Zlakusi, Užičko ljeto, Zavičajni dani Mokre Gore, Skokovi sa Starog željezničkog mosta, Jugoslovenski pozorišni festival
 
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
"Užički konak", "Zlatiboeski put", "Nika", "Radan", "Tabana B&B"
 
Šoping
Retail park "Nest", Tržni centar "Krčagovo", "Paris shopping mall", LC Waikiki
 
Važni telefoni
Autobuska stanica +381 31602630
Dom Zdravlja +381 31524783
Policija  92, 031 513 688
Hitna pomoć 94, 031 514 200
Pošta 031 511 144
Vatrogasna sluzba 93, 031 521 331
 
 

O destinaciji ŠTUTGART

Štutgart (njem. Stuttgart) je glavni grad njemačke pokrajine Baden-Virtemberg. Sa oko 593.000 stanovnika, Štutgart je najveći grad te pokrajine i šesti po veličini u Njemačkoj, poslije Dortmunda i Esena. Ovaj grad je s pokrajinskim parlamentom, sjedištem vlade Baden-Virtemberga kao i drugim pokrajinskim institucijma, politički centar te pokrajine. Najbliži veći gradovi su Frankfurt (oko 204 km sjeverozapadno) i Minhen (oko 220 km jugoistočno od Štutgarta).

Štutgart se nalazi na oko sat vremena udaljenosti od Švarcvalda i Švapske Jure. Središte grada se nalazi u plodnoj dolini, ugniježđeno između vinograda i guste šume u blizini rijeke Nekar. U vrućim ljetnim danima, lokalno stanovništvo ovo područje opisuje kao „štutgartski kazan“. Kao rezultat ogromne visinske razlike, u i oko grada se nalazi oko 400 stepeništa , što približno čini oko 20 km stepeništa. Mnoga vode porijeklo iz vremena kada su vinogradi okruživali cijelu dolinu. Čak i danas, postoje vinogradi koji su udaljeni manje od 500 m od glavne željezničke stanice.

Smatra se da je sam grad Štutgart osnovan oko 950. godine, neposredno prije bitke na Leškom polju. Osnovao ga je švapski vojvoda Ludolf, jedan od sinova cara Svetog rimskog carstva Otona I Velikog. Grad se koristio za uzgajanje konja u plodnim dolinama, u blizini današnjeg centra grada, iako su nedavna arheološka iskopavanja pokazala da je ovo područje već bilo u vlasništvu merovinških farmera.

Grb grada Štutgarta prikazuje crnog konja koji stoji na zadnjim nogama, na žutoj pozadini. Poznato je da je u sadašnjem obliku prvi put korišten 1938, dok su se ranije koristile različite varijante i boje, često i sa dva konja. Ovaj hipotetički grb daje naznake o porijeklu naziva Štutgart. Moguće porijeklo imena grada vodi od staronjemačkog naziva štuotgarten, gdje riječ štuot navodi na staroengleski pojam stod u značenju konjušnica, ergela. Staronjemački pojam garten označava mjesto prvobitnog naselja. Takođe, logo automobilske kompanije Porše sadrži izmijenjenu verziju gradskog grba.

U gradu se nalazi pet od ukupno 11 državnih muzeja u pokrajini Baden-Virtemberg. Jedna od najznačajnih je stara državna galerija (Staatsgalerie) koja je otvorena 1843, a proširena 1984. godine. U njoj se čuvaju umjetnička djela iz mnogih epoha, od 14. vijeka do moderne umjetnosti uključujući djela Rubensa, Rembranta, Monea, Renoara, Sezana i Beusa.

Motocikl i automobil na četiri točka su izumljeni u Štutgartu, po čemu su se proslavili Gotlib Dajmler i Karl Benc. Već 1887. godine Dajmler i Vilhelm Majbah su osnovali kompaniju „Dajmler Motoren Geselšaft“ i započeli industrijsku proizvodnju automobila. Iz tog razloga, Štutgart s pravom zovu kolijevkom automobila u svjetskim razmjerama. Mercedes-Benc, Porše i Majbah se i danas proizvode u Štutgartu i njegovoj okolini. Ovdje je proizveden i prvi prototip Folksvagen bube, koju je dizajnirao u Štutgartu Ferdinand Porše.

Štutgart posjeduje međunarodni aerodrom (njem. Flughafen Stuttgart) koji se nalazi oko 13 km južno od centra grada na području koje pripada susjednom gradiću Lajnfelden-Ehterdingenu. Veze od aerodroma do centra grada su izuzetno dobre, tako da je potrebno oko 30 minuta da se od aerodroma dođe do centra koristeći linije S-Bana S2 ili S3. Aerodrom u Štutgartu je jedini veći gradski aerodrom u Njemačkoj koji ima samo jednu pistu.

Pored aerodroma prolazi državni auto-put A8 (Autoban A8), koji određuje južnu granicu grada. Povezuje Luksemburg, preko Sarbrikena, Karlsruea, Štutgarta, Minhena i Salcburga, sa Bečom.

Drugi značajniji auto-putevi prema Štutgartu su A81 (pravac Cirih–Zingen–Vircburg–Hamburg) i A831.

Detalji relacije

Polazište

UŽICE

Odredište

ŠTUTGART

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.