Red vožnje VENECIJA do MAKARSKA

Venecija je glavni grad istoimene italijanske pokrajine Venecije, u regiji Venetu sa oko 272.000 stanovnika. Od 272,000 stanovnika u Veneciji, oko 62,000 stanuje u istorijskom središtu na ostrvu, a većinom u kopnenom dijelu grada, Mestre. Mestre je povezan sa Venecijom starijim željezničkim (1846.) i novijim automobilskim mostom (1933.), nazvanim Ponte della Libertà (Most Slobode). Mestre je najveće naselje u Italiji koji nema status autonomnog grada.

Grad je poznat po kanalima, gondolama i bogatoj istoriji, većinom nezavisnog grada koji je bio središte Mletačke Republike.

Grad se nalazi na 117 manjih ostrva u močvarnoj venecijanskoj laguni u venecijanskom zalivu na sjeveru Jadranskog mora. Laguna se prostire uz italijansku obalu između ušća rijeka Po na jugu, i Pijava na sjeveru.

Najznačajnije turističke atrakcije grada su:

• Trg svetog Marka (talijanski: Piazza San Marco) je glavni gradski trg u Veneciji. Jedan je od rijetkih drevnih evropskih trgova koji su pješačka zona, bez saobraćaja koji se obavlja samo kanalima. Svi ostali trgovi u Veneciji se, zbog manje veličine, ne zovu piazza nego campi. Trg potječe iz malenog otvorenog trga ispred stare bazilike sv. Marka iz 9. stoljeća. God. 1177. uvećan je i dobio je današnji oblik, kada su zatrpani mala luka i kanal Batario, koji su do tada izolirali Duždevu palaču od trga.
• Bazilika svetog Marka je venecijanska katedrala i najpoznatija crkva u Veneciji i primjer vizantijske arhitekture u Evropi. Nalazi se na trgu sv. Marka u četvrti (sestiere) San Marco koja je spojena na duždevu palatu. Izvorno je bazilika bila kapela vladara Venecije, a ne zvanična gradska katedrala, dok 1807. godine nije postala sjedište venecijanske nadbiskupije.
• Duždeva palata (Palazzo Ducale) je gotička palata koja je služila kao rezidencija duždeva (izabranih vojvoda) Mletačke Republike. Bilo je uobičajeno da nakon izbora, svaki dužd napusti svoj dom i nastani se u palati u trajanju svog mandata.

Makarska je od davnine središte Makarskog primorja upravno, političko, gospodarsko, kulturno i prosvjetno, a od sredine XX. st. i turističko. Danas je to grad s više od 15 tisuća stanovnika kojemu pripadaju i slikovita naselja pod Biokovom, Veliko Brdo, Puharići, Kotišina i Makar od kojega je nastalo ime Makarska. Makarska je jedno od najpoznatijih turističkih odredišta hrvatskog priobalja, privlačno zbog svojih i prirodnih i klimatskih karakteristika, raznolike turističke ponude i gostoljubivih domaćina.

Makarska se nalazi u podnožju planinskog masiva Biokova (1762 m), koji štiti od prodora kontinentalne klime te ima bujnu mediteransku vegetaciju, blagu zimu, duga i topla ljeta s osvježavajućim maestralom. Sunce je obasjava više od 2750 sati godišnje s temperaturom zraka višom od 20°C od lipnja do rujna, a prozirno more od lipnja do listopada ima temperaturu iznad 20°C.

Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon Splita), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.