Red vožnje VERONA do ŠIBENIK

Verona, grad na sjeveru Italije broji oko 250 000 stanovnika, drugi je po veličini u pokrajini Veneto. Klima u Veroni je izmijenjeno sredozemna sa uticajem kontinentalnog Sjevera. Zime su izrazito hladne sa puno magle, a ljeta veoma topla.

Verona je dugo bila pod rimskom vlašću,osnovana je u četvrtom vijeku p.n.e. 1107. godine postaje nezavisna država, mada je relativno brzo dospjela pod uticaj država sa sjevera Italije. Nakon pada Napoleona postaje glavno vojno uporište. 1866. pripada zvaničnom sastavu ujedinjene Italije.

Pored toga što ga nazivaju „Gradom romantike“ Verona se može pohvaliti velikim brojem (više od 50) sačuvanih crkava romanskog, gotskog i renesansnog stila, mostovima, raskošnim vrtovima i veličanstvenim palatama.

Kao i većina gradova u Italiji, Verona je biser srednjovjekovne arhiktekture i umjetnosti. Takođe je savršen spoj urbanog stila s antičkim, renesansnim primjesama. Zbog vrijednosti i značaja brojnih istoriskih zgrada, Verona se nalazi na UNESCO-voj listi svetske baštine.  Dok drugi gradovi u Italiji privlače turiste iz cijelog svijeta istoriskim pričama i raskošnim građevinama, Verona ima nešto više, priču o Romeu i Juliji, najljepšu ljubavnu priču. Melodrama Viljema Šekspira o Romeu i Juliji, koji su za svoju ljubav žrtvovali živote, postala je simol ovog grada koji svake godine privuče oko tri miliona turista.

Među brojnim znamenitostima, naročito je privlačan rimski teatar Arena, sagrađen u prvom vijeku imao je 22.000 mjesta što govori da je po veličini treci teatar u Italiji. Arena je danas središte operskih i pozorišnih pedstava. Ostaci gradskih zidina iz 265. godine se nalaze uz samu Arenu.

Kuća porodice Kapuleti koja datira iz 13. vijeka, poznatija kao Julijina kuća. Ukrašena gotskim prozorima i balkonom sa kojeg je Julija razgovorila sa Romeom.

Kuća porodice Monteki, Romeova kuća datira iz 13. vijeka i nije otvorena za posjete jer se nalazi u lošem stanju.

Crkva San Zeno Mađore,bogato ukrašena, koja se smatra najvažnijom romanskom građevinom Verone i sjeverne Italije podignuta je u petom vijeku.

Gotska crkva Santa Anastazija i crkve Santa Marija Antika su crkve sa zanosnom arhitekturom.

Palatu del Kapitano, muzej u kom se čuvaju mnoga vrijedna djela italijanskog slikarstva i grobnice porodice Saliđeri iz 14. vijeka.

Most Kastalvekio dug metara, poznat kao most Skligeri građen je u periodu od 1354. do 1356. godine. I to od strane Kangrande II dela Scala.

Nakon uživanja u kulturi i istoriji opustite se uz jezero Garda, ujedno najveće jezero u Italiji i zabavnom parku Gardalandu.

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.