Red vožnje VRNJAČKA BANJA do PLITVIČKA JEZERA

O stanici VRNJAČKA BANJA

Vrnjačka Banja je gradsko naselje u Srbiji i sjedište istoimene opštine u Raškom okrugu sa nešto više od 9.200 stanovnika. Nalazi se u centralnoj Srbiji, između planine Goč (1216 m) i Zapadne Morave. To je najveća banja u Srbiji, kao i jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u zemlji. Povezana je preko Kraljeva i Kruševca sa svim ostalim oblastima u Srbiji autoputem i željeznicom.

Klima Vrnjačke Banje je umjereno kontinentalna sa uticajem planinske klime. Ljeta su sa svježim jutrima i večerima zbog vjetra koji sa Goča duva prema Zapadnoj Moravi, a zime su sniježne i bez oštrih mrazeva. U Vrnjačkoj Banji postoji sedam mineralnih izvora.

Vrnjačka Banja ima veoma dugu tradiciju lječilišta. Rimljani su između 2. i 4. vijeka izgradili banju za oporavak AQUAE ORCINAE na vrnjačkom toplom mineralnom izvoru. Razvoj savremene Vrnjačke Banje započeo je 1868. godine radom Osnivačkog društva, najstarije turističke organizacije na Balkanu.

Glavna privredna grana ovog mjesta je turizam. Kao jedna od vodećih turističkih destinacija u Srbiji, Vrnjačka Banja prednjači u uvođenju inovacija u prezentaciji turističkog potencijala, i jedna je od rijetkih turističkih destinacija u Srbiji gdje postoji turistička kartica pod nazivom Serbian Tourist & Shopping Card, preko koje je moguće ostvariti čitav niz popusta pri kupovini robe ili usluge.

Centralno mjesto u životu Vrnjačke Banje pripada prelijepom banjskom šetalištu koje se sa jedne strane prostire duž Vrnjačke reke, dok se sa druge strane nalaze kafići, restorani, prodavnice i još mnogo toga što može privući pažnju šetača.

Noćni provod

Noćni klub „Podroom“

Restorani

„Kod Koče“, Kruna, Dukat, 3eM, Savka, Gočko, Vuk, Kraljica, Kuća, San, Snežnik, „Kod Kumova“, Horizont

Kafići

Boss, Kralj, In, Paris, Lido, Art, La Vida, kafe Teatar, Trokadero

Manifestacije

Međunarodni vrnjački karneval, "Lovefest", manifestacija "Poljubi me“, "Na Desankin Dan“, “Sajam cvijeća i starih zanata”, "Zlatne niti“

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Hotel Tonanti, Fontana Vrnjačka Banja, Pegaz Holiday Resort, Mini Hotel Vienna, Villa Emilia, Apartments Passage

Šoping

Tržni centar Vrnjačka Banja, "Zepterme", Tržni centar Brđović, New Shanghai robna kuća

Važni telefoni

Autobuska stanica 036 612 446

Pošta 036 611 887

Hitna pomoć 036 611 124

Apoteka 036 616 010

Vatrogasna služba 036 611 123

Policija 036 611 122

O destinaciji PLITVIČKA JEZERA

Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.

Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.

Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.

Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski vazduh, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.

Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža tačka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.

Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potieče od riječi "pličina" ili "plitvak". Vjekovima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).

Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.

Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.

Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i evropskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.

Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika evropska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokom kvalitetu i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.

Do Plitvica je najlakše doći autobusom i to iz svih većih gradova u Hrvatskoj:

Detalji relacije

Polazište

VRNJAČKA BANJA

Odredište

PLITVIČKA JEZERA

Obrni smjer