Red vožnje ZAGREB do PTUJ

Autobus od ZAGREB do PTUJ prolazi između ostalog i kroz gradove VARAŽDIN (zavisno od rute linije). Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 133 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 02 sata i 15 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika. Na linijama saobraćaju autobusi visoke i srednje turističke klase dok na kraćim relacijama neki prevoznici organizuju putovanje turističkim kombijima ili malim autobusima.
Red vožnje ZAGREB - PTUJ postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja

Zagreb predstavlja glavni grad Republike Hrvatske, ujedno i njeno ekonomsko, naučno i kulturno središte. Prostire se na obalama Save, u podnožju planine Medvednice.

Kako biste na pravi način doživjeli čar ovog, po mnogo čemu jedinstvenog grada, najprije se treba uputiti ka jednoj od najdužih i najstarijih zagrebačkih ulica – Ilici koja se proteže sve do glavnog gradskog trga - Trga bana Jelačića. Na trgu je podignut konjanik bana po kojem je i dobio ime, dok je desno od pomenutog spomenika najpoznatija zagrebačka fontana Manduševac. Čuvena je po tome sto je dobila ime po djevojci Mandi koja je, po predanju, sa tog mjesta „grabila“ vodu usled čega je Zagreb dobio ime.  

U ovom opsegu nalazi se i središte političkog života Hrvata - Trg Svetog Marka gdje se nalaze Hrvatski Sabor, Ustavni sud i Banski dvori, tj. sjedište Vlade Republike Hrvatske. Trg je značajan i po istoimenoj Crkvi Svetog Marka koja datira iz XIII vijeka, jedinstvena po svom čuvenom krovu na kojem su prikazani grbovi Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije kao i grb grada Zagreba.

Sa trga se možete uputiti ka četvrti koja obuhvata glavno kulturno i istorijsko jezgro grada - Gornji grad i Kapitol. Unutar ove četvrti nalazi se i najpoznatije zagrebačko groblje Mirogoj kao i niz parkova – Prekrižje, Zelengaj, Tuškanac, Orlovac i Remetski kamenjak.

Gradec, ili današnji Gornji grad kroz istoriju je bio kraljevski grad opasan zidinama, od kojih su danas očuvana samo Kamenita vrata. Ona su pretvorena u kapelicu u kojoj se čuva slika Bogorodice. Nadomak Gradeca nalazi se čuvena pijaca „Dolac“ koja predstavlja jednu od glavnih turističkih atrakcija Zagreba.

Kapitol je glavno crkveno sjedište, tkzv. „biskupski grad“, na kojem se nalazi grandiozna zagrebačka Katedrala, odnosno Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja predstavlja najvišu građevinu u gradu.

Ono što je posebno interesantno kada je u pitanju arhitektonsko nasleđe Zagreba jeste urbanistička cjelina koja se sastoji od niza trgova – perivoja u Donjem gradu u Zagrebu – tkzv. „Zelena potkova“. Sačinjava je Botanički vrt i sedam trgova - Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg dr. Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladmira Mažuranića i Trg maršala Tita, dok se unutar okvira "Zelene potkove" nalaze još dva trga – Trg Petra Svačića (Snačića) i Trg Petra Preradovića.

Sa Kapitola se nanovo možete uputiti ka samom središtu grada ka Bogovićevoj ulici koju obilježava čuvena Zlatna kugla. Ona će vas uputiti ka Trgu Petra Preradovića u Zagrebu, poznatijeg kao „Cvjetni trg“, po mnogobrojnim kioscima sa cvijećem koji su tu tradicijski smješteni. Ovaj trg je jedno od omiljenih sastajališta u gradu kao i najfrekventnija lokacija za mnogobrojne društvene akcije.

Bogato arhitektonsko nasleđe ovog grada naročito se ogledava u zdanjima koja se prostiru širom i u okolini Trga Maršala Tita koji važi za jedan od najljepših gradskih trgova. Najznačajnije arhitektonsko zdanje u ovom dijelu svakako je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koja datira iz XIX vijeka. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se fontana „Zdenac života“, zgrada Zagrebačkog sveučilišta i Muzej za umjetnost i obrt.

U blizini se nalazi Trg kralja Tomislava koji je s jedne strane okružen zdanjem Umjetničkog paviljona, a sa druge strane zdanjem Glavnog kolodvora. Odatle se prostire zgrada Hrvatskog državnog arhiva, Botanički vrt i kultni hotel „Esplanade“ koji je bio smještaj za putnike čuvenog „Orient Expressa“.

Za ljubitelje prirode, središte grada ima i svoju zelenu oazu - Trg Nikole Šubića Zrinskog odnosno Zrinjevac. Tu su smještena sjedišta važnih institucija:  Vrhovni sud Republike Hrvatske, Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Županijski sud u Zagrebu. Po mišljenju mnogih ovo je najljepši park u središtu grada. Takođe, na maloj udaljenosti od centra nalazi se najveći park u Jugoistočnoj Evropi – Maksimir.

Zahvaljujući svojim kulturno – zabavnim sadržajima i izvrsnoj gastrnomskoj ponudi Zagreb je grad koji zadovoljava kriterijume svakog posjetioca ponaosob. Najživlja ulica u gradu je Tkalčićeva ulica, jedno od središta noćnog života. Duž nje se nalaze mnogobrojni kafe barovi, restorani i butici. Takođe, za ljubitelje šopinga najbolji izbor je zona duž Ilice, Bogovićeve i Petrićeve u čijim se suvenirnicama mogu kupiti glavna obilježja Zagreba poput liciderskog srca ili kravate.

Adresa autobusnog kolodvora:

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o Podružnica Autobusni kolodvor Zagreb

Avenija Marina Držića 4 10000 Zagreb

Tel:   +385 1 6008 600 ; Fax:  +385 1 6008 616 
 

Ptuj se nalazi u istočnom dijelu Slovenije, u južnom dijelu pokrajine Štajerske. Grad se nalazi 30 km jugoistočno od Maribora, prvog većeg grada.

Ptuj je važno prometno čvorište. Kroz grad vodi željeznica iz Pragerskog do Ormoža i dalje u Hrvatsku ili u Mursku Sobotu, i dalje u Mađarsku preko Hodoša.

Položaj grada je u dolini rijeke Drave, krajnje zapadnom dijelu Panonske nizine, na mjestu gdje je ova dolina najšira. Začetak, danas povijesno jezgro Ptuja je na brijegu iznad rijeke, sa koga se lako nadzirala okolna ravnica. Nadmorska visina Ptuja je 232 m.

Područje Ptuja je bilo naseljeno još u mlađem kamenom dobu. Kelti su naseljavali Ptuj u kasno željezno doba. U 1. stoljeću pr. Kr. naseobina je bila pod kontrolom starog Rima. Prvo pisano poimanje Ptuja, pod prvobitnim nazivom Poetovio, datira iz 69. godine n.e., kada je bio izabran rimski car Vespazijan. Već u doba Rima Ptuj se razvio u izuzetno važno trgovačko, carinsko i upravno središte. Godine 103. za vrijeme imperatora Trajana, Ptuj je dobio status civilnog središta i naziv Colonia Ulpia Traiana Poetovia. Grad je imao 40.000 stanovnika dok ga nisu napali Huni.

570. godine n.e., grad je bio okupiran od strane Avara i starih Slavena. Između 840. i 874. g. pripadao je Balatonskoj kneževini Slavena Pribina i Kocelja. Između 874. i 890. g. Ptuj je postepeno pao pod utjecaj Biskupije Salzburga. Kao njemački Petau, uključen je bio u vojvodstvo Štajerske 1555. godine.

Godine 1376. godine Ptuj je dobio svoj gradski statut. U 17. stoljeću, kad su Turci zauzeli veći dio Ugarske, Ptuj je privredno potpuno propao. U 19. stoljeću grad se nalazio dalje od važnih prometnih pravaca.

Prema zadnjem austrijskom popisu stanovništva iz 1910. godine, 86% stanovništva grada Ptuja su bili Nijemci. Okolina Ptuja je bila pretežno naseljena slovenskim stanovništvom. Za vrijeme njemačke okupacije, od 1941-45. godine, slovensko stanovništvo je bilo nasilno iseljavano iz Ptuja. Njihove kuće su bile preuzete uglavnom od strane Nijemaca iz Bolzana. Kasnije, nakon njemačke kapitulacije, svi Nijemci su bili prisilno iseljeni u Austriju.