Red vožnje ZLATIBOR do ALEKSINAC

Zlatibor je planina i park prirode u Srbiji koja se prostire na površini od oko 1.000 km², dugačka je 55 km, a široka i do 20 km. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok. Najviši vrh planine je Tornik (1.496 m). Zlatibor se nalazi na sjeverom dijelu oblasti Stari Vlah, granične oblasti između Raške, Hercegovine i Polimlja. Obuhvata predjele tri opštine Republike Srbije: Čajetinu i jedan dio opštine Užice (Kremanska oblast) sjeverni Zlatibor i jedan manji deo opštine Nove Varoši (Murtenička oblast) južni Zlatibor.Zlatibor je oduvijek imao veliki pogranični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se raspoznaje granica Srbije sa dvjema carevinama — Austrougarskom i Turskom. Prvi pisani tragovi o samom imenu planine, i ovog kraja, potiču iz vremena prvog srpskog ustanka. Smatra se da je planina dobila ime po veoma rijetkoj vrsti bijelog bora, tzv. zlatnog bora, koji je pod zaštitom države.S obzirom da se nalazi u geografskom središtu Srbije, odlično je povezan sa svim većim gradovima regiona. Zlatibor se nalazi na pola puta od Beograda do crnogorskog i dubrovačkog primorja. Preko njega prelaze mnogi značajni magistralni putevi i pruge, među kojima je i pruga Beograd-Bar. Najbliži veći grad je Užice.

Samim tim što je planina izuzetne ljepote i prijatne klime, veoma je pogodan za različite vidove turizma. Zlatibor je ljekovita banja, rekreativni centar, skijalište, centar kulturnih dešavanja i okupljanja ljudi sa svih strana. 

Zlatiborski kraj je bogat velikim brojem kulturno-istorijskih spomenika, među kojima posebno mesto zauzimaju ovdašnje crkve i manastiri: Jablanička crkva, manastir Uvac, manastir Dubrava, samo su neki od poznatijih. 

Izleti u okolna sela, na konjima, kočijama ili terenskim vozilima "kvadovima", žurke u diskotekama i noćnim klubovima, česti koncerti poznatih muzičara, rekreacija na teniskim i golf terenima, moderno opremljena skijališta, tradicionalna domaća kuhinja, govore nam da je Zlatibor sinonim za univerzalni odmor.

Noćni provod

Diskoteke "Vendom", "Sunset", "Alibi", "Irish Pub"

Restorani

Krčma "Gaj", "Gozba", "Zlatni bor", "Mačkat", "Rujno","Feniks", "Jezero", "Perun", "Vila", "Zlatiborski pastuv"

Konobe

"Akustik", "Mitrovića konoba", "Adagio", "Casa de vinos", "Akter", "Cottage at Milunka's"

Manifestacije

"Dani pastrmke“, Festival "Zalet“, "Jablanički višeboj", Tradicionalni doček Nove godine na Kraljevom trgu, "Pršutijada"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

"Palisad", "Mona Plaza", "Olimp", "Vila Borova", "Tornik", "Agape", "Buket", "Queen of Zlatibor"

Šoping

Pijaca Zlatibor, Tržni centar bb Zlatibor, "Geen Plaza"

Važni telefoni

Turistička organizacija Zlatibor +381 31 841 646

Dom zdravlja +381 31 841 279

Apoteka Zlatibor (ambulanta) +381 31 841 003

Policija +381 31 841 039

Pošta +381 31 841 337

Aleksinac je grad u Srbiji i sjedište opštine u Nišavskom okrugu. Prema popisu iz 2022. ima oko 14 590 stanovnika. Aleksinac se nalazi na 30 kilometara od Niša, prema sjeveru, na autoputu prema Beogradu, ali je manje poznato da je on na raskrsnici još 2 magistralna puta, od kojih jedan vodi iz sjeveroistočne Srbije i Sokobanje preko Aleksinca u Toplicu; drugi put vodi iz Istočne Srbije preko Aleksinca, a dalje prema Kruševcu i Zapadnoj Srbiji.

Počev od XVI vijeka imamo podatke o Aleksincu i većini okolnih naselja. Najstariji podaci nalaze se u defteru za Kruševački sandžak, broj 55 pisanog 1516. godine. Iz njega zaključujemo da su skoro sva sadašnja naselja na toj teritoriji, kao i sam Aleksinac, srednjevijekovnog porijekla. 

U prošlosti, za razvoj Aleksinačkog kraja bilo je od velikog značaja što je kroz njega prolazio Carigradski drum, od kog se odvajao drum za Sokobanju i Knjaževac. Carigradskim drumom se prenosila roba iz Turske u Srednju Evropu, pa ga je zbog toga Knez Miloš temeljno popravljao i održavao.

Danas poljoprivredno zemljište zauzima čak 64% gradske teritorije, a oko 60%, domaćinstava se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Sa tim procentom Aleksinački kraj se ubraja u izradio razvijen poljoprivredni kraj. Najveći broj industrijskih preduzeća je zbog duboke finansijske krize zatvoren. Neka preduzeća su privatizovana, a neka čekaju na rekonstrukciju. Industrija je skoncentrisana u samom gradu i u Aleksinačkom Rudniku. 

Priodne ljepote Aleksinca ogledaju se u izuzetnoj raznolikosti pejzaža gde se smjenjuju pitome doline, guste šume, prostrani pašnjaci i visoki stenoviti vrhovi, tako da područije ove opštine ima sve uslove za razvoj seoskog turizma.

U gradu postoji Centar za kulturu i umjetnost, amatersko pozorište, Muzička škola, Zavičajni muzej i bogato opremljena narodna biblioteka. Aleksinac je uvijek bio gostoljubiv i otvoren grad. Sa parkom Brđanka, na kome se nalazi spomenik ruskim dobrovoljcima izginulim u ratu 1876. godine i Ruskom crkvom u selu Gornji Adrovac, podignutom na mjestu pogibije pukovnika Rajevskog, ruskog dobrovoljca, koji je i poginuo u borbi protiv Turaka 20. avgusta 1876. godine, zatim sa jezerom Bovan, sa dva srednjovjekovna manastira, u Lipovcu i u selu Praskovču, Aleksinac predstavlja značajnu turističku destinaciju u ovom dijelu Srbije. Seoski turizam se njeguje u selima Radevcu, Lipovcu i Gornjem Adrovcu u kojima su izgrađeni i adaptirani smještajni objekti koji turistima pružaju potpuni komfor. U ovim selima turisti mogu da se upoznaju sa tradicionalnim i skoro zaboravljenim zanimanjima i zanatima, pripremanjem tradicionalnih jela...Po podacima Organizacije za turizam i sport opštine Aleksinac, turisti koji posećuju grad najviše interesovanja pokazuju za obilazak istorijskih spomenika, crkava i manastira, takozvani vjerski turizam.

Kafići

Caffe Restart, Home, Babylon, Plan B, New pressing, Baron.

 

Restorani

Tiha noć, Zlatno ćoše plus, Iskra, Oaza, Morava

 

Manifestacije

Al rok fest, takmičenje harmonikaša Memorijal „Sanja Pavlović”, Smotra horova, orkestra i kamernih ansambala opštine Aleksinac

 

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Vila Vlasta, Aleksinac Centar-Vojislav Eror, Aleksinac Centar, Seosko turističko domaćinstvo Stojković, Bovanski Vidikovac

 

Šoping

MODA shopping centar, Robna kuća Đorđević, Balextra Aleksinac

 

Važni telefoni

Dom zdravlja 018 804-167

Apoteka 018 804-015

Dobrovoljno vatrogasno društvo 018 804-239

Hitna pomoć 018 804-366